Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Zakoni
Detalji dokumenta
Donesen
Objavljen
Stupa na snagu
Prestaje važiti
Zakon o organima unutrašnjih poslova
, 13/90, 18/90, 47/90, 19/91, 29/91, 55/91, 73/91, 19/92, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 128/99, 29/00, 53/00, 129/00)
Na temelju člana 389. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O UNUTARNJIM POSLOVIMA
Proglašava se Zakon o unutrašnjim poslovima, koji je Sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio na sjednici Vijeća udruženog rada 20. prosinca 1989, Vijeća općina 20. prosinca 1989. i Društveno-političkog vijeća 20. prosinca 1989. godine.
Klasa: 011-01/89-01/74
Urbroj: 71-89-1
Zagreb, 21. prosinca 1989.
Predsjednik
Predsjedništva SR Hrvatske
Ivo Latin, v. r.
ZAKON
O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA
Članak 13.
(Članak 13.)
Služba za zaštitu ustavnog poretka obavlja poslove zaštite ustavom utvrđenog poretka.
Služba za zaštitu ustavnog poretka u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka prikuplja podatke i obavijesti te poduzima druge potrebne mjere i vrši radnje radi otkrivanja i sprečavanja djelatnosti usmjerenih na podrivanje ili rušenje ustavom utvrđenog poretka i ugrožavanje sigurnosti zemlje.
Za obavljanje poslova zaštite Ustavom utvrđenog poretka na određenim područjima osnivaju se organizacione jedinice Službe za zaštitu ustavnog poretka.
Sjedišta i područja na kojima djeluju organizacione jedinice iz stavka 3. ovoga članka određuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog republičkog sekretara.
Članak 14.
(Članak 14.)
Pravilnik o unutarnjem redu radnih mjesta Službe za zaštitu ustavnog poretka donosi ministar unutarnjih poslova, uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.
Članak 15.
(Članak 15.)
Ministar unutarnjih poslova dužan je Saboru Republike Hrvatske, Predsjedniku Republike i Vladi Republike Hrvatske davati podatke o radu, te stanju i pitanjima Službe za zaštitu ustavnog poretka kao i o načinu izvršavanja njenih prava i dužnosti.
Predsjednik države razmatra stanje u oblasti zaštite ustavom utvrđenog poretka te pokreće inicijative za poduzimanje mjera i usklađivanje djelatnosti nadležnih tijela u provođenju utvrđene politike u toj oblasti.
Članak 16.
(Članak 16.)
Odbor nadzire zakonitost rada Službe za zaštitu ustavnog poretka naročito u pogledu ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske i zakonom utvrdenih prava i sloboda čovjeka i građanina, pravnih osoba, državnih i drugih tijela te prava i sloboda utvrđenih normama međunarodnog prava.
Činjenice i podaci izneseni na sjednicama Odbora i u materijalima pripremljenim za sjednice Odbora. smatraju se državnom tajnom.
Odbor najmanje jedanput godišnje o svom radu u svezi nadzora nad zakonitošću rada Službe za zaštitu ustavnog poretka izvještava Sabor Republike Hrvatske.
Članak 17.
(Članak 17.)
Ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti, izvješćuje Županijsku skupštinu, odnosno Skupštinu Grada Zagreba. o stanju i pitanjima zaštite Ustavom utvrdenog poretka na njenom području te o drugim pitanjima iz djelokruga rada Ministarstva.
Ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti može zahtijevati da se odgodi informiranje Županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba o stanju i pitanjima državne sigurnosti na određeno vrijeme ili da se to učini na sjednici bez prisustva javnosti.
Članak 17a.
U obavljanju poslova iz članka 13. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, Služba za zaštitu ustavnog poretka može, kada je to nužno radi zaštite sigurnosti države, poduzeti mjere tajnog prikupljanja podataka kojima se odstupa od načela nepovredivosti osobnosti, tajnosti dopisivanja i drugih oblika općenja, ako se na drugi način ne mogu prikupiti obavijesti i podaci o osobama za koje postoji sumnja da su uključene u:
a) djelatnosti usmjerene protiv suvereniteta Republike Hrvatske, Ustavom utvrđenog ustrojstva državne vlasti i temelja gospodarskog ustroja Republike Hrvatske,
b) planiranje i činjenje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske i kaznenih djela protiv vrijednosti utvrđenih međunarodnim pravom,
c) stvaranje i djelovanje zločinačke organizacije čija je djelatnost usmjerena na počinjenje kaznenih djela iz točke b) ovoga stavka.
Mjere tajnog prikupljanja podataka iz stavka 1. ovoga članka jesu:
1. nadzor sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu,
2. nadzor nad poštanskim pošiljkama,
3. tehničko snimanje prostora i objekata,
4. praćenje i motrenje,
5. nadzor nad ulaznim i izlaznim pozivima sredstava za tehničko komuniciranje na daljinu,
6. uvid u osobne podatke građana pohranjene u bazama podataka i drugim registrima.
Članak 17b.
Pisani nalog za primjenu mjera iz članka 17a. stavka 2. točke 1. do 3. ovoga Zakona, na temelju pisano obrazloženog prijedloga pomoćnika ministra - ravnatelja Službe za zaštitu ustavnog poretka, određuje ministar unutarnjih poslova, a za mjere iz točke 4. do 6. pomoćnik ministra - ravnatelj Službe za zaštitu ustavnog poretka.
U roku od 24 sata od početka naloženih mjera obavezno se Državnom povjerenstvu za praćenje primjene mjera tajnog prikupljanja podataka dostavlja informacija o poduzetom i cilju koji se time želi postići.
Državno povjerenstvo čine tri člana koje imenuje Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na prijedlog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora iz reda stručnih djelatnika od kojih je najmanje jedan sudac.
Nakon okončanja provedbe mjera Ministarstvo unutarnjih poslova najkasnije u roku od tri dana dostavlja pisano izvješće Državnom povjerenstvu koje o ostvarenju ciljeva poduzetih mjera obavješćuje Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora.
Članak 17c.
Mjere iz članka 17a. stavka 2. točke 1., 2., 3. i 5. ovoga Zakona mogu trajati najduže četiri mjeseca.
Mjere iz članka 17a. točke 4. ovoga Zakona mogu se primjenjivati najduže 30 dana.
Mjere iz članka 17a. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona mogu se primjenjivati do ostvarivanja svrhe zbog koje su poduzete.
Ukoliko se prije isteka roka određenog nalogom utvrdi potreba za produženjem trajanja mjere iz članka 17a. stavka 2. ovoga Zakona, trajanje se može produžiti u svrhu za koju se mjera primjenjuje, najduže za vrijeme i u skladu s procedurom predviđenom u članku 17b. ovoga Zakona.
Članak 17d.
Nalog iz članka 17b. i 17c. ovoga Zakona mora biti obrazložen i sadržavati rok trajanja mjera koje se primjenjuju. Ministar unutarnjih poslova propisuje obrazac naloga. Nalog predstavlja državnu tajnu.
Podaci i obavijesti prikupljeni primjenom mjera iz članka 17a. stavka 2. ovoga Zakona mogu se koristiti samo za svrhe radi kojih su prikupljeni. Tajnost prikupljenih podataka određuje se po odredbama Zakona o zaštiti tajnosti podataka u skladu s njihovim sadržajem. O izdanim nalozima i prikupljenim podacima i obavijestima vodi se evidencija u Službi za zaštitu ustavnog poretka.
Podaci i obavijesti koji se ne odnose na podatke prikupljene sa svrhom iz članka 17a. stavka 1. ovoga Zakona odmah se uništavaju uz komisijski sačinjen zapisnik.
Članak 19.
(Članak 19.)
Kad Sabor Republike Hrvatske, odnosno između njegovih zasjedanja Predsjednik države ocijeni da su nastale izvanredne prilike koje ugrožavaju javni poredak, ministar unutarnjih poslova može privremeno a najduže za vrijeme dok postoje te prilike, ograničiti ili zabraniti kretanje osobama na javnom mjestu kao i rješenjem narediti pojedinim osobama boravak u mjestu boravišta odnosno prebivališta s obavezom javljanja.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti zahtjev za sudsku zaštitu Vrhovnom sudu Hrvatske u roku tri dana od dana prijema rješenja.
Vrhovni sud Hrvatske dužan je donijeti odluku po zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka u roku 48 sati od podnošenja zahtjeva.
Zahtjev za sudsku zaštitu ne odlaže izvršenje rješenja.
Članak 20.
(Članak 20.)
Članak 21.
(Članak 21.)
Sjedište i područje na kojima se osnivaju i djeluju policijske uprave iz stavka 1. ovoga članka određuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra unutarnjih poslova.
Ministar donosi akt o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Ministarstva.
Članak 22.
(Članak 22.)
Policijske uprave prate stanje i pojave u oblasti unutrašnjih poslova, organiziraju, koordiniraju i usmjeravaju rad postaja javne sigurnosti, te neposredno učestvuju u obavljanju složenijih poslova iz te oblasti za područje za koje su osnovani.
Policijske uprave rješavaju u prvom stepenu po propisima iz oblasti unutrašnjih poslova, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
Protiv rješenja policijske uprave može se izjaviti žalba komisiji Ministarstva unutarnjih poslova koju imenuje ministar unutarnjih poslova.
Članak 24.
(Članak 23.)
Policijska postaja obavlja i poslove u vezi neposrednog ostvarivanja prava, obaveza i pravnih interesa građana, pravnih osoba, državnih i drugih tijela koji se odnose na oblast unutrašnjih poslova.
U općini, odnosno gradu na čijem je području sjedište policijske uprave, poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavlja taj sekretarijat.
Ministar unutarnjih poslova može za obavljanje određenih poslova iz članka 1. točke 2. ovoga zakona osnovati policijske ispostave na području za koje je osnovana policijska uprava
4. Specijalna policija
Članak 25.
(Članak 24.)
Članak 24a.
Ministar unutarnjih poslova može radi posebnih razloga sigurnosti, održavanja ili uspostavljanja javnog reda i mira, kao i u slučaju opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogodama i epidemijama, osnovati posebne postrojbe za obavljanje navedenih poslova.
Aktom o osnivanju posebne postrojbe određuju se djelatnici Ministarstva i polaznici Policijske akademije stariji od 18 godina koji čine posebne postrojbe iz stavka 1. ovoga članka.
Kada obavljaju poslove iz stavka 1. ovoga članka pripadnici posebnih postrojbi smatraju se ovlaštenim službenim osobama.
GLAVA II A. CIVILNA ZAŠTITA
Članak 24b.
Civilna zaštita je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja gradana, pravnih osoba. tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja gradana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te od ratnih razaranja.
Članak 24c.
Temeljne zadaće civilne zaštite humanitarne su naravi i odnose se na:
- otklanjanje uzroka i neposrednih opasnosti te sprečavanje nastajanja i širenja nepogoda, nesreća ili ublažavanja posljedica ratnih razaranja,
- organizirano i pravovremeno sudjelovanje u zaštiti i spašavanju za vrijeme djelovanja prirodne nepogode ili druge nesreće. u izvanrednim okolnostima, te u slučaju ratnog stanja,
- uklanjanje posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja do osiguranja najnužnijih uvjeta za življenje i rad.
Članak 24d.
Civilna zaštita obuhvaća:
- osobnu i uzajamnu zaštitu gradana,
- mjere zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, te motrenje, obavješćivanje i uzbunjivanje za potrebe civilne zaštite,
- postrojbe, službe i tijela za upravljanje i vođenje postrojbi te druge oblike organiziranja civilne zaštite.
Članak 24e.
Za organiziranje i provođenje civilne zaštite odgovorni su vlasnici, korisnici stambenih i poslovnih objekata, pravne osobe te tijela nadležna za vođenje civilne zaštite u mjesnim odborima, a u općinama, gradovima, Gradu Zagrebu, kotarevima s posebnim statutom, županijama i za teritorij Republike Hrvatske, nadležne službe civilne zaštite Ministarstva.
Članak 24f.
Vlada Republike Hrvatske donosi, na prijedlog ministra unutarnjih poslova, plan zaštite i spašavanja za teritorij države.
Predstavničko tijelo općine, grada, Grada Zagreba, kotara s posebnim statutom i županije donosi plan zaštite i spašavanja za svoje područje, a u pravnoj osobi nadležno tijelo utvrđeno aktima pravne osobe.
Planovi zaštite i spašavanja izrađuju se na temelju metodologije koju utvrđuje ministar unutarnjih poslova, polazeći od procjene opasnosti za pojedino područje.
Članak 24g.
Za obavljanje opsežnijih i složenijih zadaća civilne zaštite osnivaju se postrojbe civilne zaštite koje djeluju u slučajevima kada nisu dovoljni osobna i uzajamna zaštita gradana te djelovanje pravnih osoba, tijela i službi kojima je zaštita i spašavanje redovna djelatnost.
Osnovu organiziranja postrojbi civilne zaštite čine pravne osobe i službe koje se u okviru svoje djelatnosti bave određenim vidovima zaštite i spašavanja.
Postrojbe civilne zaštite osnivaju se kao postrojbe opće i specijalističke namjene.
Članak 24h.
Vrste i broj postrojbi i drugi oblici organiziranja civilne zaštite odreduju se planom zaštite i spašavanja ovisno o procjeni opasnosti i posljedicama prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća te ratnog razaranja, kao i raspoloživim ljudskim i materijalnim snagama za zaštitu i spašavanje, sukladno načelima ustroja, popune, pozivanja i uporabe postrojbi i drugih oblika organiziranja civilne zaštite, koje utvrđuje ministar unutarnjih poslova.
Članak 24i.
Postrojbe civilne zaštite osnivaju se za teritorij Republike, te za područja županija, kotareva s posebnim statutom, gradova, Grada Zagreba, općina, a u drugim pravnim osobama ako za to postoji potreba i uvjeti.
Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave osnivaju postrojbe civilne zaštite, osiguravaju sredstva za njihovo pripremanje, potrebnu opremu i djelovanje, a Ministarstvo za teritorij države.
Članak 24j.
Postrojbe civilne zaštite koje osniva, oprema i osposobljava Ministarstvo sudjeluju u zaštiti i spašavanju na cijelom teritoriju Republike, te pružaju međunarodnu pomoć u zaštiti i spašavanju.
Ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on ovlasti može narediti svakoj postrojbi civilne zaštite da sudjeluje u zaštiti i spašavanju na teritoriju Republike Hrvatske.
Članak 24k.
Sudjelovanjem u civilnoj zaštiti smatra se obavljanje dužnosti u postrojbama, stožerima, tijelima i drugim oblicima organiziranja civilne zaštite te obavljanje drugih dužnosti u zaštiti i spašavanju.
Obveznici civilne zaštite dužni su sudjelovati u civilnoj zaštiti od trenutka mobilizacije ili aktiviranja postrojbi, stožera, tijela i drugih oblika organiziranja civilne zaštite za vrijeme prirodnih, tehničko-tehnoloških, ekoloških nesreća, odnosno za vrijeme ratnih djelovanja, za vrijeme obuke i vježbi. pripremanja mjera zaštite i spašavanja, te izvršavanja drugih zadaća do njihova otpuštanja po izvršenju zadaća radi kojih je provedena mobilizacija i aktiviranje.
Članak 24l.
Raspored vojnih obveznika u civilnu zaštitu obavljaju uprave i uredi za obranu Ministarstva obrane temeljem propisa o raspoređivanju obveznika civilne zaštite.
Raspored ostalih obveznika civilne zaštite obavlja Ministarstvo.
Vlada Republike Hrvetske donosi propise iz stavka 1. ovoga članka.
Raspored dragovoljaca vrši se sukladno posebnim propisima.
Članak 24m.
Policijske uprave vode evidenciju o pripadnicima civilne zaštite raspoređenim u postrojbe, stožere i druga tijela civilne zaštite.
Obveznicima civilne zaštite i dragovoljcima koji su raspoređeni u civilnu zaštitu. izdaje se iskaznica obveznika civilne zaštite.
U ratu,pripadnicima postrojbi, stožera i drugih tijela i organizacija koje sudjeluju na zadacima civilne zaštite, izdaje se osobna iskaznica za osoblje civilne zaštite u skladu s Dopunskim protokolom uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.
Ministarstvo izdaje iskaznice iz stavka 2. i 3. ovoga članka.
Članak 24n.
Pripadnici postrojbi, stožera i drugih tijela civilne zaštite i povjerenici civilne zaštite nose znak civilne zaštite utvrđen Dopunskim protokolom uz Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata, kojim se obilježavaju i objekti, vozila i sredstva civilne zaštite.
Znak civilne zaštite te osobnu iskaznicu osoblja civilne zaštite, u ratnim uvjetima koriste i pripadnici drugih snaga zaštite i spašavanja koji se angažiraju na zadaćama civilne zaštite.
Pripadnici postrojbi, stožera i drugih tijela i organizacija civilne zaštite imaju odore s odgovarajućim oznakama specijalnosti i oznakama funkcija.
Odore i oznake iz stavka 3. ovoga članka te oblik i sadržaj iskaznice civilne zaštite propisuje ministar unutarnjih poslova.
Članak 24nj.
Osposobljavanje obveznika civilne zaštite i građana za izvršavanje zadaća civilne zaštite provode škole, ustanove te odgovarajuće stručne i znanstvene institucije kao i druge pravne osobe koje za to imaju suglasnost Ministarstva.
Uvjete za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka, te sadržaj nastavnih planova i programa za osposobljavanje i obuku pripadnika tijela, postrojbi i drugih oblika organiziranja civilne zaštite utvrđuje i propisuje ministar unutarnjih poslova.
Članak 24o.
Poslove vodenja civilnom zaštitom obavlja Ministarstvo.
Radi usklađivanja priprema i aktivnosti zaštite i spašavanja pri Ministarstvu, poglavarstvima županija, kotareva s posebnim statutom, gradova. Grada Zagreba i općina mogu se osnivati stožeri i druga tijela za koordinaciju u civilnoj zaštiti.
Područje za koje se osniva stožer civilne zaštite i druga tijela za koordinaciju i njihove ovlasti propisuje ministar unutarnjih poslova.
Članak 24p.
Radi zaštite i spašavanja ljudi. materijalnih i drugih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih, tehničko - tehnoloških. ekoloških nesreća te ratnih razaranja. planiraju se i grade skloništa i drugi objekti za zaštitu ljudi.
Jedinice lokalne samouprave i uprave dužne su u okviru svojih prava i obveza, na svom području, osigurati uvjete za sklanjanje ljudi, materijalnih i drugih dobara.
Članak 24r.
Sklonište je objekt ili prostorija koja pruža propisani stupanj zaštite.
Skloništa se grade u skladu s prostornim planovima i planovima zaštite i spašavanja jedinica lokalne samouprave i uprave.
Drugi objekti za zaštitu ljudi su podrumske i druge prostorije u zgradama prilagođene za sklanjanje, komunalni i prirodni objekti te rovovska skloništa.
Članak 24s.
Općin, gradovi i Grad Zagreb dužni su na svom području osigurati prostore za javna skloništa.
Za javna skloništa mogu se koristiti i pogodne postojeće komunalne i druge građevine prilagođene toj svrsi.
Pri gradnji komunalnih ili drugih gradevina ispod površine tla u općinama, naseljima, gradovima i Gradu Zagrebu investitor je dužan predvidjeti mogućnost njihove brze prilagodbe za sklanjanje ljudi.
Članak 24š.
Skloništa se moraju redovito održavati u ispravnom stanju.
Općine, gradovi i Grad Zagreb osiguravaju sredstva za opremanje i održavanje postojećih javnih skloništa.Vlasnici stambenih zgrada i poslovnih objekata, građani i pravne osobe dužni su, sukladno uputama i zahtjevima nadležnih tijela civilne zaštite pripremati i održavati podrumske i druge prostorije pogodne za sklanjanje te sudjelovati u gradnji rovovskih skloništa.
Članak 24t.
Skloništa u sastav zgrade ili izvan zgrade i javna skloništa mogu se u miru davati u zakup pod uvjetima koje propiše ministar unutarnjih poslova.
Članak 24v.
Sredstva za opremanje i održavanje javnih skloništa osiguravaju se:
1.
Briše se.2. Briše se.
3. od zakupnina za korištenje skloništa u miru za druge namjene,
4 od sredstava iz općinskog odnosno gradskog proračuna.
Sredstva za opremanje i održavanje skloništa u sastavu stambene ili poslovne ili stambeno-poslovne zgrade osiguravaju se iz zakupnine za korištenje skloništa u miru za druge namjene.Članak 24z.
Doprinos investitora za gradnju skloništa iz članka 24v. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, uplaćuje se po stopi l,5% od ukupne vrijednosti građevinskog dijela gradevine.
Sredstva iz članka 24v. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, uplaćuje se po stopi l% od ukupnog iznosa najamnine, stanarine, odnosno zakupnine poslovnih zgrada i prostorija i to do kraja tekućeg mjeseca za protekli mjesec.
Građevinskim dijelom građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objekt s unutarnjim instalacijama bez opreme i namještaja te bez uređenja prostora oko objekta.
Poglavarstvo općine, grada i Grada Zagreba odlučuje o rasporedu i uporabi sredstava za održavanje javnih skloništa.
Sredstva za skloništa prema odredbi članka 24v. stavka 1. točke 3. doznačuju se na poseban račun općine, grada i Grada Zagreba.
Članak 24ž.
Jedinice lokalne samouprave i uprave u okviru svog proračuna osiguravaju sredstva za zaštitu i spašavanje za potrebe područja iz svoje nadležnosti.
Vlada Republike Hrvatske i predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave donose odluke o visini sredstava za financiranje civilne zaštite sukladno planovima zaštite i spašavanja
GlavaIII.
DUŽNOSTI I OVLASTI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA MINISTARSTVA
Članak 82.
(Članak 80.)
Državni službenik i namještenik odgovara disciplinski ako povjerene dužnosti i radne obaveze ne izvršava uredno i savjesno, ako se ne pridržava zakona, drugih propisa i pravila o ponašanju u službi.
Povrede dužnosti i radnih obaveza (u daljem tekstu: radna disciplina) mogu biti lakše i teže.
Članak 83.
(Članak 81.)
Lakše povrede radne discipline propisuju se općim aktom.
Za lakše povrede radne discipline postupak pokreće, vodi i donosi rješenje ministar unutarnjih poslova ili državni službenik i namještenik koga on za to ovlasti.
Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba u roku 15 dana prvostepenom disciplinskom sudu čije je rješenje konačno.
Članak 84.
(Članak 82.)
Težom povredom radne discipline, smatra se naročito:
1. zloupotreba položaja ili prekoračenje službenih ovlasti,
2. povreda dužnosti čuvanja službene tajne,
3. nesavjesno obavljanje službe,
4. nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje propisanih mjera,
5. davanje netočnih podataka ako je to bilo od utjecaja za donošenje odluka nadležnih tijela ili su time nastale druge štetne posljedice,
6. neudovoljavanje zahtjevu ovlaštenih tijela ili organizacija odnosno nedostavljanje traženih podataka ili isprava,
7. neovlaštena posluga sredstvima povjerenim državnim službenicima i namještenicima za izvršavanje posla,
8. sprečavanje građana i pravnih osoba da koriste svoja prava na podnošenje zahtjeva, žalbe, prigovora ili predstavke,
9. neopravdano odugovlačenje u rješavanju zahtjeva građana, pravnih osoba,
10. svaka radnja ili propuštanje radnje u namjeri da se onemogući ili oteža pravilno i brzo funkcioniranje službe,
11. odbijanje izvršenja službenog zadatka,
12. neopravdano izostajanje s posla do 5 radnih dana,
13. nedolično ponašanje u službi ili izvan službe,
14. svako krivično djelo koje predstavlja zapreku za zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu unutarnjih poslova,
15. ponavljanje lakših povreda radne discipline,
16. iznošenje neistinitih činjenica kojima se narušava ugled službe i
17. obavljanje poslova nespojivih s dužnostima državnih službenika i namještenika Ministarstva unutarnjih poslova
18. povreda propisa kojima se uređuje rad službe, kao i propisa o nošenju službene odjeće i oznaka.
Prijedlog za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka za teže povrede radne discipline podnosi ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti.
Članak 85.
(Članak 83.)
Za teže povrede radne discipline postupak pokreće, vodi i donosi odluku disciplinski sud.
Prvostepeni disciplinski sud osniva se u policijskoj upravi iz članka 21.
stavka 1. ovoga zakona i u sjedištu Ministarstva unutarnjih poslova.
O žalbi protiv odluke koju donosi prvostepeni disciplinski sud odlučuje drugostepeni disciplinski sud u sjedištu Ministarstva unutarnjih poslova.
Žalba protiv prvostepene odluke može se podnijeti u roku 15 dana od dana prijema odluke.
Članak 86.
(Članak 84.)
Prvostepeni disciplinski sud sastoji se od predsjednika i dva člana, a drugostepeni od predsjednika i četiri člana. Predsjednik i članovi imaju zamjenike.
Predsjednika prvostepenog disciplinskog suda, jednog člana i njihove zamjenike imenuje republički sekretar odnosno rukovodilac policijske uprave. Drugog člana i njegovog zamjenika određuje radna zajednica.
Predsjednika i članove prvostepenog i drugostepenog disciplinskog suda imenuje republički sekretar.
Članak 87.
(Članak 85.)
U disciplinski sud ne mogu se imenovati ni određivati državni službenici i namještenici kojima je izrečena disciplinska mjera dok ne bude brisana iz evidencije.
Članak 88.
(Članak 86.)
Rad disciplinskog suda je javan.
Kad je povreda radne discipline učinjena u vezi sa čuvanjem službene tajne, u disciplinskom postupku isključit će se javnost.
Kad se u disciplinskom postupku iznose podaci koji su službena tajna ili ako to zahtijevaju razlozi morala, isključuje se javnost sa cijele ili dijela rasprave.
U slučajevima iz stavka 2. i 3. ovoga članka državnom službeniku i namješteniku protiv kojeg se vodi postupak osigurava se na njegov zahtjev branitelj iz redova državnih službenika i namještenika Ministarstva unutarnjih poslova.
Članak 89.
(Članak 87.)
Za povredu radne discipline državnom službeniku i namješteniku se mogu izreći slijedeće mjere:
1. javna opomena,
2. novčana kazna,
3. prestanak radnog odnosa.
Javna opomena se izriče za lakšu povredu radne discipline.
Novčana kazna izriče se prema odredbama općeg akta a u skladu sa zakonom.
Članak 90.
(Članak 88.)
Ako disciplinski sud ne odluči o zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka u roku od 30 dana od dana primljenog zahtjeva, pokretanje disciplinskog postupka prenosi se u nadležnost prvostepenog disciplinskog suda u sjedištu Ministarstva unutarnjih poslova.
Članak 91.
(Članak 89.)
Iznimno kad je to potrebno s obzirom na prirodu povrede radne discipline i druge okolnosti u vezi s obavljanjem službenih poslova, ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti može državnog službenika i namještenika udaljiti od dužnosti i prije pokretanja disciplinskog postupka i o tome obavijestiti disciplinski sud.
U slučaju iz stavka 3. ovoga članka disciplinski sud mora u roku osam dana donijeti odluku o pokretanju disciplinskog postupka.
Smatra se da je državni službenik i namještenik udaljen od dužnosti dok se nalazi u pritvoru.
Članak 92.
(Članak 90.)
Rješenje o udaljenju od dužnosti donosi ministar unutarnjih poslova ili osoba koju on za to ovlasti.
Protiv rješenja o udaljenju od dužnosti može se u roku osam dana podnijeti žalba disciplinskom sudu čije je rješenje konačno.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Članak 93.
(Članak 91.)
Ovlaštenoj službenoj osobi koja je udaljena od dužnosti oduzima se službena iskaznica i oružje i ne može za to vrijeme nositi odoru.
Udaljenje od dužnosti može trajati do donošenja konačne odluke o povredi radne discipline, a najdulje godinu dana.
Članak 94.
(Članak 92.)
Za vrijeme dok traje udaljenje od dužnosti državni službenik i namještenik ima pravo na naknadu osobnog dohotka u visini jedne polovine akontacije osobnog dohotka.
Državnom službeniku i namješteniku pripada razlika do pune naknade akontacije osobnog dohotka i ostala prava koja se ostvaruju po osnovi rada ako je krivični postupak pravomoćnom odlukom suda obustavljen, ali ne zbog nenadležnosti ili ako državnom službeniku i namješteniku nije izrečena disciplinska mjera zbog teže povrede radne discipline.
VIII. POSEBNE ODREDBE
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.