Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

DIO PRVI
UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje državna izmjera, katastar nekretnina, katastar infrastrukture, registar zgrada, registar prostornih jedinica, registar geografskih imena, nadležnost nad poslovima državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica, registra geografskih imena te obavljanje tih poslova, poslovi Državne geodetske uprave, čuvanje i korištenje podataka i nadzor nad poslovima koji se uređuju ovim Zakonom.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obavljanje poslova propisanih ovim Zakonom te na druge geodetske poslove ako se oni obavljaju u okviru hidrografskih izmjera, komasacija i drugih sličnih postupaka.

Članak 2.

Poslovi državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena od interesa su za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (SL L 155, 23. 5. 2014.).

Članak 4.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

a) geografsko ime je ime kojim se imenuju pojave i objekti na planetu Zemlji

b) Hrvatski topografski informacijski sustav (CROTIS – CROatian Topographic Information System) je model topografskih podataka koji se koristi za izradu temeljne topografske baze

c) izvoditelj je osoba koja ima suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe osnivanja katastra nekretnina sukladno posebnom zakonu

d) mrežni operator je operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina i nafte, električne energije, uključujući javnu rasvjetu i toplinske energije, te usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustava odvodnje, kao i upravitelj fizičke infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa

e) način uporabe zgrada je podatak o zgradama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zgrada za potrebe provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i akata proizašlih iz ovoga Zakona

f) način uporabe zemljišta je podatak o katastarskim česticama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zemljišta u gospodarskom smislu za potrebe provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i akata proizašlih iz ovoga Zakona

g) nositelji prava su fizičke i pravne osobe koje su u odnosu prema evidentiranim katastarskim česticama odnosno nekretninama u katastarskom operatu: osobe upisane u katastarski operat prema prijašnjim propisima, vlasnici, suvlasnici, ovlaštenici, upravitelji javnih dobara te nositelji stvarnih prava, kao i osobe koje su u posjedu katastarske čestice odnosno nekretnine, a nisu upisane ni u katastarski operat ni u zemljišnu knjigu te osobe koje imaju pravni interes sudjelovati u postupcima propisanim ovim Zakonom

h) posebni pravni režimi su statusi uspostavljeni na katastarskim česticama odnosno nekretninama sukladno posebnim propisima, a koji su od osobitog kulturnog, arheološkog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu

i) temeljna topografska baza (TTB) je osnovna objektno-orijentirana baza podataka organizirana sukladno modelu podataka Hrvatskog topografskog informacijskog sustava (CROTIS), primarno nastala topološkom obradom podataka fotogrametrijske restitucije aerofotogrametrijskog snimanja

j) upravitelji infrastrukture su fizičke ili pravne osobe koje sukladno posebnim propisima obavljaju komunalnu ili drugu djelatnost vezano uz infrastrukturu propisanu ovim Zakonom

k) vrsta uporabe zemljišta predstavlja skup načina uporabe zemljišta koja imaju najbitnije zajedničke karakteristike

l) vrsta uporabe zgrada predstavlja skup načina uporabe zgrada koje imaju najbitnije zajedničke karakteristike i

m) zgrada trajnog karaktera je svaka zgrada izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom na način i od materijala kojima se osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja te kojoj svrha korištenja nije privremena.

(2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka, ostali pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju značenje određeno posebnim zakonom kojim se uređuje obavljanje stručnih geodetskih poslova, uređuje područje nacionalne infrastrukture prostornih podataka te koji su određeni drugim posebnim zakonima.

Članak 5.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 6.

(1) Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena javni su ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka daju se na uvid, a isprave, ispisi i drugi dokumenti utemeljeni na tim podacima izdaju se na način određen ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te propisima kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

(3) Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, registra zgrada, katastra infrastrukture, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena (izvod ili prijepis posjedovnog lista, izvadak iz baze zemljišnih podataka, izvod iz katastarskog plana, izvod iz registra zgrada, izvod iz plana infrastrukture i potvrde) izdani u analognom i digitalnom obliku i koji imaju snagu javne isprave smiju se upotrijebiti samo u svrhu za koju su izdani.

(4) Podaci iz stavka 1. ovoga članka usklađeni su s propisima kojima je uređena nacionalna infrastruktura prostornih podataka.

Članak 7.

(1) Podaci katastra nekretnina temelj su za zemljišne knjige koje vode zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova.

(2) Podaci državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena temelj su za vođenje i drugih službenih evidencija u vezi s prostorom koji se vode prema ovome Zakonu i drugim propisima.

(3) Zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova dužni su područnim uredima za katastar odnosno tijelu nadležnom za katastarske i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: ured Grada Zagreba) dostaviti svoja rješenja koja utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj provedbi u zemljišnoj knjizi.

(4) Državna tijela dužna su područnim uredima za katastar odnosno uredu Grada Zagreba dostaviti svoja rješenja koja utječu na podatke u katastru nekretnina odmah po njihovoj pravomoćnosti.

Članak 8.

(1) Poslovi državne izmjere i katastra nekretnina obavljaju se na temelju višegodišnjih i godišnjih programa (u daljnjem tekstu: Program).

(2) Višegodišnji i godišnji Program iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na katastar nekretnina Vladi Republike Hrvatske predlaže Državna geodetska uprava, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(3) Višegodišnji i godišnji Program iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na katastar nekretnina u svrhu evidentiranja pomorskog dobra Vladi Republike Hrvatske predlaže Državna geodetska uprava, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove mora.

(4) Programom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se u prvome redu područja na kojima će se obaviti osnovni geodetski radovi, topografska izmjera i izradba državnih karata, izmjera i označivanje državne granice na kopnu, izradba katastra nekretnina, provedba katastarskih izmjera odnosno tehničkih reambulacija, izradba registra zgrada i katastra infrastrukture, područja na kojima će se obaviti homogenizacija katastarskih planova, poslovi registra prostornih jedinica, registra geografskih imena, izvori financiranja za provedbu Programa te rokovi za izvršenja planiranih aktivnosti.

(5) Višegodišnje programe iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi Hrvatski sabor.

(6) Godišnje programe iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi odlukom Vlada Republike Hrvatske.

(7) Višegodišnji programi objavljuju se u »Narodnim novinama«.

(8) Za provedbu Programa iz stavka 2. ovoga članka glavni ravnatelj Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu: glavni ravnatelj) i ministar nadležan za poslove pravosuđa sporazumno osnivaju zajedničko povjerenstvo.

(9) Za provedbu Programa iz stavka 3. ovoga članka glavni ravnatelj i ministar nadležan za poslove mora sporazumno osnivaju zajedničko povjerenstvo.

(10) Sredstva potrebna za izvršenje Programa osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske te iz drugih izvora.

(11) Sredstva potrebna za izvršenje Programa mogu se osigurati iz sredstava donacija, sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sredstava zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba te drugih izvora.

(12) Sredstva iz stavka 11. ovoga članka osiguravaju se na temelju sporazuma sklopljenih između Državne geodetske uprave i subjekata iz stavka 11. ovoga članka.

(13) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu odlukom predstavničkog tijela u financiranje poslova katastra nekretnina uključiti pravne i fizičke osobe koje su nositelji prava na nekretninama na području obavljanja tih poslova.

(14) Od obveze financiranja poslova iz stavka 13. ovoga članka izuzete su pravne i fizičke osobe nositelji prava na nekretninama koji su nekretninu evidentirali na temelju Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 16/07., 152/08., 124/10., 56/13., 121/16. i 9/17.) ili ovoga Zakona.

(15) Od obveze financiranja poslova iz stavka 13. ovoga članka izuzeta je Republika Hrvatska kao nositelj prava na nekretninama kada su sredstva za financiranje poslova katastra nekretnina osigurana u državnom proračunu.

(16) Odlukom iz stavka 13. ovoga članka odredit će se visina sredstava koju trebaju osigurati nositelji prava za pojedinu nekretninu.

(17) Ukupan iznos sredstava iz stavka 16. ovoga članka ne može biti veći od iznosa koji osigurava pojedina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe obavljanja poslova iz Programa iz stavka 2. ovoga članka.

DIO DRUGI
DRŽAVNA IZMJERA

Članak 9.

Državna izmjera sustav je mjernih i opisnih podataka trodimenzionalnog prikaza područja Republike Hrvatske utemeljen na prikupljanju, obradi i prikazivanju topografskih i zemljišnih podataka geodetskim metodama (terestričke, fizikalne, matematičke, astronomske, metode satelitske geodezije, daljinskog istraživanja i dr.).

Članak 10.

Poslovi državne izmjere obuhvaćaju:

1. osnovne geodetske radove

2. topografsku izmjeru i izradbu državnih karata i

3. izmjeru, označivanje i vođenje evidencije o državnoj granici na kopnu.

POGLAVLJE I.
OSNOVNI GEODETSKI RADOVI

Članak 11.

Osnovni geodetski radovi temelj su za uspostavu, održavanje i praćenje geodetskog referentnog sustava Republike Hrvatske te nadzor nad njim.

Članak 12.

(1) Geodetski referentni sustav Republike Hrvatske određen je službenim geodetskim datumima i koordinatnim sustavima (položajnim, visinskim i gravimetrijskim) i ravninskim kartografskim projekcijama.

(2) Odluku o utvrđivanju službenih geodetskih referentnih sustava i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državne geodetske uprave.

Članak 13.

(1) Osnovni geodetski radovi su:

– uspostavljanje, održavanje i neprekidna kontrola polja stalnih točaka geodetske osnove koja čine osnovu službenoga geodetskog referentnog sustava jednoznačno određenog u odnosu na europske i svjetske referentne sustave i povezanoga s njima te određivanje odnosa (parametara transformacije) između službenoga geodetskog referentnog sustava i drugih (povijesnih) referentnih sustava

– postupci uspostave, održavanja i kontrole polja stalnih točaka geodetske osnove koji obuhvaćaju radove satelitske, terestričke položajne i visinske, astronomsko-geodetske, gravimetrijske i geomagnetske izmjere najviše točnosti

– određivanje parametara Zemljina polja sile teže i

– uspostavljanje i održavanje Hrvatskog pozicijskog sustava za satelitsko pozicioniranje (CROPOS) za potrebe državne izmjere, katastra zemljišta, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, navigacije i ostalih prostorno-informacijskih sustava.

(2) Rezultat osnovnih geodetskih radova su trodimenzionalne koordinate (položajne i visina), ubrzanje sile teže i magnetska deklinacija stalnih točaka geodetske osnove na koje se oslanjaju sve ostale izmjere i radovi.

(3) Položajne koordinate, visina i ubrzanje sile teže stalnih točaka geodetske osnove određuju se i iskazuju u službenim referentnim sustavima Republike Hrvatske.

(4) Rezultati osnovnih geodetskih radova s ostalim osnovnim podacima i opisima položaja stalnih točaka geodetske osnove pohranjuju se i održavaju u bazi podataka stalnih točaka geodetske osnove koju vodi Državna geodetska uprava.

(5) Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetskih radova iz stavka 1. ovoga članka donosi glavni ravnatelj.

POGLAVLJE II.
TOPOGRAFSKA IZMJERA I IZRADBA DRŽAVNIH KARATA

Članak 14.

(1) Topografska izmjera je geodetska izmjera prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine, koji se pridružuju pripadajućoj objektnoj cjelini (naselja, prometnice, vode, vegetacija, reljef i područja), prostorno ih se geometrijski jednoznačno određuje, atributima kvantitativno i kvalitativno opisuje te imenuje radi izrade topografskih baza podataka i topografskih karata.

(2) Službena državna karta je kodirana slika prirodnih i izgrađenih objekata Zemljine površine iz stavka 1. ovoga članka, koja se izrađuje za cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Članak 15.

(1) Državna geodetska uprava nadležna je za topografsku izmjeru i izradbu službenih državnih karata.

(2) Podaci topografske izmjere pohranjuju se u temeljnu topografsku bazu (u daljnjem tekstu: TTB) koja je strukturirana sukladno modelu podatka Hrvatskog topografskog informacijskog sustava (CROTIS).

(3) Temeljnu topografsku bazu vodi i održava Državna geodetska uprava.

(4) Iz podataka TTB-a Državna geodetska uprava uspostavlja topografske i kartografske baze podataka.

(5) Topografske i kartografske baze podataka iz stavaka 2. i 4. ovoga članka osnova su za izradbu i održavanje službenih državnih karata.

Članak 16.

(1) Državna geodetska uprava nadležna je za izradbu službenih državnih karata:

– Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1 : 5000 ili 1 : 10.000

– digitalnih ortofotokarata (DOF) u mjerilima 1 : 2000, 1 : 5000 i sitnijem

– detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1 : 25.000 do 1 : 250.000 i

– preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1 : 300.000 i sitnijem.

(2) Na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava izrađuje za posebne potrebe tematske karte odgovarajućih mjerila.

(3) Službene tematske i druge karte koje se prema posebnim propisima izrađuju u Republici Hrvatskoj moraju se izraditi na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 17.

(1) Način prikupljanja, obrađivanja i pohranjivanja podataka topografske izmjere, način vođenja i održavanja topografskih i kartografskih baza podataka te način izrade službenih državnih karata odgovarajućih mjerila propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

(2) Način prikazivanja sadržaja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim znakovima propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

POGLAVLJE III.
IZMJERA, OZNAČIVANJE I VOĐENJE EVIDENCIJE O DRŽAVNOJ GRANICI NA KOPNU

Članak 18.

(1) Za poslove označivanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice na kopnu te vođenje evidencije o državnoj granici nadležna je Državna geodetska uprava.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka izvode se u skladu s ovim Zakonom, propisima kojima se uređuje nadzor državne granice te sukladno međunarodnim ugovorima koje je Republika Hrvatska sklopila sa susjednim državama.

(3) Poslovi označivanja i izmjere te obnove i održavanja označene državne granice obavljaju se uz prethodnu najavu ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove.

Članak 19.

(1) Podaci o određivanju i označivanju granične crte te podaci o obliku, veličini i položaju graničnih oznaka sadržaj su dokumenata o državnoj granici izrađenih sukladno međunarodnim ugovorima i unose se u evidenciju o državnoj granici.

(2) Dokumenti o granici izrađuju se prema podacima izmjere državne granice.

Članak 20.

(1) Državna geodetska uprava vodi evidenciju o državnoj granici.

(2) Koordinate točaka granične crte u evidenciji o državnoj granici određuju se i vode u službenom geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske, a pritom se u obzir uzimaju odredbe međunarodnih ugovora.

(3) Sadržaj i način vođenja evidencije o državnoj granici propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

DIO TREĆI
KATASTAR NEKRETNINA

Članak 21.

(1) Katastar nekretnina je evidencija koja sadrži podatke o česticama zemljine površine i zgradama koje trajno leže na zemljinoj površini ili ispod nje te o posebnim pravnim režimima na zemljinoj površini.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka osniva se i vodi na način propisan ovim Zakonom.

Članak 22.

Poslovi katastra nekretnina obuhvaćaju:

1. određivanje katastarskih prostornih jedinica

2. katastarsku izmjeru i tehničku reambulaciju

3. izradbu i održavanje katastarskih operata katastra nekretnina

4. održavanje katastra zemljišta i njegovo postupno prilagođavanje katastru nekretnina i

5. pojedinačno prevođenje katastarskih čestica katastra zemljišta u katastar nekretnina.

POGLAVLJE I.
ODREĐIVANJE KATASTARSKIH PROSTORNIH JEDINICA

Članak 23.

(1) Osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina je katastarska čestica.

(2) Katastarska čestica dio je područja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama.

Članak 24.

Jedinstveni identifikator katastarske čestice sastoji se od matičnog broja katastarske općine odnosno katastarskog područja na moru i broja katastarske čestice.

Članak 25.

(1) Granice katastarske čestice su međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima.

(2) Unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja granice katastarske čestice mogu biti i granice građevne čestice, a na morskoj obali i granica koju čini crta srednjih viših visokih voda odnosno utvrđena granica pomorskog dobra.

(3) Katastarska čestica u katastru nekretnina može se odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

(4) Granice katastarskih čestica određene su lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama.

Članak 26.

(1) Položaj lomnih točaka granica katastarskih čestica određuje se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica te zgrada određuje se područjem povjerenja za horizontalne koordinate uz 95 % vjerojatnosti standardom položajne točnosti do 0,1 m.

Članak 27.

Katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se stavljanjem u primjenu katastarskog operata katastra nekretnina ili pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku.

Članak 28.

Katastarska općina i katastarsko područje na moru su prostorne jedinice za koje se izrađuje katastarski operat.

Članak 29.

(1) Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja).

(2) Katastarska općina može obuhvaćati i više naselja odnosno jedno naselje može biti podijeljeno na više katastarskih općina ako za to postoje opravdani razlozi (mala odnosno velika naselja).

(3) Katastarsko područje na moru obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more, epikontinentalni pojas Republike Hrvatske i dio kopna koji je i u režimu pomorskog dobra.

Članak 30.

(1) Područje, granice i ime katastarske općine određuje odlukom glavnog ravnatelja, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Područje, granice i ime katastarskog područja na moru određuje odlukom glavnog ravnatelja, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove mora.

POGLAVLJE II.
KATASTARSKA IZMJERA I TEHNIČKA REAMBULACIJA

Članak 31.

(1) Katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta te izrade katastarskog operata katastra nekretnina.

(2) Katastarskom izmjerom u smislu ovoga Zakona smatra se i prikupljanje podataka o nekretninama u postupku održavanja katastra nekretnina.

Članak 32.

(1) Tehnička reambulacija ograničeno je prikupljanje i obrada potrebnih podataka koje se provodi u svrhu u koju se provodi i katastarska izmjera.

(2) U okviru tehničke reambulacije iz postojećeg katastra zemljišta preuzet će se, obraditi i prilagoditi oni podaci koji su pogodni za katastar nekretnina.

(3) Osim podataka iz stavka 2. ovoga članka, ostali potrebni podaci prikupit će se i obraditi prema pravilima katastarske izmjere.

Članak 33.

(1) Katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi se za cijelu katastarsku općinu ili za njezin dio.

(2) Unutar katastarske općine ili njezina dijela koji je obuhvaćen katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom mogu se odrediti područja (zone) prioriteta.

(3) Ako se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi za dio katastarske općine odnosno područja prioriteta, taj dio mora biti točno opisan, među ostalim i navođenjem katastarskih čestica na kojima se katastarska izmjera ili tehnička reambulacija provodi.

Članak 34.

(1) Katastarske izmjere i tehničke reambulacije provode se u skladu s Programom iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Odluku o katastarskoj izmjeri ili o tehničkoj reambulaciji donosi Državna geodetska uprava u skladu s Programom iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i drugim javnim glasilima na način koji omogućuje da se s njom upoznaju nositelji prava na nekretninama na području na kojemu se provodi katastarska izmjera ili tehnička reambulacija.

Članak 35.

Poslovi katastarske izmjere i tehničke reambulacije obuhvaćaju:

1. prikupljanje i obradu podataka o nekretninama

2. izradu elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije

3. predočavanje podataka o nekretninama iz elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije i

4. pregled i potvrđivanje elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.

Članak 36.

U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju se i obrađuju podaci o:

1. međama i drugim granicama katastarske čestice

2. adresi katastarske čestice

3. načinu uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova

4. površini katastarske čestice te o površinama dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način

5. posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici

6. zgradama i

7. nositeljima prava.

Članak 37.

U okviru katastarske izmjere ili tehničke reambulacije katastarskoj čestici odredit će se broj.

Članak 38.

(1) Podacima o međama i drugim granicama opisuje se položaj i oblik katastarske čestice. Podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju se u postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije uz sudjelovanje nositelja prava na nekretninama.

(2) Adresom katastarske čestice iskazuje se položaj katastarske čestice tako da se iskaže njezina pripadnost rudini, ulici, trgu ili drugom geografskom imenu. Podaci o ulicama i trgovima preuzimaju se iz registra prostornih jedinica te iz odluka tijela nadležnih za donošenje odluka o ulicama i trgovima.

(3) Podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o načinu uporabe određen propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(4) Površine katastarskih čestica te površine njihovih dijelova koji se upotrebljavaju na različite načine su površine u službenoj ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, a iskazuju se u kvadratnim metrima.

(5) Podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici iskazuju se pridruživanjem podatka o posebnom pravnom režimu katastarskoj čestici.

(6) Za zgrade se prikupljaju i obrađuju podaci o njihovu položaju, obliku, načinu njihove uporabe i kućnim brojevima. U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije nositelji prava za zgradu koja se evidentira mogu priložiti odgovarajući akt o uporabi, o čemu se obavještava nadležni sud sukladno posebnom propisu. U okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije prikupljaju se i drugi podaci o zgradama sukladno ovome Zakonu.

(7) Podaci o drugim građevinama izgrađenim na katastarskoj čestici iskazuju se jednim od načina uporabe zemljišta propisanih pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Podaci o nositeljima prava na katastarskim česticama su ime i prezime odnosno naziv, adresa i osobni identifikacijski broj (OIB).

Članak 39.

(1) Vrste uporabe zemljišta mogu biti sljedeće:

– poljoprivredno zemljište

– šumsko zemljište

– unutarnje vode

– površine mora

– prirodno neplodno zemljište i

– zemljište privedeno svrsi.

(2) Načine uporabe unutar pojedine vrste uporabe iz stavka 1. ovoga članka propisuje glavni ravnatelj pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje.

(3) Osim načina uporabe unutar uporabe propisanih pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka, katastarskoj čestici može se pridružiti i podatak o drugom načinu uporabe ako je evidentiranje toga načina uporabe propisano posebnim zakonom.

Članak 40.

(1) Za katastarsku česticu ili za njezin dio iskazat će se stvarni način uporabe.

(2) Površinske kriterije vezano uz iskazivanje pojedinog načina uporabe kao zasebnog načina uporabe na dijelu katastarske čestice propisuje glavni ravnatelj pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 41.

(1) Podaci o području posebnog pravnog režima evidentiraju se na temelju službenih dokumenata kojima su određena područja pod posebnim pravnim režimom, a koje je dostavilo tijelo nadležno za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima.

(2) Katastarskoj čestici pridružuje se podatak o posebnim pravnim režimima koje propisuje glavni ravnatelj pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Katastarskoj čestici pridružuje se i podatak i o drugom posebnom pravnom režimu ako je posebnim zakonom određeno da se podaci o tom režimu vode u katastru nekretnina.

(4) Katastarska čestica ili njezin dio koji se nalazi u području za koje je uspostavljen poseban pravni režim označuje se u katastarskom operatu.

Članak 42.

(1) Zgrade se evidentiraju na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Zgrade se evidentiraju u okviru katastarske čestice ili u okviru prava građenja.

(3) Zgrade se evidentiraju i prikazuju kao zasebne ako tvore zasebnu uporabnu cjelinu.

(4) U slučaju dvojbe je li riječ o jednoj ili više zgrada odlučujuća je građevinska dozvola odnosno drugi akt na temelju kojeg je zgrada izgrađena.

(5) Zgrade se evidentiraju i prikazuju ako su trajnog karaktera.

Članak 43.

(1) Položaj i oblik zgrade prikazuju se na katastarskom planu u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(2) Kućni brojevi iskazuju se na temelju podataka prikupljenih na terenu i u skladu s podacima registra prostornih jedinica tako da se za zgradu kojoj je određen kućni broj ili brojevi prikažu ti brojevi te njihova pripadnost naselju, ulici, trgu i sl.

(3) Tlocrtne površine zgrada iskazuju se u kvadratnim metrima i u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

Članak 44.

(1) Vrste uporabe zgrada mogu biti sljedeće:

– stambene i mješovite

– za povremeni boravak

– javne i društvene

– gospodarske

– pomoćne

– ruševine i

– podzemne zgrade.

(2) Načine uporabe zgrada u okviru pojedine vrste uporabe iz stavka 1. ovoga članka propisuje glavni ravnatelj pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Osim načina uporabe propisanih pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona, zgradi se može pridružiti i podatak o drugom načinu uporabe ako je evidentiranje toga načina uporabe propisano posebnim zakonom.

Članak 45.

(1) U postupku prikupljanja podataka o nositeljima prava u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije koriste se podaci katastra, zemljišne knjige i dr.

(2) Ako podaci o nositeljima prava na nekretninama nisu sadržani u evidencijama iz stavka 1. ovoga članka, ti će se podaci prikupiti prema stvarnom stanju.

(3) Podaci o nositeljima prava na nekretninama prikupljeni u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji pomoćni su podaci koji služe za potrebe predočavanja i izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije te osnivanja, obnove i dopune zemljišne knjige.

Članak 46.

(1) Nositelji prava na zemljištu na području na kojemu se provodi katastarska izmjera ili tehnička reambulacija dužni su u roku koji je određen odlukom iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona vidljivim trajnim oznakama i na svoj trošak označiti granice zemljišta, na kojemu imaju pravo vlasništva ili druga prava ili kojim upravljaju (upravitelj općih, javnih i drugih dobara).

(2) Nositelji prava na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka pisanim se putem pozivaju na obilježivanje granica zemljišta te im se osigurava stručna pomoć i trajne međne oznake pri obilježivanju granica zemljišta bez naknade.

(3) Položajne koordinate obilježenih lomnih točaka granica katastarskih čestica određuju se na način propisan člankom 26. ovoga Zakona.

(4) U postupku obilježavanja granica zemljišta vodi se popis katastarskih čestica za koje je izvršeno obilježavanje granica zemljišta.

(5) Nositelji prava na zemljištu potpisom na popisu obilježenih katastarskih čestica potvrđuju da su suglasni s obilježenim granicama zemljišta.

(6) Ako neki od nositelja prava nisu suglasni s obilježenim granicama zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, takva granica označuje se spornom.

(7) Kada su nositelji prava suglasni s obilježenim granicama zemljišta, katastarska čestica iskazuje se u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.

Članak 47.

Ako se nositelji prava na zemljištu nisu odazvali pozivu na obilježavanje i nisu izvršili obvezu iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona, izvoditelj će:

1. kao granice zemljišta preuzeti obilježene granice susjednih zemljišta, ako one postoje

2. izvršiti obilježavanje granica zemljišta sukladno postojećim podacima u katastarskom operatu.

Članak 48.

Tijela nadležna za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima dužna su područnim uredima za katastar odnosno uredu Grada Zagreba dostaviti dokumente kojima su posebni pravni režimi uspostavljeni u roku koji je određen odlukom iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 49.

(1) Na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u katastarskoj izmjeri ili tehničkoj reambulaciji izrađuje se elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije.

(2) Elaborat katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije uz ostale dijelove obvezno sadrži katastarski plan, preglednu katastarsku kartu i popisne listove.

(3) Za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije u zaseban popisni list svrstava se katastarska čestica utvrđena katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom te predstavlja zasebnu nekretninu.

(4) Više katastarskih čestica može biti svrstano u isti popisni list kada to zahtijeva nositelj prava katastarskih čestica i tada one, za potrebe izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, predstavljaju jednu nekretninu.

(5) O izrađenom elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije izvoditelj obavještava Državnu geodetsku upravu.

Članak 50.

(1) Elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije predočava se nositeljima prava iskazanim u popisnim listovima, a početak predočavanja objavljuje se u javnim glasilima.

(2) Nositelji prava iz stavka 1. ovoga članka pozivaju se na predočavanje elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije pisanim putem.

(3) U postupku predočavanja elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije predočavaju se podaci iskazani u popisnim listovima te na katastarskom planu.

(4) Nositelji prava na predočavanje elaborata mogu donijeti akte o tome može li se zgrada rabiti u skladu s posebnim propisima.

(5) U postupku predočavanja elaborata nositelj prava potvrđuje da su mu podaci predočeni te potpisuje izjavu kojom potvrđuje da je suglasan s predočenim podacima u popisnom listu i izvodu iz katastarskog plana s koordinatama katastarske čestice koji je prilog popisnom listu.

(6) Kada nositelj prava nije suglasan s predočenim podacima iz stavka 3. ovoga članka, može iskazati s kojim podacima nije suglasan, o čemu izvoditelj stavlja bilješku na popisnom listu.

(7) Izvoditelj je dužan, kada nositelj prava nije suglasan s predočenim podacima, po potrebi obaviti terenski očevid.

(8) Ako se podaci u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije na temelju terenskog očevida mijenjaju, potrebno ih je ponovo predočiti.

(9) Ako nositelj prava ponovo nije suglasan s predočenim podacima iz stavka 8. ovoga članka te je odbio potpisati izjavu, nositelj prava pozvat će se na izlaganje na javni uvid.

(10) Ako se nositelj prava ne odazove na predočavanje elaborata, smatrat će se da nije suglasan s podacima iskazanim u popisnom listu i na katastarskom planu s koordinatama katastarske čestice te će se pozvati na izlaganje na javni uvid.

(11) Za nositelje prava iz stavaka 9. i 10. ovoga članka izrađuje se popis popisnih listova.

Članak 51.

(1) Elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, prije njegova izlaganja na javni uvid, potvrđuje se u Središnjem uredu Državne geodetske uprave u okviru obavljanja poslova propisanih člankom 159. ovoga Zakona.

(2) O potvrđenom elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije iz stavka 1. ovoga članka obavještava se ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, nadležni općinski sud i nadležni područni ured za katastar.

Članak 52.

(1) Nadzor nad provedbom katastarskih izmjera i tehničkih reambulacija provodi geodetska inspekcija odnosno državni službenik kojeg ovlasti glavni ravnatelj.

(2) Tehnički nadzor nad provedbom katastarskih izmjera i tehničkih reambulacija mogu obavljati osobe koje imaju suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe osnivanja katastra nekretnina sukladno posebnom zakonu.

Članak 53.

Način prikupljanja i obrade podataka te postupke koji se provode u okviru katastarske izmjere i tehničke reambulacije propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

POGLAVLJE III.
IZRADA I ODRŽAVANJE KATASTARSKOG OPERATA KATASTRA NEKRETNINA

ODJELJAK 1.
Izrada katastarskog operata

Članak 54.

(1) Pregledan i potvrđen elaborat katastarske izmjere ili tehničke reambulacije izlaže se na javni uvid.

(2) Nositelj prava iz članka 50. stavka 5. ovoga Zakona koji je potpisao izjavu ne poziva se na izlaganje na javni uvid te se obavještava da će se predočeni podaci preuzeti za potrebe izrade katastarskog operata katastra nekretnina.

(3) Nositelj prava iz članka 50. stavaka 9. i 10. ovoga Zakona poziva se na izlaganje na javni uvid pisanim putem.

(4) Izlaganje na javni uvid može se provesti i za dio elaborata iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Početak, mjesto i vrijeme izlaganja na javni uvid Državna geodetska uprava, zajedno s nadležnim općinskim sudom, objavljuje putem oglasa u lokalnim javnim glasilima, na mrežnim stranicama Državne geodetske uprave i e-Oglasnoj ploči nadležnog suda te na drugi odgovarajući način najmanje 30 dana prije početka izlaganja.

(6) Izlaganje na javni uvid provodi se istodobno i povezano s osnivanjem, obnovom ili dopunom zemljišne knjige.

(7) U postupku izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije izlažu se podaci iskazani u popisnim listovima i na katastarskom planu.

(8) U postupku izlaganja na javni uvid nositelj prava potvrđuje da su mu podaci izloženi te potpisuje izjavu kojom potvrđuje da je suglasan s izloženim podacima u popisnom listu i izvodu iz katastarskog plana s koordinatama katastarske čestice koji je prilog popisnom listu.

(9) Poslove iz stavka 6. ovoga članka obavlja povjerenstvo Državne geodetske uprave koje iz redova državnih službenika Državne geodetske uprave odlukom imenuje glavni ravnatelj.

(10) Povjerenstvu iz stavka 9. ovoga članka pripada odgovarajuća naknada, ako su za tu svrhu osigurana financijska sredstva u skladu s člankom 8. stavkom 10. ovoga Zakona.

(11) Visinu naknade iz stavka 10. ovoga članka utvrđuje glavni ravnatelj odlukom.

Članak 55.

(1) Pri izlaganju na javni uvid povjerenstvo iz članka 54. stavka 9. ovoga Zakona vodi knjigu prigovora.

(2) Na temelju prigovora izvoditelj po potrebi obavlja terenski očevid.

(3) Ako je na temelju obavljenog terenskog očevida potrebno promijeniti podatke sadržane u elaboratu katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, promijenjeni se podaci ponovno izlažu na javni uvid, u roku od 30 dana od obavljenog terenskog očevida.

(4) Neosnovane prigovore rješenjem odbija područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba.

(5) Protiv rješenja o odbijanju prigovora dopuštena je žalba koja se podnosi Državnoj geodetskoj upravi.

(6) Žalba protiv rješenja o odbijanju prigovora iz stavka 4. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.

(7) Nadzor nad izlaganjem na javni uvid katastarskih podataka provode osobe koje za to ovlasti glavni ravnatelj.

(8) Način izlaganja na javni uvid propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

Članak 56.

(1) Na temelju podataka elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije, podataka prikupljenih tijekom izlaganja na javni uvid elaborata katastarske izmjere ili tehničke reambulacije i podataka preuzetih iz osnovane, obnovljene ili dopunjene zemljišne knjige izrađuje se katastarski operat katastra nekretnina koji se stavlja u službenu uporabu danom otvaranja zemljišne knjige.

(2) Odluku o stavljanju u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina donosi glavni ravnatelj na temelju obavijesti nadležnog suda o danu otvaranja zemljišne knjige za katastarsku općinu ili njezin dio.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a može se objaviti i u drugim javnim glasilima, na mrežnim stranicama Državne geodetske uprave i e-Oglasnoj ploči nadležnog suda te na drugi odgovarajući način.

(4) Odlukom iz stavka 2. ovoga članka postojeći katastarski operat katastra zemljišta ili dio toga operata obuhvaćen katastarskom izmjerom ili tehničkom reambulacijom stavlja se izvan službene uporabe te se pohranjuje u nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba.

Članak 57.

(1) Katastarski operat za katastarsko područje na moru izrađuje se na temelju podataka o određivanju granice pomorskog dobra i podataka o koncesijama na pomorskom dobru.

(2) Katastarske čestice koje tvore nekretnine na morskoj obali dane u koncesiju, a koje obuhvaćaju pomorsko dobro na kopnu i na moru vode se i u okviru katastarskih općina.

Članak 58.

(1) Katastarski operat katastra nekretnina sadrži podatke o katastarskim česticama, zgradama, područjima posebnih pravnih režima na zemljinoj površini te podatke o nositeljima prava na nekretninama.

(2) Podaci o nositeljima prava na nekretninama nisu izvorni katastarski podaci, nego podaci zemljišne knjige koji se u katastarski operat katastra nekretnina preuzimaju iz osnovane, obnovljene ili dopunjene zemljišne knjige.

Članak 59.

(1) Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:

– katastarski plan

– stalne točke geodetske osnove

– digitalni ortofotoplan i

– zbirka geodetskih elaborata te geodetskih projekata.

(2) Popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra nekretnina čine:

– popisi (katastarskih čestica, koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, zgrada, područja posebnih pravnih režima i adresa katastarskih čestica)

– posjedovni listovi i

– pomoćni popisi (popis kućnih brojeva, popis nositelja prava upisanih u posjedovne listove i popis promjena).

ODJELJAK 2.
Katastarski plan

Članak 60.

(1) Katastarski plan katastra nekretnina skupni je grafički prikaz katastarskih podataka i vodi se u elektroničkom obliku.

(2) Katastarski plan katastra nekretnina obvezno sadrži podatke o:

a) brojevima katastarskih čestica

b) međama i drugim granicama katastarskih čestica

c) granicama vrsta uporabe dijelova katastarskih čestica

d) adresama katastarskih čestica i

e) zgradama (položaj, oblik, vrsta uporabe i kućni broj).

(3) Za zgrade se u okviru katastarskog plana, kao atributi, vode podaci o broju zgrade.

(4) Katastarski plan izrađuje se u koordinatnom sustavu koji je određen službenim geodetskim datumima i ravninskom kartografskom projekcijom sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona.

(5) Katastarski plan katastra nekretnina izrađuje se sukladno tehničkim specifikacijama za njegovu izradu koje su sastavni dio pravilnika iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 61.

(1) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige vode se kao atributi katastarskog plana.

(2) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige jesu:

– broj katastarske čestice

– adresa katastarske čestice

– način uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova

– podaci o zgradama i

– površina katastarske čestice i površine dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način.

Članak 62.

(1) Unošenje podataka u katastarski operat o nekretninama koje se koriste za djelatne potrebe obrane uredit će sporazumom ministar nadležan za poslove obrane i glavni ravnatelj.

(2) Sadržaj i oblik katastarskog operata iz članka 59. ovoga Zakona propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

ODJELJAK 3.
Održavanje katastarskog operata katastra nekretnina

Članak 63.

(1) Održavanje katastarskog operata katastra nekretnina je prikupljanje, obrada i provedba nastalih promjena na nekretninama koje utječu na podatke katastarskog operata katastra nekretnina, a nastale nakon stavljanja u službenu uporabu katastarskog operata katastra nekretnina sukladno ovome Zakonu.

(2) Postupak provođenja promjena iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke.

Članak 64.

(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu na temelju potvrđenog geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

(2) Za izradbu geodetskih elaborata kojima se osnivaju nove katastarske čestice u katastru nekretnina mjerodavni su podaci sadržani u katastarskom operatu, a tko tvrdi da oni nisu točni, treba to dokazati.

(3) Koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra nekretnina ne mogu se mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.

(4) Kada se u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina utvrdi da položaj lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica odstupaju u odnosu na one evidentirane u katastarskom operatu više od standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona, utvrđuju se nove koordinate lomnih točaka međa i drugih granica u postupku za osnivanje nove katastarske čestice, o čemu se donosi rješenje sukladno ovome Zakonu.

Članak 65.

(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina evidentiranje i promjenu podataka o zgradama u katastarskom operatu provodi područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

(2) Stranka elaboratu može priložiti i odgovarajući akt o uporabi.

(3) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu kao način uporabe zemljišta »izgrađeno zemljište« područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba evidentira u katastarski operat na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

(4) Stranka elaboratu može priložiti i odgovarajući akt o uporabi.

(5) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu, a za koje se utvrdi da ne postoje na katastarskoj čestici brisat će se iz katastarskog operata na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

(6) U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina evidentiranje i promjena podataka o drugim građevinama provodi se u katastarskom operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku, kojim će se izvršiti evidentiranje ili promjena podataka o načinu uporabe katastarske čestice.

Članak 66.

U postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina promjena podataka o načinu uporabe katastarske čestice provodi se u katastarskom operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

Članak 67.

Evidentiranje posebnih pravnih režima na katastarskim česticama i osnivanje ili promjena područja posebnih pravnih režima provodi se u postupku održavanja katastarskog operata katastra nekretnina, na temelju službenih dokumenata kojima su ta područja određena, a koje je dostavilo tijelo nadležno za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima.

Članak 68.

Rješenja donesena u postupku iz članka 64. ovoga Zakona i potvrde o koordinatama izdane iz popisa koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica javne su isprave.

Članak 69.

(1) Nositelj prava na nekretninama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na nekretninama koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra nekretnina.

(2) Nositelj prava na nekretninama dužan je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina.

(3) Geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na nekretninama odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno posebnom zakonu.

Članak 70.

(1) Nositelji prava na katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata.

(2) Obilježavanje granica zemljišta u okviru izrade geodetskog elaborata obavljaju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno posebnom zakonu.

Članak 71.

Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina.

ODJELJAK 4.
Provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina

Članak 72.

(1) Zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina može podnijeti:

a) vlasnik ili ovlaštenik

b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes.

(2) Pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu.

(3) Dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovoga članka smatra se:

a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja

b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja

c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta

d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu.

(4) Potpis vlasnika nekretnine odnosno nositelja prava građenja na predugovoru ili ugovoru odnosno suglasnosti iz stavka 3. točke c) ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.

(5) Dokazom pravnog interesa za provođenje promjena smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili zahtjev nadležnom tijelu za izvlaštenje odnosno zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 73.

Način održavanja katastarskog operata iz članka 58. ovoga Zakona propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

POGLAVLJE IV.
ODRŽAVANJE KATASTRA ZEMLJIŠTA I NJEGOVO POSTUPNO PRILAGOĐAVANJE KATASTRU NEKRETNINA

Članak 74.

Do izrade katastra nekretnina po pojedinim katastarskim općinama odnosno do započinjanja pojedinačnog prevođenja iz članka 102. ovoga Zakona katastarskih čestica u katastar nekretnina za neku katastarsku općinu, katastar zemljišta održavat će se na način postupnog prilagođavanja katastru nekretnina.

Članak 75.

Katastarski operat katastra zemljišta sastoji se od:

– geodetsko-tehničkog dijela i

– popisno-knjižnog dijela.

Članak 76.

(1) Geodetsko-tehnički dio katastarskog operata katastra zemljišta čine:

– katastarski plan

– stalne točke geodetske osnove i

– zbirka geodetskih elaborata te geodetskih projekata.

(2) Popisno-knjižni dio katastarskog operata katastra zemljišta čine:

– popisi (katastarskih čestica, koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica utvrđenih prema pravilima katastra nekretnina za osnivanje katastarskih čestica)

– posjedovni listovi i

– pomoćni popisi (popis osoba upisanih u posjedovne listove i popis promjena).

Članak 77.

(1) Katastarski plan je skupni grafički prikaz katastarskih čestica, zgrada i nazivlja.

(2) Katastarski plan vodi se i održava u elektroničkom obliku u koordinatnom sustavu koji je određen službenim geodetskim datumima i ravninskom kartografskom projekcijom sukladno članku 12. stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 78.

Položaj lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica na katastarskim planovima koji su izvorno izrađeni u Koordinatnom sustavu poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije (u daljnjem tekstu: HTRS96/TM) u postupcima daljnjeg održavanja katastarskog plana određuju se iz podataka mjerenja u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.

Članak 79.

Položaji lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica na katastarskim planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere ili u Hrvatskom državnom koordinatnom sustavu Gauss-Krügerovoj projekciji (u daljnjem tekstu: HDKS/GK) i prevedenim u digitalni oblik određeni su koordinatama dobivenim vektorizacijom odnosno homogenizacijom postojećih katastarskih planova te ih je u postupcima daljnjeg održavanja katastarskog plana potrebno odrediti iz podataka mjerenja u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.

Članak 80.

(1) U svrhu daljnjeg održavanja i poboljšanja kvalitete katastarskih planova iz članka 79. ovoga Zakona provodi se postupak homogenizacije.

(2) Homogenizacija je tehnički postupak kojim se provodi položajno poboljšanje katastarskih planova te ispravljanje unutrašnjih nehomogenosti katastarskog plana, a koji nema utjecaja na podatke iskazane u popisno-knjižnom dijelu katastarskog operata.

(3) Homogenizirani katastarski plan stavlja se u uporabu odlukom glavnog ravnatelja.

Članak 81.

(1) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige vode se kao atributi katastarskog plana.

(2) Pisani katastarski podaci koji su temelj za osnivanje, obnovu, dopunu, vođenje i održavanje zemljišne knjige jesu:

– broj katastarske čestice

– adresa katastarske čestice

– način uporabe katastarske čestice i njezinih dijelova

– podaci o zgradama i

– površina katastarske čestice i površine dijelova katastarske čestice koji se upotrebljavaju na različit način.

Članak 82.

Sadržaj i oblik katastarskog operata katastra zemljišta iz članka 75. ovoga Zakona propisuje glavni ravnatelj pravilnikom iz članka 62. stavka 2. ovoga Zakona.

ODJELJAK 1.
Održavanje katastarskog operata katastra zemljišta

Članak 83.

(1) Održavanje katastarskog operata katastra zemljišta je prikupljanje, obrada i provedba nastalih promjena na nekretninama koje utječu na podatke katastarskog operata katastra zemljišta.

(2) Postupak provođenja promjena iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke.

Članak 84.

(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

(2) Koordinate lomnih točaka iskazanih u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se mijenjati, osim kada se pravomoćnim rješenjem donesenim u upravnom postupku osniva nova katastarska čestica.

(3) Kada se u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta utvrdi da položaj lomne točke međa i drugih granica katastarskih čestica odstupaju u odnosu na one evidentirane u katastarskom operatu više od standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona, utvrđuju se nove koordinate lomnih točaka međa i drugih granica u postupku za osnivanje nove katastarske čestice, o čemu područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba donosi rješenje sukladno ovome Zakonu.

(4) Geodetski elaborati za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi provode se u katastru zemljišta nakon što te isprave budu sastavljene odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi.

Članak 85.

(1) U postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o zgradama provodi se u katastarskom operatu na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

(2) Stranka elaboratu može priložiti akt o uporabi.

(3) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu kao način uporabe zemljišta »izgrađeno zemljište« područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba evidentira u katastarski operat na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

(4) Stranka elaboratu može priložiti i odgovarajući akt o uporabi.

(5) Zgrade koje su evidentirane u katastarskom operatu, a za koje se utvrdi da ne postoje na katastarskoj čestici brisat će se iz katastarskog operata na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

(6) U postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o drugim građevinama provodi se u katastarskom operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku, kojim će se izvršiti evidentiranje ili promjena podataka o načinu uporabe katastarske čestice.

Članak 86.

U postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena načina uporabe katastarske čestice provodi se u katastarskom operatu na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku.

Članak 87.

Evidentiranje posebnih pravnih režima na katastarskim česticama i osnivanje ili promjena područja posebnih pravnih režima provodi se u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta, na temelju službenih dokumenata kojima su ta područja određena, a koje je dostavilo tijelo nadležno za donošenje odluka o posebnim pravnim režimima.

Članak 88.

Rješenja donesena u postupku iz članka 84. ovoga Zakona i potvrde o koordinatama izdane iz popisa koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica javne su isprave.

Članak 89.

(1) Nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.

(2) Nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

Članak 90.

(1) Nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica.

(2) U postupku izrade geodetskih elaborata sudjeluju nositelji prava na katastarskim česticama i druge osobe koje imaju pravni interes.

(3) Obilježavanje granica katastarskih čestica u okviru izrade geodetskog elaborata obavljaju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu.

(4) Kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.

(5) Ako se utvrdi da je položaj lomnih točaka iz stavka 4. ovoga članka u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona, zadržat će se već evidentirana koordinata lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, a izmjerom će se odrediti koordinate samo novih lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica, dok se za prikaz preostalih granica katastarskih čestica, koje nisu bile predmet postupka, koristi metoda prilagodbe prikaza okolnih katastarskih čestica.

(6) Granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa.

(7) Ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 6. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje.

Članak 91.

(1) Geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu.

(2) Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Članak 92.

(1) Podaci o načinu uporabe katastarske čestice koji se prikupljaju u okviru izrade geodetskih elaborata propisani su pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Podaci o načinu uporabe zgrada koji se prikupljaju u okviru izrade geodetskih elaborata propisani su pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Posebni pravni režimi koji se pridružuju pojedinoj katastarskoj čestici u okviru izrade geodetskog elaborata propisani su pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 93.

(1) Ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5 %, a najviše do 500 m² u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.

(2) Ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20 %, a najviše do 1000 m² u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela.

(3) Ispravljanje razlika većih od navedenih u stavcima 1. i 2. ovoga članka moguće je samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata.

ODJELJAK 2.
Provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta

Članak 94.

(1) Zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti:

a) vlasnik ili ovlaštenik

b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes.

(2) Pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o njemu.

(3) Dokazom pravnog interesa iz stavka 2. ovoga članka smatra se:

a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja

b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja

c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta i

d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu.

(4) Smatra se da ima pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta i osoba upisana u posjedovni list katastarskog operata katastra zemljišta, ako ne raspolaže nekim od dokaza iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Potpis vlasnika nekretnine odnosno nositelja prava građenja na predugovoru ili ugovoru odnosno suglasnosti iz stavka 3. točke c) ovoga članka mora biti ovjeren od javnog bilježnika.

(6) Dokazom pravnog interesa za provođenje promjena smatra se i odluka Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske ili zahtjev nadležnom tijelu za izvlaštenje odnosno zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa na zemljištu ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Članak 95.

(1) Promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i načinu uporabe katastarskih čestica te promjene podataka o zgradama dostavljaju se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana.

(2) Prijavni list i kopija katastarskog plana, koji su sastavni dio geodetskih elaborata za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi, dostavljaju se zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda putem stranaka.

Članak 96.

Sadržaj i oblik elaborata koji se izrađuju kao tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu te način njihove izrade, pregledavanja i potvrđivanja propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

Članak 97.

(1) Promjene glede nositelja prava na zemljištu (upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove) provode se u katastru zemljišta na temelju obavijesti koju čini rješenje zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ili pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku.

(2) Ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu, promjene glede nositelja prava na zemljištu provest će se na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda u neupravnom postupku.

(3) Upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi se u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku kada stranka podnese zahtjev kojem je priložena odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući prema obavijesti zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu.

(4) Odgovarajućom ispravom iz stavka 3. ovoga članka smatra se izvadak iz zemljišne knjige.

(5) Uz upis ovlaštenika, u posjedovnom se listu označuje i vrsta ovlaštenja (koncesija, plodouživanje, zakup i sl.).

Članak 98.

U katastarskim općinama za koje ne postoje zemljišne knjige upis izvanknjižnog vlasnika u posjedovne listove izvršit će se na temelju kupoprodajnog ugovora ili druge odgovarajuće isprave, pod uvjetom da je dokazan pravni slijed do osobe upisane u posjedovni list, na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar donesenog u upravnom postupku.

Članak 99.

Način održavanja katastra zemljišta u prijelaznome razdoblju i način njegova postupnog prilagođivanja katastru nekretnina propisuje glavni ravnatelj pravilnikom iz članka 73. ovoga Zakona.

POGLAVLJE V.
POJEDINAČNO PREVOĐENJE KATASTARSKIH ČESTICA U KATASTAR NEKRETNINA

Članak 100.

Katastarski operat katastra nekretnina može se izrađivati i pojedinačnim prevođenjem jedne ili više katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina.

Članak 101.

Da bi se katastarski operat katastra nekretnina mogao izrađivati pojedinačnim prevođenjem, moraju biti ostvareni sljedeći preduvjeti:

– izrađen katastarski plan u digitalnom obliku

– provedena homogenizacija katastarskog plana i

– uspoređen digitalni katastarski plan s knjižnim dijelom katastarskog operata katastra zemljišta i izrađeni popisi razlika.

Članak 102.

Za katastarske općine za koje su ispunjeni preduvjeti iz članka 101. ovoga Zakona glavni ravnatelj će odlukom odrediti početak pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina.

Članak 103.

Prije donošenja odluke iz članka 102. ovoga Zakona provodi se postupak analize usklađenosti podataka o katastarskim česticama i nositeljima prava upisanim u katastarskom operatu katastra zemljišta i podataka o katastarskoj čestici i upisanim nositeljima knjižnih prava upisanih u zemljišnoj knjizi te prikaza katastarskih čestica na katastarskom planu. Nakon izvršene analize katastarske čestice svrstavaju se u grupe:

1. katastarske čestice potpuno identične u odnosu na podatke zemljišne knjige i katastarskog operata o broju, površini i izgrađenosti katastarske čestice i upisanim nositeljima prava u katastarskom operatu katastra zemljišta i nositeljima knjižnih prava u zemljišnoj knjizi, a za koje je doneseno pravomoćno rješenje iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona

2. katastarske čestice potpuno identične u odnosu na podatke katastarskog operata i zemljišne knjige o broju, površini i izgrađenosti katastarske čestice i upisanim nositeljima prava u katastarskom operatu katastra zemljišta i nositeljima knjižnih prava u zemljišnoj knjizi, uz uvjet da katastarske čestice na katastarskom planu odgovaraju stvarnom stanju na terenu (usporedbom s prikazom na digitalnom ortofotoplanu)

3. katastarske čestice na kojima postoje odstupanja u odnosu na podatke katastarskog operata i zemljišne knjige, koja odstupanja se odnose na podatak o izgrađenosti

4. katastarske čestice čiji se podaci u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi razlikuju u odnosu na podatke o broju, površini i izgrađenosti katastarske čestice i upisanim nositeljima prava u katastarskom operatu katastra zemljišta i nositeljima knjižnih prava u zemljišnoj knjizi.

Članak 104.

Ako je donesena odluka iz članka 102. ovoga Zakona, područni uredi za katastar odnosno ured Grada Zagreba po službenoj će dužnosti, kad je to potrebno, izraditi geodetski elaborat u svrhu pripisivanja i otpisivanja dijelova katastarskih općina u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama.

Članak 105.

(1) Kad se katastarske čestice iz članka 103. točke 1. ovoga Zakona pojedinačno prevode iz katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina, katastarske se čestice osnivaju kao katastarske čestice katastra nekretnina.

(2) Kad se katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka pojedinačno prevode iz katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina, posjedovni list u koji se upisuju katastarske čestice prevedene u katastar nekretnina označit će se istim brojem kojim je označen zemljišnoknjižni uložak.

(3) U svrhu izbjegavanja dvostrukih brojeva posjedovnih listova u katastarskom operatu, posjedovni list koji postoji pod istim rednim brojem kojim je označen i zemljišnoknjižni uložak dobiva oznaku »KZ«.

(4) Kada se sve katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka pojedinačno prevedu iz katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina te upišu u odgovarajuće posjedovne listove s oznakama zemljišnoknjižnih uložaka, takvi posjedovni listovi se ukidaju.

Članak 106.

(1) Iznimno od članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, katastarske čestice mogu se osnovati kao katastarske čestice katastra nekretnina i u slučaju iz članka 103. točke 2. ovoga Zakona bez donošenja rješenja.

(2) Odredbe propisane člankom 105. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se i na katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 107.

(1) Iznimno od članka 84. stavka 1. ovoga Zakona, katastarske čestice mogu se osnovati kao katastarske čestice katastra nekretnina i u slučaju iz članka 103. točke 3. ovoga Zakona bez donošenja rješenja.

(2) Kod katastarskih čestica na kojima postoje odstupanja u odnosu na podatke katastarskog operata i zemljišne knjige, koja odstupanja se odnose na podatak o izgrađenosti, pojedinačno će se prevesti katastarska čestica iz katastarskog operata katastra zemljišta u katastarski operat katastra nekretnina, ako je podatak o broju zgrada u katastarskom operatu katastra zemljišta jednak ili veći u odnosu na podatak o broju zgrada u zemljišnoj knjizi.

(3) Odredbe propisane člankom 105. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona primjenjuju se i na katastarske čestice iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 108.

Katastarske čestice čiji se podaci u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi razlikuju u odnosu na podatke o broju, površini i upisanim nositeljima prava u katastarskom operatu katastra zemljišta i nositeljima knjižnih prava u zemljišnoj knjizi nisu podobne za pojedinačno prevođenje katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina.

Članak 109.

(1) Ako se katastarski operat katastra nekretnina izrađuje pojedinačnim prevođenjem jedne ili više katastarskih čestica katastra zemljišta u katastarske čestice katastra nekretnina, na promjenu površine katastarskih čestica odgovarajuće se primjenjuju kriteriji iz članka 93. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Razlike veće od onih navedenih u stavku 1. ovoga članka moguće su samo pri ispravljanju grubih pogrešaka u osnivanju i održavanju katastarskog operata.

Članak 110.

(1) Ako se katastarske čestice katastra zemljišta pojedinačno prevode u katastarske čestice katastra nekretnina, a za osnivanje nekretnina potrebno je provesti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom, katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju se, na temelju odgovarajućeg potvrđenoga geodetskog elaborata i odgovarajućeg rješenja nadležnog suda, nakon što katastarske čestice budu upisane u odgovarajući zemljišnoknjižni uložak.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka katastarske čestice katastra nekretnina upisuju se u odgovarajući posjedovni list na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela općinskog suda, po službenoj dužnosti i bez donošenja upravnog rješenja.

Članak 111.

Danom stupanja na snagu odluke iz članka 102. ovoga Zakona steći će se uvjeti da se katastarske čestice katastra zemljišta pojedinačno prevedu u katastarske čestice katastra nekretnina u skladu s postupcima propisanim ovim Zakonom i nastave održavati kao katastarske čestice katastra nekretnina te se prenose u Bazu zemljišnih podataka (u daljnjem tekstu: BZP).

Članak 112.

Podaci o katastarskim česticama katastra zemljišta prevedeni u katastarske čestice katastra nekretnina mogu se mijenjati samo u skladu s odredbama ovoga Zakona koje određuju održavanje katastra nekretnina.

Članak 113.

Način pojedinačnog prevođenja katastarskih čestica katastra zemljišta u katastar nekretnina propisuje glavni ravnatelj pravilnikom.

POGLAVLJE VI.
ZAJEDNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAV ZEMLJIŠNIH KNJIGA I KATASTRA

Članak 114.

(1) Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (u daljnjem tekstu: ZIS) je informacijski sustav u kojem se podaci zemljišnih knjiga i katastra pohranjuju, održavaju i čuvaju, a sastoji se od podataka pohranjenih u BZP-u, podataka zemljišne knjige, podataka katastra zemljišta i podataka katastra nekretnina.

(2) Katastar nekretnina je evidencija koja se osniva i vodi na način propisan člancima 21. – 113. ovoga Zakona.

(3) BZP se sastoji od podataka katastra nekretnina o imenu katastarske općine, broju katastarske čestice, adresi katastarske čestice, obliku, površini, izgrađenosti i načinu uporabe te podataka zemljišne knjige o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.

(4) U BZP-u tijela nadležna za katastar nadležna su za podatke katastra nekretnina, a općinski sudovi nadležni su za podatke o nositeljima knjižnih prava, pravnim činjenicama i osobnim odnosima.

(5) Područni uredi za katastar odnosno ured Grada Zagreba te druga tijela i osobe propisane posebnim zakonom izdaju izvatke iz BZP-a i ostvaruju uvid u sve podatke o zemljištima pohranjene u BZP-u.

Članak 115.

Opseg, način rada i rokovi obavljanja poslova u ZIS-u u okviru nadležnosti Državne geodetske uprave i ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, kao i koordinacija, upravljanje, način odlučivanja, udomljavanje i održavanje te planiranje i financiranje ZIS-a uređuju sporazumno glavni ravnatelj i ministar nadležan za poslove pravosuđa.

DIO ČETVRTI
REGISTAR ZGRADA

Članak 116.

Registar zgrada je evidencija o zgradama koju osniva, vodi i održava Državna geodetska uprava.

Članak 117.

(1) U smislu ovoga Zakona zgrada je građenjem nastala zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari.

(2) Zgrada može imati jedan ili više posebnih dijelova zgrade.

(3) U smislu ovoga Zakona posebni dio zgrade je prostor ili skup prostora unutar zgrade koji predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu.

(4) U smislu ovoga Zakona zajednički dijelovi zgrade su prostor ili skup prostora koje zajednički koriste suvlasnici.

Članak 118.

(1) Registar zgrada sastoji se od pisanog i grafičkog dijela.

(2) Pisani dio registra zgrada čine popis zgrada i popis posebnih dijelova zgrada.

(3) Grafički dio registra zgrada čini plan zgrada temeljen na geoprostornim podacima državne izmjere i katastra nekretnina te podacima iz akata za gradnju prema posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje.

(4) Registar zgrada vodi se u elektroničkom obliku.

Članak 119.

(1) U svrhu osnivanja registra zgrada preuzimaju se i koriste podaci iz katastra nekretnina, državne izmjere, registra prostornih jedinica, zemljišne knjige, evidencija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, podaci iz akata za gradnju prema posebnim propisima iz područja prostornog uređenja i gradnje, evidencija koje vode upravitelji zgrada te iz drugih izvora.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka preuzimaju se bez naknade u obliku i rokovima koje odredi Državna geodetska uprava.

Članak 120.

(1) Podaci registra zgrada su javni.

(2) Pobliži sadržaj i način osnivanja, vođenja, prikupljanja i obrade podataka registra zgrada propisat će glavni ravnatelj pravilnikom.

ODJELJAK 1.
Određivanje kućnih brojeva

Članak 121.

(1) Područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, određuje zgradi kućni broj rješenjem koje sadrži i broj katastarske čestice na kojoj je zgrada sagrađena u skladu s propisima o naseljima.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslove iz stavka 1. ovoga članka mogu obavljati jedinice lokalne samouprave koje ispunjavaju uvjete iz stavka 4. ovoga članka.

(3) S jedinicama lokalne samouprave iz stavka 2. ovoga članka Državna geodetska uprava sklopit će sporazum.

(4) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave mora u svojstvu osobe ovlaštene za izdavanja rješenja iz stavka 1. ovoga članka imati zaposlenog službenika koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij geodetske struke i položen državni stručni ispit, biti tehnički osposobljena te imati osigurana sredstva u proračunu jedinice lokalne samouprave.

Članak 122.

Kućni broj zgrade određen rješenjem nadležnog tijela iz članka 121. ovoga Zakona evidentira se u Registru prostornih jedinica iz članka 136. ovoga Zakona.

DIO PETI
KATASTAR INFRASTRUKTURE

Članak 123.

Državna geodetska uprava nadležna je za osnivanje, vođenje i održavanje katastra infrastrukture.

Članak 124.

(1) Iznimno od članka 123. ovoga Zakona, poslove iz članka 123. ovoga Zakona mogu obavljati jedinice lokalne samouprave te za područje mora tijelo nadležno za hidrografsku izmjeru na moru, ako ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovoga članka.

(2) S jedinicama lokalne samouprave odnosno tijelom nadležnim za hidrografsku izmjeru na moru iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava sklopit će sporazum.

(3) Za obavljanje poslova iz članka 123. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave odnosno tijelo nadležno za hidrografsku izmjeru na moru mora u svojstvu osobe ovlaštene za ovjeravanje geodetskog elaborata imati zaposlenog službenika koji ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij geodetske struke i položen državni stručni ispit, biti tehnički osposobljena te imati osigurana sredstva u proračunu jedinice lokalne samouprave.

Članak 125.

Katastar infrastrukture osniva se i vodi na temelju evidencija koje su za pojedinu vrstu infrastrukture dužni u skladu s ovim Zakonom osnovati i voditi vlasnici odnosno njihovi upravitelji.

Članak 126.

Vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture obvezni su Državnoj geodetskoj upravi odnosno jedinici lokalne samouprave iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti podatke o infrastrukturi u svome vlasništvu odnosno kojom upravljaju, bez naknade, u elektroničkom obliku i u rokovima koje odredi Državna geodetska uprava.

Članak 127.

(1) U katastru infrastrukture evidentiraju se vodovi elektroenergetske, elektroničke komunikacijske, toplovodne, plinovodne, naftovodne, vodovodne i odvodne infrastrukture.

(2) U smislu ovoga Zakona infrastrukturom se smatraju i drugi objekti koji joj pripadaju.

Članak 128.

(1) Katastar infrastrukture sadržava podatke o vrstama odnosno namjeni, osnovnim tehničkim karakteristikama, trenutačnom korištenju i položaju izgrađene infrastrukture te imenima i adresama njihovih vlasnika odnosno upravitelja.

(2) Podaci o položaju infrastrukture i pripadajućih objekata određuju se i vode u geodetskom referentnom sustavu Republike Hrvatske iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 129.

(1) Katastar infrastrukture sastoji se od pisanog i grafičkog dijela.

(2) Pisani dio katastra infrastrukture sastoji se od popisa infrastrukture te popisa vlasnika i upravitelja infrastrukture.

(3) Grafički dio katastra infrastrukture sastoji se od plana infrastrukture i zbirke geodetskih elaborata infrastrukture.

(4) Katastar infrastrukture vodi se u elektroničkom obliku.

Članak 130.

Podaci plana infrastrukture vođenog u elektroničkom obliku mogu se upotrijebiti za izradbu prostornih podloga za posebne potrebe.

Članak 131.

(1) Promjene podataka iz članaka 127. i 128. ovoga Zakona provode se u katastru infrastrukture na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata infrastrukture.

(2) Podatke o promjenama podataka iz članaka 127. i 128. ovoga Zakona vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture dužni su dostaviti Državnoj geodetskoj upravi odnosno jedinici lokalne samouprave odnosno tijelu nadležnom za hidrografsku izmjeru na moru iz članka 124. stavka 1. ovoga Zakona, najkasnije u roku od 60 dana od nastanka promjene.

(3) U slučaju potrebe osiguranja pouzdanosti pruženih informacija rok iz stavka 2. ovoga članka može se produžiti za najviše 30 dana.

Članak 132.

(1) Državna geodetska uprava jedinstvena je informacijska točka koja podatke o infrastrukturi iz članka 127. ovoga Zakona i obavijesti o tekućim ili planiranim građevinskim radovima stavlja na raspolaganje.

(2) Pristup osnovnim informacijama o fizičkoj infrastrukturi iz članka 127. ovoga Zakona te obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima osigurava se pod razmjernim, nediskriminirajućim i transparentnim uvjetima.