Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuju izvori sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva, a osobito vodne naknade, uključivo obvezu plaćanja, obveznika, osnovicu, način obračuna, određivanje visine, namjene trošenja tih sredstava, ovrhu, zastaru i druga pitanja vezana za ostvarenje i korištenje tih sredstava.

Cijene vodnih usluga uređuju se Zakonom o vodama.

Članak 1.a

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

– Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22. 12. 2000.),

– Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora (SL L 375, 31. 12. 1991.).

Članak 2.

Pojedini izrazi, prema ovom Zakonu, imaju sljedeće značenje:

1. »Komunalna naknada« ima značenje određeno propisima o komunalnom gospodarstvu;

2. »Vodno gospodarstvo« su djelatnosti upravljanja vodama, djelatnost detaljne melioracijske odvodnje, navodnjavanja i vodne usluge u smislu Zakona o vodama;

3. »Ministarstvo« je ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo;

4. »Ministar« je ministar nadležan za vodno gospodarstvo;

5. Izrazi »vodne usluge«, »opći i tehnički uvjeti isporuke vodnih usluga«, »isporučitelji vodnih usluga«, »cijene vodnih usluga«, »opće korištenje voda«, »slobodno korištenje voda«, »komunalne vodne građevine«, »regulacijske i zaštitne vodne građevine«, »građevine za osnovnu melioracijsku odvodnju«, »građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju«, »građevine za navodnjavanje«, »mješovite melioracijske građevine«, »uslužno područje«, »vodoopskrbno područje«, »aglomeracija« i drugi izrazi koji upućuju na to da potječu iz propisa o vodama, imaju značenje određeno Zakonom o vodama ili na njemu utemeljenom provedbenom propisu.

Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 3.

Financiranje vodnoga gospodarstva zasniva se na načelima:

1. Sredstva za financiranje vodnoga gospodarstva osiguravaju se iz vodnih naknada koje plaćaju korisnici vodnog sustava, odnosno onečišćivači voda, iz cijena vodnih usluga koje sukladno Zakonu o vodama plaćaju korisnici vodnih usluga te drugih sredstava određenih ovim Zakonom;

2. Sredstva vodnih naknada mogu se koristiti samo za namjene određene ovim Zakonom;

3. Sredstva vodnih naknada koriste se solidarno među svim korisnicima i prema prvenstvu u potrebama na području Republike Hrvatske, na vodnom području, na području jedinice područne (regionalne) samouprave, vodoopskrbnom području, aglomeraciji i na uslužnom području, osim u slučaju kada je ovim Zakonom drukčije određeno;

5. Sredstva naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nepovratno se dodjeljuju isporučiteljima vodnih usluga radi sufinanciranja ili financiranja gradnje komunalnih vodnih građevina. Korisnici vodnih usluga ne mogu biti dodatno opterećeni troškovima gradnje tih građevina u opsegu u kojem su isti financirani sredstvima naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda;

6. Sredstva naknade za zaštitu voda mogu se dodijeliti i osobama koje ispuštaju tehnološke otpadne vode, radi sufinanciranja ili financiranja izgradnje vodnih građevina za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda, kao i osobama koje ispuštaju sanitarne otpadne vode, a koje se ne mogu priključiti na sustav javne odvodnje, radi sufinanciranja ili financiranja gradnje vodnih građevina za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. Ako su te građevine u vlasništvu Republike Hrvatske, ili u vlasništvu pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska izravno ili neizravno ima većinski udio ili većinsko pravo odlučivanja, sredstva se dodjeljuju nepovratno pod uvjetom iz točke 5. ovoga članka, a ako nisu, dodjeljuju se kao zajmovi.

Članak 3.a

Voda ima svoju ekonomsku vrijednost koju čine troškovi potrebni radi osiguranja njezine dostupnosti, uključujući troškove resursa i troškove gradnje, pogona i održavanja vodnih građevina te okolišne troškove.

Ovim se Zakonom osigurava povrat troškova iz stavka 1. ovoga članka kroz politiku cijena vode i sukladno ovome stavku i stavcima 3. do 6. ovoga članka (načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti). Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti uključuje, ali nije ograničeno na načelo povrata troškova od vodnih usluga iz stavka 6. ovoga članka.

Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se sukladno ekonomskoj analizi i načelu »onečišćivač plaća« iz zakona kojim se uređuju vode.

Načelo povrata troškova od vodnih aktivnosti provodi se tako da osigura odgovarajući poticaj korisnicima da koriste vodne resurse učinkovito i da time pridonesu ostvarenju ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz zakona kojim se uređuju vode.

Ovim Zakonom osigurava se odgovarajući doprinos raznih korisnika, podijeljenih najmanje na industriju, kućanstva i poljoprivredu, povratu troškova od vodnih aktivnosti, sukladno stavku 2. ovoga članka.

Pri provedbi načela povrata troškova od vodnih aktivnosti vodit će se računa o socijalnim, okolišnim i gospodarskim učincima povrata, kao i zemljopisnim i klimatskim uvjetima u zemlji.

Povrat troškova od vodnih usluga osigurava se jednim dijelom plaćanjem cijena vodnih usluga i naknade za razvoj na području pružanja vodnih usluga, a drugim dijelom plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda na području Republike Hrvatske (načelo povrata troškova od vodnih usluga).

Odredbe stavaka 1. do 6. ovoga članka ne sprječavaju financiranje određenih preventivnih ili popravnih mjera radi postizanja ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz zakona kojim se uređuju vode.

Odredbe stavaka 3. i 4. ovoga članka neće se primijeniti na određenu vodnu aktivnost ako je to u skladu s ustaljenom praksom i u mjeri u kojoj se time ne dovode u pitanje svrha i postizanje ciljeva upravljanja vodama i zaštite voda iz zakona kojim se uređuju vode.

Izvještaj o provedbi Plana upravljanja vodnim područjem iz zakona kojim se uređuju vode sadržava i izvještaj o planiranim koracima za provedbu stavaka 1. do 5. ovoga članka, izvještaj o neprimjeni odredbi navedenih u stavku 8. ovoga članka i razloge te neprimjene.

Članak 4.

Izvori sredstava za financiranje vodnoga gospodarstva jesu:

1. vodne naknade,

2. cijena vodne usluge,

3. državni proračun,

4. proračuni jedinica lokalnih i/ili područnih (regionalnih) samouprava i

5. ostali izvori.

Članak 5.

Vodne naknade su:

1. naknada za uređenje voda,

2. naknada za korištenje voda,

3. naknada za zaštitu voda,

4. naknada za melioracijsku odvodnju,

5. naknada za navodnjavanje i

6. naknada za razvoj.

Vodne naknade javna su davanja.

Obračun i naplata vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 3. ovoga članka (vodne naknade za upravljanje vodama) u interesu je Republike Hrvatske.

Obračun i naplata naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje, u interesu je jedinice područne (regionalne) samouprave.

Obračun i naplata naknade za razvoj u interesu je jedinica lokalne samouprave na uslužnom području i Republike Hrvatske.

Vodne naknade iz stavka 1. točke 1. do 3. ovoga članka prihod su Hrvatskih voda, osim gdje je ovim Zakonom drukčije uređeno.

Pored namjena propisanih u člancima kojim se uređuju namjene pojedinih vrsta vodnih naknada, prihodi od vodnih naknada iz stavka 1. točke 1. do 3. ovoga članka koriste i za izvršenje javnih ovlasti Hrvatskih voda koje nisu izričito spomenute u tim odredbama, kao i drugih izdataka poslovanja Hrvatskih voda.

Naknada za melioracijsku odvodnju i naknada za navodnjavanje prihod su proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave.

Naknada za razvoj prihod je javnoga isporučitelja vodne usluge.

II. VODNE NAKNADE

Članak 6.

Briše se.

Članak 7.

Briše se.

Članak 8.

Briše se.

Članak 9.

Briše se.

Članak 10.

Briše se.

Članak 11.

Briše se.

Članak 12.

Briše se.

2. NAKNADA ZA UREĐENJE VODA

Članak 13.

Naknada za uređenje voda plaća se na sve nekretnine, osim na poljoprivredno zemljište.

Naknada za uređenje voda ne plaća se na površinu zemljišta pod građevinama i privremenim objektima, ako se na te građevine i privremene objekte plaća naknada za uređenje voda.

Članak 14.

Obveznik naknade za uređenje voda je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik nekretnine.

Drugi zakoniti posjednik nekretnine je najmoprimac, zakupnik, plodouživatelj, nositelj prava građenja, koncesionar, imatelj drugih prava nad nekretninom koja mu omogućuju zakonit posjed i korištenje nekretnine te tijela i pravne osobe koje prema posebnim propisima imaju pravo upravljanja, gospodarenja ili korištenja nekretnine.

Suvlasnici su solidarni obveznici naknade za uređenje voda. Drugi zakoniti suposjednici su solidarni obveznici naknade za uređenje voda.

Članak 15.

Osnovica za obračun naknade za uređenje voda četvorni je metar (m2) predmetne nekretnine.

Članak 16.

Naknadu za uređenje voda obračunavaju Hrvatske vode te je i naplaćuju, osim u slučaju iz članka 17. ovoga Zakona.

Naknada za uređenje voda obračunava se rješenjem o obračunu naknade za uređenje voda koje donose Hrvatske vode. Rješenje o obračunu naknade može se donijeti i na neodređeno vrijeme. Rješenje o obračunu naknade mijenja se po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti, ako se izmijeni obveznik, osnovica ili drugi obračunski elementi naknade.

Članak 17.

Na nekretnine na koje se obračunava i naplaćuje komunalna naknada prema propisima o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave, uz tu naknadu, naplaćuju i naknadu za uređenje voda.

Naknada za uređenje voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema podacima iz očevidnika za obračun komunalne naknade.

Jedinica lokalne samouprave dostavlja obveznicima i rješenje o obračunu naknade iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona.

Jedinica lokalne samouprave naplaćuje naknadu za uređenje voda putem uplatnica za komunalnu naknadu, uz koje zasebno iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna naknade za uređenje voda.

Za poslove iz ovoga članka jedinici lokalne samouprave pripada naknada:

‒ u visini određenoj propisom iz članka 76. ovoga Zakona kojim se uređuje obračun i naplata naknade za uređenje voda po svakom rješenju o obračunu naknade za uređenje voda dostavljenom obvezniku i

‒ 10% na iznos Hrvatskim vodama uplaćene naknade za uređenje voda.

Jedinica lokalne samouprave do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec, a do 28. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu dostavlja Hrvatskim vodama izvješće o obračunatim (putem uplatnica upućenih obveznicima), naplaćenim i doznačenim sredstvima naknade za uređenje voda.

Protiv jedinice lokalne samouprave koja ne postupa po odredbi stavka 5. ovoga članka Hrvatske vode su ovlaštene, sukladno zakonu kojim se uređuje upravni postupak i ovršni postupak u poreznim stvarima donijeti rješenje o ovrsi neplaćenih iznosa vodnih naknada na temelju vjerodostojne isprave.

Vjerodostojna isprava iz stavka 8. ovoga članka je financijska kartica Hrvatskih voda koja se temelji na izvještajima iz stavka 7. ovoga članka, a ako izvještaji nisu podneseni ili su nepotpuni Hrvatske vode postupaju po odredbama članka 83. ovoga Zakona.

Članak 18.

Očevidnik naknade za uređenje voda vode Hrvatske vode, odnosno jedinice lokalne samouprave iz članka 17. ovoga Zakona.

Potvrde o činjenicama iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

Članak 19.

Tijela odnosno osobe koje vode katastar dužne su dostaviti Hrvatskim vodama u digitalnom obliku sve podatke koji su nužni za vođenje očevidnika, do 15. ožujka svake godine.

Jedinice lokalne samouprave dužne su dostaviti Hrvatskim vodama u digitalnom obliku podatke o obvezniku i osnovici komunalne naknade koja se naplaćuje prema propisima o komunalnom gospodarstvu, do 15. ožujka svake godine.

Članak 20.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu naknade za uređenje voda.

Uredbom iz stavka 1. ovoga članka mogu se urediti i izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice.

Uredbom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se i izuzeća od obveza iz članka 17. ovoga Zakona u kojem slučaju obvezu naplate naknade za uređenje voda preuzimaju Hrvatske vode.

Izuzeće od plaćanja naknade i oslobođenje odobrava se na zahtjev obveznika, koji se podnosi u roku od 60 dana po nastupu okolnosti.

Iznimno od stavka 4. ovoga članka, izuzeće od plaćanja naknade za uređenje voda može se odobriti i po službenoj dužnosti za sve nekretnine pogođene katastrofom ili elementarnom nepogodom na određenom prostoru.

Članak 21.

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se za:

– provedbu preventivne, redovite i izvanredne obrane od poplava,

– gradnju regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina,

– gradnju građevina za osnovnu melioracijsku odvodnju,

– gradnju mješovitih melioracijskih građevina kojima upravljaju Hrvatske vode,

– gradnju i održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju,

– uklanjanje riječnog nanosa u pomorskom dobru,

‒ sufinanciranje troškova sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura,

– financiranje gradnje građevina urbane oborinske odvodnje (akumulacije, retencije i obodni kanali) kada je prijemna sposobnost izgrađenih građevina urbane oborinske odvodnje ili postojećih vodotoka nedostatna primiti višak oborinskih voda i

– podmirenje troškova pripremnih i pravnih radnji radi upisa javnoga vodnog dobra u zemljišne knjige i katastar, te kupnje i izvlaštenja nekretnina u korist javnoga vodnog dobra.

Prihod od naknade za uređenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

Prijenos sredstava ove naknade pravnoj osobi iz članka 195. Zakona o vodama za namjene uređene tim člankom ne smatra se isporukom dobara niti uslugom uz naknadu.

Sredstva iz članka 17. stavka 6. podstavka 2. ovoga Zakona koriste se za gradnju i održavanje građevina oborinske odvodnje u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i/ili podmirenje troškova nastalih pri obračunu i naplati naknade za uređenje voda.

3. NAKNADA ZA KORIŠTENJE VODA

Članak 22.

Naknada za korištenje voda plaća se za zahvaćanje i drugo korištenje voda te za korištenje vodnih snaga, osim za opće korištenje voda i slobodno korištenje voda.

Članak 23.

Obveznici naknade za korištenje voda su:

1. pravne i fizičke osobe koje zahvaćaju vodu iz tijela površinskih i/ili podzemnih voda radi njihovog korištenja za različite namjene, osim javne vodoopskrbe i osim voda na koje se ne odnosi Zakon o vodama,

2. pravne i fizičke osobe koje koriste vodnu snagu za proizvodnju električne energije ili za pogon uređaja i

3. isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe.

Članak 24.

Osnovica za obračun naknade za korištenje voda je:

1. količina zahvaćene vode u slučaju iz članka 23. točke 1. ovoga Zakona izražena u m3,

2. količina proizvedene električne energije (kWh) u slučaju korištenja vodne snage za proizvodnju električne energije odnosno snaga postrojenja (kW) u slučaju korištenja vodne snage za pogon ostalih uređaja, u slučaju iz članka 23. točke 2. ovoga Zakona,

3. količina zahvaćene vode u slučaju iz članka 23. točke 3. ovoga Zakona izražena u m3.

Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ako nije moguće izmjeriti količine vode zahvaćene za navodnjavanje, osnovica za obračun naknade je jedinica navodnjavane površine zemljišta (ha ili m2).

Članak 25.

Naknadu za korištenje voda obračunavaju i naplaćuju od obveznika Hrvatske vode.

Naknada za korištenje voda obračunava se i plaća prema stvarno zahvaćenim količinama vode u slučajevima iz članka 23. točke 1. i 3. ovoga Zakona, ali se za kraće razdoblje od jedne godine može plaćati i po procijenjenim količinama zahvaćene vode (privremeni obračun).

Pravne, odnosno fizičke osobe korisnici vodne snage za proizvodnju električne energije samostalno tj. bez izdavanja posebnoga rješenja ili drugoga pravnog akta obračunavaju i plaćaju naknadu za korištenje voda prema ukupno proizvedenoj količini električne energije izraženoj u kilovatsatu (kWh) u proteklom mjesecu, u rokovima određenim propisom iz članka 76. ovoga Zakona, a po konačnom obračunu naknade za korištenje voda, u rokovima određenim rješenjem iz stavka 5. ovoga članka.

Pravne, odnosno fizičke osobe korisnici vodne snage, osim korisnika iz stavka 3. ovoga članka, plaćaju naknadu za korištenje voda prema snazi postrojenja izraženoj u kilovatu (kW), u rokovima određenim rješenjem iz stavka 5. ovoga članka.

Naknada za korištenje voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda, po konačnom obračunu, odnosno putem obračunskog lista koji sadržava obračunske elemente i uplatnicu, po privremenom obračunu.

Članak 25.a

Hrvatske vode dužne su postaviti vodomjere na izvorištima i površinskim vodozahvatima u roku određenom propisom iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona.

Postavljanje, zamjena, tehničke značajke, održavanje i očitanje vodomjera uređuju se propisom iz članka 76. ovoga Zakona.

Isporučitelji vodnih usluga dužni su trpjeti pristup radi postavljanja, zamjene i održavanja vodomjera u korist Hrvatskih voda u skladu s propisom iz članka 76. ovoga Zakona.

Članak 26.

Očevidnik naknade za korištenje voda vode Hrvatske vode.

Potvrde o činjenicama iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

Članak 27.

Vlada Republike Hrvatske uredbom propisuje visinu naknade za korištenje voda.

Naknada za korištenje voda za korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj plaća se prema propisima o poljoprivrednom zemljištu.

Naknada za korištenje voda odredit će se u najnižoj visini za korištenje voda za potrebe grijanja stambenih građevina.

Članak 28.

Prihod od naknade za korištenje voda koristi se za:

– prikupljanje i vođenje podataka o zalihama voda i njihovu korištenju,

– nadzor nad stanjem zaliha voda i poduzimanje mjera za njihovo racionalno korištenje,

– vodoistražne radove,

– financiranje gradnje građevina javne vodoopskrbe, uključujući i priključke,

– financiranje nabave opreme za pružanje vodnih usluga,

– financiranje rekonstrukcije ili sanacije građevina javne vodoopskrbe u svrhu smanjenja gubitaka vode,

– namjene iz članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.

Prihod od naknade za korištenje voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

4. NAKNADA ZA ZAŠTITU VODA

Članak 29.

Naknada za zaštitu voda plaća se zbog onečišćenja voda.

Članak 30.

Obveznici naknade za zaštitu voda su:

– osobe koje ispuštaju otpadne vode i

– osobe koje proizvode, ili unose ili uvoze iz drugih zemalja mineralna gnojiva te ih stavljaju na tržište na području Republike Hrvatske.

Članak 31.

Osnovica za obračun naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona je količina (kubni metar) ispuštene otpadne vode.

Ako se količina ispuštene vode iz bilo kojih razloga ne može izmjeriti (ne postoji mjerač protoka, nije ispravan, ne koristi se ili dr.), smatra se da je količina ispuštene otpadne vode jednaka količini zahvaćene ili isporučene vode obvezniku, umanjene za tehnološki gubitak koji se za pojedine grane industrije određuje propisom iz članka 76. ovoga Zakona.

Osnovica naknade za zaštitu voda iz članka 30. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona je količina dušika u mineralnim gnojivima koja su proizvedena, odnosno uvezena u Republiku Hrvatsku.

Članak 32.

Propisom iz članka 36. ovoga Zakona propisuju se korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje ili uvećava iznos naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona.

Korekcijski koeficijenti izražavaju sastav otpadnih voda kroz pokazatelje onečišćenja voda, a osobito prisutnost opasnih i drugih onečišćujućih tvari u otpadnim vodama.

Propisom iz članka 36. ovoga Zakona propisuju se korekcijski koeficijenti kojima se umanjuje iznos naknade za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 1. ovoga Zakona ovisno o stupnju pročišćavanja otpadnih voda.

Članak 33.

Hrvatske vode obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda osobama koje ispuštaju otpadne vode u prirodni prijamnik ili sustav javne odvodnje, ako su u obvezi imati okolišnu dozvolu u skladu s propisima o zaštiti okoliša, odnosno vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda i ako imaju obvezu redovitog uzorkovanja i ispitivanja sastava otpadnih voda.

Isporučitelji vodnih usluga obračunavaju i naplaćuju naknadu za zaštitu voda osobama:

– koje ispuštaju otpadne vode u sustav javne odvodnje, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, uz cijenu vodne usluge javne odvodnje i

– koje ispuštaju otpadne vode u prirodni prijamnik putem individualnog sustava javne odvodnje koji je priključen na sustav javne vodoopskrbe, osim osoba iz stavka 1. ovoga članka, uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe.

Naplaćene iznose naknade isporučitelji vodne usluge doznačuju Hrvatskim vodama u rokovima i na način određen propisom iz članka 76. ovoga Zakona kojim se uređuje obračunavanje i plaćanje naknade za zaštitu voda.

Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema stvarnim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (konačni obračun), a može se obračunavati i po procijenjenim podacima o osnovici i pokazateljima onečišćenja voda (privremeni obračun) za razdoblje kraće od kalendarske godine. Naknada za zaštitu voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se rješenjem Hrvatskih voda po konačnom obračunu ili putem obračunskog lista koji sadržava obračunske elemente i uplatnicu, po privremenom obračunu.

Naknada za zaštitu voda iz stavka 2. ovoga članka obračunava se putem računa isporučitelja vodne usluge i zasebno se iskazuje na računu. Za poslove iz stavka 2. ovoga članka isporučitelju vodne usluge pripada naknada u visini 5% naplaćene naknade za zaštitu voda.

Članak 34.

Naknadu za zaštitu voda iz članka 30. podstavka 2. ovoga Zakona obračunavaju i naplaćuju Hrvatske vode, koje i donose rješenje o obračunu naknade.

Osobe koje proizvode mineralna gnojiva dužna su, sukladno propisu iz članka 76. ovoga Zakona, prijaviti Hrvatskim vodama vrstu i količinu mineralnih gnojiva stavljenih na tržište na području Republike Hrvatske.

Ministarstvo financija – Carinska uprava dužna je, sukladno propisu iz članka 76. ovoga Zakona, prijaviti Hrvatskim vodama uvoznika te vrstu i količinu mineralnih gnojiva uvezenih u Republiku Hrvatsku.

Članak 35.

Očevidnik naknade za zaštitu voda za obveznike vode Hrvatske vode odnosno isporučitelj vodne usluge javne vodoopskrbe.

Potvrde o činjenicama iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 76. ovoga Zakona uredit će se način dostave podataka koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

Članak 36.

Vlada Republike Hrvatske uredbom određuje visinu naknade za zaštitu voda. Visina naknade za zaštitu voda, osim naknade koju plaćaju obveznici koji vlastitim uređajima pročišćavaju vodu, ne može biti manja od cijene pročišćavanja otpadnih voda.

Članak 37.

Prihod od naknade za zaštitu voda koristi se za:

– pripremu planova za zaštitu voda i organiziranje njihova provođenja,

– praćenje i utvrđivanje kakvoće voda i poduzimanje mjera za njihovu zaštitu,

– financiranje gradnje građevina javne odvodnje otpadnih voda uključujući i priključke i

– namjene iz članka 28. stavka 1. ovoga Zakona.

Prihod od naknade za zaštitu voda koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na državnom području Republike Hrvatske.

5. NAKNADA ZA MELIORACIJSKU ODVODNJU

Članak 38.

Naknada za melioracijsku odvodnju plaća se na poljoprivredno zemljište na području jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj su izgrađene građevine za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.

Članak 39.

Obveznik naknade za melioracijsku odvodnju je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik poljoprivrednog zemljišta.

Na određenje drugoga zakonitoga posjednika iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se odredba članka 14. stavka 2. ovoga Zakona.

Suvlasnici su solidarni obveznici naknade za melioracijsku odvodnju. Drugi zakoniti suposjednici su solidarni obveznici naknade za melioracijsku odvodnju.

Članak 40.

Osnovica za obračun naknade za melioracijsku odvodnju je jedinica površine (hektar, četvorni metar) predmetne nekretnine.

Članak 41.

Obračun i naplatu naknade za melioracijsku odvodnju obavlja jedinica područne (regionalne) samouprave.

Obračun iz stavka 2. ovoga članka obavlja se na temelju podataka iz očevidnika naknade za melioracijsku odvodnju.

Članak 42.

Jedinica područne (regionalne) samouprave vodi očevidnik naknade za melioracijsku odvodnju.

Potvrde o činjenicama iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Odlukom iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

U svrhu uspostave i izmjene podataka u očevidniku naknade za melioracijsku odvodnju tijela odnosno osobe koje vode katastar, kao i tijela ili pravne osobe koje po javnoj ovlasti vode evidenciju poljoprivrednog zemljišta dužne su, dostaviti jedinici područne (regionalne) samouprave sve podatke koji su nužni za vođenje očevidnika, do 15. ožujka svake godine.

Na zahtjev jedinice područne (regionalne) samouprave, tijela, odnosno osobe koje vode katastar kao i tijela ili pravne osobe koje po javnoj ovlasti vode podatke o poljoprivrednom zemljištu dužne su jedinici područne (regionalne) samouprave dostaviti sve podatke nužne za vođenje očevidnika.

Članak 43.

Visinu naknade za melioracijsku odvodnju određuje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave svojom odlukom.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice.

Izuzeće od plaćanja naknade i oslobođenje odobrava se na zahtjev obveznika, koji se podnosi u roku od 60 dana po nastupu okolnosti.

Članak 44.

Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se za održavanje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave.

Prihod od naknade za melioracijsku odvodnju koristi se prema načelu solidarnosti i prvenstva u potrebama na području jedinice područne (regionalne) samouprave na kojem je ostvarena.

Jedinica područne (regionalne) samouprave ulaže sredstva naknade za melioracijsku odvodnju i/ili druga sredstva svoga proračuna za namjene iz stavka 1. ovoga članka posredstvom Hrvatskih voda, o čemu sklapaju ugovor.

Članak 44.a

Briše se.

6. NAKNADA ZA NAVODNJAVANJE

Članak 45.

Naknada za navodnjavanje plaća se na poljoprivredno zemljište koje se navodnjava iz građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinice područne (regionalne) samouprave i na poljoprivredno zemljište kojem je dostupno navodnjavanje iz te građevine.

Članak 46.

Obveznik plaćanja naknade za navodnjavanje je vlasnik ili drugi zakoniti posjednik poljoprivrednog zemljišta.

Na određenje drugih zakonitih posjednika iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se odredba članka 14. stavka 2. ovoga Zakona.

Suvlasnici su solidarni obveznici naknade za navodnjavanje. Drugi zakoniti suposjednici su solidarni obveznici naknade za navodnjavanje.

Članak 47.

Osnovica za obračun naknade za navodnjavanje je:

– količina vode isporučena putem građevina za navodnjavanje zemljištu koje se navodnjava ili

– jedinica površine zemljišta (hektar, četvorni metar) za koje je dostupno priključenje na građevinu za navodnjavanje.

Ako nije moguće mjerenjem utvrditi količine vode iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, osnovica za obračun naknade za navodnjavanje je jedinica površine zemljišta (hektar, četvorni metar) koje se navodnjava putem građevina za navodnjavanje.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka fiksni troškovi održavanja građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave obračunavaju se i naplaćuju od obveznika u fiksnom apsolutnom iznosu (fiksni dio naknade za navodnjavanje). Fiksni troškovi propisuju se propisom iz članka 96. stavka 3. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09. i 130/11.).

Članak 48.

Na obračun naknade za navodnjavanje na odgovarajući način se primjenjuje članak 41. stavak 1. i 2. ovoga Zakona.

Obračun naknade za navodnjavanje izdaje se na temelju podataka iz očevidnika naknade za navodnjavanje.

Članak 49.

Jedinica područne (regionalne) samouprave vodi očevidnik naknade za navodnjavanje.

Potvrde o činjenicama iz očevidnika imaju, u upravnom i sudskom postupku, dokaznu snagu javne isprave.

Propisom iz članka 50. stavka 1. ovoga Zakona uredit će se podaci koji se vode u očevidniku, način njihovoga uspostavljanja i izmjene te druga pitanja od značaja za vođenje očevidnika.

U svrhu uspostave i izmjene podataka u očevidniku naknade za navodnjavanje tijela, odnosno osobe koje vode katastar, kao i tijela ili pravne osobe koje po javnoj ovlasti vode evidenciju poljoprivrednog zemljišta dužne su, dostaviti jedinici područne (regionalne) samouprave sve podatke koji su nužni za vođenje očevidnika, do 15. ožujka svake godine.

Na zahtjev jedinice područne (regionalne) samouprave, tijela, odnosno osobe koje vode katastar, kao i tijela ili pravne osobe koje po javnoj ovlasti vode podatke o poljoprivrednom zemljištu dužne su jedinici područne (regionalne) samouprave dostaviti sve podatke nužne za vođenje očevidnika.

Članak 50.

Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave u čijem su vlasništvu izgrađene građevine za navodnjavanje ovlašteno je, svojom odlukom, propisati visinu i obvezu plaćanja naknade za navodnjavanje.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka detaljnije se propisuje obračun i naplata naknade za navodnjavanje, obračunska razdoblja, rokovi plaćanja, način ostvarenja prava na povrat preplaćenih iznosa naknade za navodnjavanje, te provedba nadzora nad obračunom i naplatom naknade za navodnjavanje, a mogu se detaljnije propisati obveznici, osnovica, izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice.

Izuzeće od plaćanja naknade i oslobođenje odobrava se na zahtjev obveznika, koji se podnosi u roku od 60 dana po nastupu okolnosti.

Članak 51.

Prihod od naknade za navodnjavanje koristi se za održavanje građevina za navodnjavanje u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave.

Prihod od naknade za navodnjavanje koristi se prema načelima solidarnosti i prvenstva u potrebama na području izgrađenoga sustava građevina za navodnjavanje.

7. NAKNADA ZA RAZVOJ

Članak 52.

Javni isporučitelj vodnih usluga može svojom odlukom odrediti da se uz cijenu vodne usluge javne vodoopskrbe, odnosno uz cijenu vodne usluge javne odvodnje plaća i naknada za razvoj (u daljnjem tekstu: odluka o naknadi za razvoj).

Odluka o naknadi za razvoj donosi se za razdoblje važenja plana gradnje komunalnih vodnih građevina.

Javni isporučitelj vodne usluge ne smije obračunavati i naplaćivati naknadu za razvoj protivno odredbama odluke o naknadi za razvoj.

Javni isporučitelj vodne usluge objavljuje odluku o naknadi za razvoj u »Narodnim novinama«.

Odluku o naknadi za razvoj javni isporučitelj vodnih usluga dužan je dostaviti Vijeću za vodne usluge u roku od pet dana od dana donošenja.

Članak 53.

Obveznik naknade za razvoj je obveznik plaćanja cijene vodne usluge, uz koju se obračunava naknada za razvoj.

Članak 54.

Osnovica naknade za razvoj može biti jedinica mjere isporučene vodne usluge ili iznos cijene vodne usluge, uz koju se obračunava naknada za razvoj.

Članak 55.

Naknada za razvoj se obračunava putem računa za vodnu uslugu, na kojima se zasebno iskazuje.

Članak 56.

Odlukom iz stavka 1. ovoga članka propisuju se detaljnije namjene kojima služi prihod od naknade za razvoj, način i rokove uplate naknade za razvoj, nadzor nad obračunom i naplatom naknade za razvoj, a može detaljnije propisati obveznike, osnovicu, izuzeća od plaćanja, oslobođenja i olakšice, prekršajne odredbe te postupak za njihovo ostvarenje.

Članak 57.

Prihodi od naknade za razvoj koriste se za financiranje gradnje komunalnih vodnih građevina sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina odnosno za financiranje otplate zajmova i kredita za gradnju komunalnih vodnih građevina sukladno financijskom planu javnog isporučitelja vodnih usluga, koji se donose u skladu sa zakonom kojim se uređuju vodne usluge.

Članak 58.

Naknada za razvoj može se uvesti u jednakoj visini ili u različitim visinama na uslužnom području.

Naknada za razvoj u različitim visinama na uslužnom području uvodi se s dvije sastavnice, i to kao:

– dio naknade koji se plaća na cijelom uslužnom području, a prihodi od nje koriste se za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe korisnicima vodnih usluga na cijelom uslužnom području ili njegovu pretežitom dijelu ili se koriste za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe isključivo korisnicima vodnih usluga na području određene jedinice lokalne samouprave, ako se s njezina područja ne mogu osigurati dostatni prihodi za te namjene (zajednički dio naknade za razvoj) i

– dio naknade koji se plaća na području jedinice lokalne samouprave, a prihodi od nje koriste se za dijelove sustava javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje koji služe isključivo korisnicima vodnih usluga na području te jedinice lokalne samouprave (posebni dio naknade za razvoj).

Naknada za razvoj u različitim visinama na uslužnom području uvodi se uz prethodnu tehno-ekonomsku analizu.

Prihod od naknade za razvoj uvedene u jednakoj visini na uslužnom području i prihod od zajedničkog dijela naknade za razvoj koristi se sukladno planu gradnje komunalnih vodnih građevina vodeći se načelom prvenstva u potrebama i solidarnosti.

Javni isporučitelj vodnih usluga dužan je uvesti naknadu za razvoj u različitim visinama na uslužnom području ako jedna ili više jedinica lokalne samouprave iskaže takvu inicijativu, obrazloženu u pisanom obliku.

Način određivanja visine naknade za razvoj, njezin obračun i plaćanje propisuju se uredbom o metodologiji za određivanje cijena vodnih usluga iz zakona kojim se uređuju vodne usluge.

Članak 58.a

Briše se.

Članak 59.

Briše se.

Članak 60.

Briše se.

Članak 61.

Briše se.

Članak 62.

Briše se.

Članak 63.

Briše se.

Članak 64.

Briše se.

III. OSTALI IZVORI FINANCIRANJA VODNOGA GOSPODARSTVA

Članak 65.

Sredstvima državnoga proračuna, kojima zakonom nije utvrđena druga namjena, može se sufinancirati gradnja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica područne (regionalne) samouprave, komunalnih vodnih građevina, kao i sufinanciranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.

Propis o uvjetima i mjerilima za sufinanciranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba iz državnoga proračuna donosi ministar.

Članak 66.

Sredstvima proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave može se financirati gradnja i održavanje vodnih građevina u njihovom vlasništvu, sufinancirati gradnja komunalnih vodnih građevina i gradnja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i gradnja građevina za navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba.

Propis o uvjetima i mjerilima za sufinanciranje gradnje građevina za navodnjavanje u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba iz sredstava proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi njezino predstavničko tijelo.

Članak 67.

Sredstvima proračuna jedinica lokalne samouprave može se financirati gradnja komunalnih vodnih građevina te sufinancirati gradnja vodnih građevina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica područne (regionalne) samouprave.

Članak 68.

Gradnja i održavanje vodnih građevina može se sufinancirati ili financirati sredstvima kredita, zajmova i darova fizičkih i pravnih osoba, domaćih i stranih financijskih institucija, sredstvima fondova Europske unije, sukladno sklopljenim ugovorima.

IV. OBRAČUN I NAPLATA VODNIH NAKNADA

Članak 69.

Na privremeni obračun naknade za korištenje voda iz članka 25. stavka 5. ovoga Zakona, odnosno privremeni obračun naknade za zaštitu voda iz članka 33. stavka 3. ovoga Zakona obveznik ima pravo uložiti pisani prigovor Hrvatskim vodama u roku od petnaest dana od dana primitka obračunskog lista.

Neovisno o prigovoru, obveznik mora u roku određenom obračunskim listom platiti nesporni iznos duga.

Obveznik može pobijati odluku po prigovoru u žalbi na rješenje o konačnom obračunu vodne naknade.

Članak 69.a

Na obračun naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje obveznik ima pravo uložiti pisani prigovor jedinici područne (regionalne) samouprave u roku od petnaest dana od dana primitka obračunskog lista.

Neovisno o prigovoru, obveznik mora u roku određenom obračunskim listom platiti nesporni iznos duga.

Članak 70.

Kada je ovim Zakonom propisano da se o obračunu vodnih naknada donosi rješenje, isto se donosi u upravnom postupku.

O žalbama protiv rješenja o obračunu vodnih naknada odlučuje Ministarstvo.

Žalba protiv rješenja o obračunu vodnih naknada ne odgađa njegovo izvršenje.

Izvršno ili pravomoćno rješenje o obračunu vodnih naknada može se izmijeniti, odnosno ukinuti ako se tijekom njegova važenja izmijeni obveznik, osnovica, rok dospijeća ili obračunsko razdoblje naknade, ili ako se na obvezu primijeni propisano oslobođenje, izuzeće ili olakšica. Na ukidanje se ne primjenjuju rokovi iz Zakona o općem upravnom postupku.

Rješenja o obračunu vodnih naknada mogu se donositi i na propisanim obrascima.

Članak 71.

Izvršenje vodnih naknada za koje rješenja o obračunu donose Hrvatske vode, osim izvršenja naknade za uređenje voda iz članka 72. ovoga Zakona, provodi se primjenom odredbi kojima se uređuje izvršenje novčanih obveza iz zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

Članak 72.

Protiv svih obveznika naknade za uređenje voda, koja se obračunava uz komunalnu naknadu, izvršenje se provodi prema propisima o izvršenju komunalne naknade i na način kako se izvršava komunalna naknada.

Izvršne isprave na temelju kojih se provodi izvršenje iz stavka 1. ovoga članka su rješenja o obračunu naknade za uređenje voda.

Članak 72.a

Ovrhu protiv obveznika naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje pokreće jedinica područne (regionalne) samouprave, kao ovrhovoditelj po Ovršnom zakonu, temeljem obračunskog lista kao vjerodostojne isprave.

Članak 73.

Ovrhu naknade za zaštitu voda i naknade za razvoj koje obračunavaju i naplaćuju javni isporučitelji vodnih usluga, pokreću te osobe kao ovrhovoditelji, zajedno s ovrhom cijena vodnih usluga.

Članak 74.

Na zastaru obračuna i izvršenja odnosno ovrhe vodnih naknada, osim naknada iz stavka 2. ovoga članka, primjenjuje se Opći porezni zakon.

Pravo na obračun i ovrhu naknade za zaštitu voda i naknade za razvoj, koje obračunavaju i naplaćuju isporučitelji vodnih usluga uz cijenu vodnih usluga, zastarijeva kada prema propisu kojim se propisuje cijena vodne usluge zastarijeva cijena vodne usluge uz koju se naplaćuje.

Članak 75.

Na nepravodobno uplaćene iznose vodnih naknada plaća se zatezna kamata koja se prema Zakonu o obveznim odnosima primjenjuje na ostale odnose, osim odnosa iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osoba javnoga prava.

Članak 76.

Ministar pravilnicima detaljnije propisuje obračun i naplatu vodnih naknada, osim naknade za melioracijsku odvodnju, naknade za navodnjavanje i naknade za razvoj, a osobito obveznike, osnovicu, obračunska razdoblja, privremeni i konačni obračun, sadržaj iskaza obračuna vodnih naknada kada se one naplaćuju putem uplatnica, sadržaj rješenja o obračunu vodne naknade, rokove plaćanja, ustanovljavanje i vođenje očevidnika vodnih naknada, dostavu podataka iz očevidnika propisanih Zakonom o vodama način ostvarenja prava na povrat preplaćenih iznosa vodnih naknada, obrasce rješenja o obračunu vodnih naknada, gdje je potrebno, te druga pitanja na koja upućuje ovaj Zakon.

V. POVJERAVANJE POSLOVA OBRAČUNA I NAPLATE

Članak 77.

Jedinica područne (regionalne) samouprave je ovlaštena ugovorom povjeriti poslove obračuna i naplate naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje te vođenje očevidnika naknade za melioracijsku odvodnju i naknade za navodnjavanje pravnim osobama s javnim ovlastima ili drugim pravnim osobama (ugovorni inkasatori).

Jedinica lokalne samouprave iz članka 17. ovoga Zakona može povjeriti naplatu naknade za uređenje voda pravnoj osobi koja za nju obračunava i/ili naplaćuje komunalnu naknadu. Na tu se pravnu osobu primjenjuju odredbe ovoga Zakona o naplati naknade za uređenje voda koje se odnose na jedinicu lokalne samouprave.

VI. NADZOR

Članak 78.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovi njega, kao i upravni nadzor nad Hrvatskim vodama, jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, u provedbi javnih ovlasti na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nadzor nad zakonitošću odluke o naknadi za razvoj provodi se prema odredbama Zakona o vodama.

Ministarstvo je ovlašteno u upravnom nadzoru poništiti ili ukinuti prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju ovoga Zakona iz razloga propisanih Zakonom o općem upravnom postupku.

Članak 79.

Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, osim nad provedbom javnih ovlasti osoba iz članka 78. ovoga Zakona, provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove vodopravne inspekcije, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 80.

Pored ovlasti uređenih Zakonom o sustavu državne uprave, vodopravni inspektori ovlašteni su zahtijevati od odgovorne osobe u nadziranoj pravnoj osobi, odnosno od nadzirane fizičke osobe da:

1. omogući izravan uvid u način obavljanja djelatnosti,

2. dostavi na uvid sve potrebne podatke i dokumentaciju i

3. izvijesti o poduzetim mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Članak 81.

Po utvrđenju nepravilnosti i nedostataka u primjeni ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa, vodopravni inspektor je ovlašten i obvezan donijeti rješenje kojim će odrediti mjere za usklađenje postupanja nadzirane pravne ili fizičke osobe s odredbama ovoga Zakona i na temelju njega donesenih provedbenih propisa i rok za njihovo otklanjanje.

Članak 82.

Protiv rješenja vodopravnog inspektora može se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba.

Žalbu protiv rješenja vodopravnog inspektora rješava nadležna ustrojstvena jedinica za drugostupanjski upravni postupak u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za inspekcijske poslove.

Žalba protiv rješenja vodopravnog inspektora ne odgađa izvršenje rješenja.

Članak 83.

Hrvatske vode su ovlaštene provesti kontrolu obračuna i naplate naknade za uređenje voda nad jedinicama lokalne samouprave ili pravnim osobama kojima je povjeren obračun i naplata komunalne naknade te kontrolu obračuna i naplate naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda nad isporučiteljima vodnih usluga te kontrolu obračuna i naplate naknade za korištenje voda nad pravnim i fizičkim osobama iz članka 25. stavka 3. ovoga Zakona.

U provedbi kontrole iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni zaposlenici Hrvatskih voda imaju pravo pregledati temeljna financijska izvješća i ostale poslovne spise, mjerne uređaje kontroliranih osoba i zabilježiti iskaz zaposlenika kontroliranih osoba.

O provedenoj kontroli ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika se dostavlja kontroliranoj osobi i središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove vodopravne inspekcije.

Ukoliko se utvrde nepravilnosti u obračunu i naplati naknade za uređenje voda ili naknade za zaštitu voda, Hrvatske vode su ovlaštene, sukladno Općem poreznom zakonu, protiv kontroliranih osoba donijeti rješenje o ovrsi neplaćenih iznosa vodnih naknada na temelju vjerodostojne isprave. Vjerodostojna isprava je zapisnik iz stavka 3. ovoga članka ili zapisnik o obavljenoj inspekciji.

Ako je ovlašteni zaposlenik Hrvatskih voda onemogućen u provedbi kontrole iz ovoga članka, obavijestit će središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove vodopravne inspekcije radi provedbe inspekcijskog nadzora.

Hrvatske vode će prije pokretanja izvršenja iz stavka 4. ovoga članka naložiti kontroliranoj osobi ispravak nepravilnosti utvrđenih zapisnikom iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 84.

Briše se.

VII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 85.

Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 39.810,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:

1. ne dostavi podatke o količini mineralnih gnojiva sukladno članku 34. stavku 2. ovoga Zakona;

2. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 42. stavku 4. ovoga Zakona;

3. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 49. stavku 4. ovoga Zakona;

4. obračunava i/ili naplaćuje naknadu za razvoj protivno članku 52. stavku 3. ovoga Zakona;

5. ne objavi odluku o naknadi za razvoj u »Narodnim novinama« u skladu s člankom 52. stavkom 4. ovoga Zakona;

6. ne dostavi odluku o naknadi za razvoj sukladno članku 52. stavku 5. ovoga Zakona;

7. ne koristi prihode od naknade za razvoj sukladno članku 57. ovoga Zakona;

8. ne postupi sukladno članku 80. ovoga Zakona i

9. ne postupi sukladno članku 83. stavku 5. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura.

Članak 85.a

Novčanom kaznom u iznosu od 530,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba uključujući i jedinice lokalne samouprave ako:

1. ne postupa sukladno članku 17. stavcima 1., 5. i 7. ovoga Zakona,

2. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 19. ovoga Zakona,

3. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 42. stavku 5. ovoga Zakona,

4. ne dostavi podatke nužne za vođenje očevidnika sukladno članku 49. stavku 5. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka odgovorna osoba u pravnoj osobi uključujući i gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 130,00 eura.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka koji počini fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 do 130,00 eura.

Članak 86.

Sredstva naplaćenih kazni za prekršaje iz članaka 85. i 85.a ovoga Zakona uplaćuju se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 87.

U roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske će donijeti propise iz članka 11., članka 20. stavka 1., članka 27. stavka 1., članka 36. stavka 1. i članka 63. stavka 3. ovoga Zakona.

U roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar će donijeti propis iz članka 76. ovoga Zakona koji se odnosi na obračun i plaćanje vodnoga doprinosa.

U roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar će donijeti propise iz članka 65. stavka 2. i članka 76. ovoga Zakona.

U roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, predstavnička tijela jedinica područne (regionalne) samouprave će donijeti odluku iz članka 43. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) i to:

1. Uredba o visini vodnoga doprinosa (»Narodne novine«, br. 14/06., 35/06. i 39/06.),

2. Pravilnik o obračunavanju i plaćanju vodnoga doprinosa (»Narodne novine«, br. 30/06. i 142/06.),

3. Uredba o visini naknade za uređenje voda (»Narodne novine«, br. 14/06. i 20/07.),

4. Odluka o visini naknade za melioracijsku odvodnju (»Narodne novine«, br. 14/06. i 20/07.),

5. Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za melioracijsku odvodnju (»Narodne novine«, br. 37/07.),

6. Odluka o visini naknade za korištenje voda (»Narodne novine«, br. 94/07.),

7. Pravilnik o obračunu i plaćanju naknade za korištenje voda (»Narodne novine«, br. 97/07.),

8. Odluka o visini naknade za zaštitu voda (»Narodne novine«, br. 58/00.),

9. Pravilnik o obračunavanju i plaćanju naknade za zaštitu voda (»Narodne novine«, br. 62/00.),

10. Odluka o visini i obračunu naknade za vađenje pijeska i šljunka (»Narodne novine«, br. 103/02. i 150/05.).

Članak 88.

Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave će donijeti propis iz članka 43. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana kada joj se izvrši prva djelomična predaja građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju na temelju Zakona o vodama.

Do potpune primopredaje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju, nepredani dio građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju održavaju Hrvatske vode iz naknade za uređenje voda.

Članak 89.

U jedinicama lokalne samouprave u kojim se obračunava i naplaćuje iznos za financiranje održavanja i gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na temelju članka 20. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04.,178/04. i 38/09.), njezino predstavničko tijelo će u roku od 1 godine po stupanju na snagu ovoga Zakona donijeti odluku iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu odluke iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ostaju na snazi odluke jedinice lokalne samouprave i/ili isporučitelja komunalne usluge prema kojima se na temelju članka 20. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04. i 38/09.) obračunava i plaća iznos za financiranje održavanja i gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

U jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojim se obračunava i naplaćuje posebna naknada iz članka 42. stavka 2. i 3. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.), donositelj te odluke će u roku od 1 godine po stupanju na snagu ovoga Zakona donijeti odluku iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona.

Do stupanja na snagu odluke iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona ostaje na snazi odluka jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave na temelju koje se obračunava i plaća posebna naknada iz članka 42. stavka 2. i 3. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.).

Odredba članka 20. stavka 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 82/04., 178/04. i 38/09.) prestaje važiti 1. siječnja 2011.

Građevine javne vodoopskrbe i građevine javne odvodnje otpadnih voda koje su na temelju Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) i Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.) izgrađene sredstvima državnog proračuna, sredstvima naknade za zaštitu voda, sredstvima naknade za korištenje voda i drugim javnim sredstvima, a investitor kojih su Hrvatske vode, prenijet će se ugovorom bez naknade u vlasništvo jedinica lokalne samouprave ili javnih isporučitelja vodnih usluga na čijem su području izgrađene.

Članak 90.

Upravni postupci pokrenuti po odredbama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 91.

U roku od 1 godine od stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatske vode će otkazati sve ugovore, neovisno o njihovom nazivu (sporazumi, zapisnici i dr.) sklopljene s obveznicima naknade za zaštitu voda koji ispuštaju tehnološke otpadne vode kojima im se priznaje gubitak vode u tehnološkom ili sličnom postupku.

Članak 92.

Vodni doprinos obračunava se i plaća i na građevine koje su prije 16. veljače 2006. godine izgrađene bez pravovaljanoga akta o dopuštenju gradnje, kada se za te građevine, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, prema posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji podnosi zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, odnosno potvrde izvedenog stanja.

Članak 93.

U roku od 90 dana po stupanju na snagu propisa o obračunu i naplati naknade za zaštitu voda, Hrvatske vode su u obvezi izraditi popis proizvođača mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja i obavijestiti ih o obvezama koje za njih proistječu iz ovoga Zakona i propisa o obračunu i naplati naknade za zaštitu voda.

Članak 94.

Korisnici koncesije za vađenje šljunka i pijeska čiji su ugovori o koncesiji sklopljeni na temelju Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95. i 150/05.) nastavljaju plaćati naknadu za šljunak i pijesak na temelju odredaba Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) i to: članka 4. stavka 2. točka 4., članka 15., 16. i 34., te članaka 39., 40., 42., 43., 45. i 46. u dijelu koji se odnosi na obračun i plaćanje naknade za vađenje šljunka i pijeska, te zastaru i zateznu kamatu kod naknade za vađenje šljunka i pijeska, do prestanka ugovora o koncesiji.

Odredbe Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) i to: članka 4. stavka 2. točke 4., članka 15., 16. i 34., te članka 39., 40., 42., 43., 45. i 46. u dijelu koji se odnosi na obračun i plaćanje naknade za vađenje šljunka i pijeska, te zastaru i zateznu kamatu kod naknade za vađenje šljunka i pijeska, prestaju važiti 31. prosinca 2010.

Prihod od naknade za vađenje šljunka i pijeska koristi se sukladno članku 21. ovoga Zakona.

Članak 95.

Odredbe članka 23. točke 3., članka 24. stavka 1. točke 3., članka 25. stavka 2. koja upućuje na odredbu članka 23. točka 3. i članka 28. stavka 3. ovoga Zakona stupaju na snagu 1. siječnja 2017.

Do stupanja na snagu odredaba iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi odredbe članka 9. do 11., članka 31., članka 41. stavka 1., članka 42. stavka 2., članka 45. i članka 46. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.) u cjelosti, odnosno u dijelu koji se odnosi na obračun i naplatu naknade za korištenje voda od osoba priključenih na sustav javne vodoopskrbe (potrošači).

Članak 96.

Briše se.

Članak 97.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

– Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/05.), osim odredbi navedenih u članku 94. stavku 2. i članku 95. stavku 2. ovoga Zakona i

– Odluka o minimalnim stopama i visinama slivne vodne naknade (»Narodne novine«, br. 8/97.).

Članak 98.

Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2010., osim odredbi navedenih u članku 95. stavku 1. ovoga Zakona.