Zakoni
Detalji dokumenta
Objavljen
Donesen
Stupa na snagu
Prestaje važiti
HRVATSKI SABOR
2490
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA
Proglašavam Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 27. listopada 2017.
Klasa: 011-01/17-01/89
Urbroj: 71-06-01/1-17-2
Zagreb, 3. studenoga 2017.
Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.
ZAKON
O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom utvrđuju postupci i mjere sigurnosne zaštite u slučaju sigurnosne prijetnje i događaja koji ugrožavaju sigurnost, a radi osiguranja i unaprjeđenja sigurnosne zaštite pomorskih brodova i luka, kao i druga pitanja vezana za sigurnosnu zaštitu brodova i luka otvorenih za međunarodni promet.
(2) Sastavni dio ovoga Zakona su prilozi:
1. Prilog I.: Procjena sigurnosne zaštite luke
2. Prilog II.: Plan sigurnosne zaštite luke
3. Prilog III.: Osnovni kriteriji vježbe sigurnosne zaštite luke
4. Prilog IV.: Uvjeti koje mora ispunjavati priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka
5. Prilog V.: Zapisnik o nadzoru primjene plana sigurnosne zaštite luke
6. Prilog VI.: Obvezni komunikacijski i drugi postupci plana sigurnosne zaštite u slučaju ugroze
7. Prilog VII.: Obrazac izjave o sukladnosti luke / lučkog operativnog područja
8. Prilog VIII.: Obrazac deklaracije o sigurnosnoj zaštiti.
Članak 2.
Ovim se Zakonom utvrđuju uvjeti za provedbu Uredbe (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka (Tekst značajan za EGP) (SL L 129, 29. 4. 2004.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 725/2004 te se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose odredbe Direktive 2005/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o jačanju sigurnosne zaštite luka (Tekst značajan za EGP) (SL L 320, 25. 11. 2005.).
Definicije
Članak 3.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1) luka znači morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezan kopneni prostor u utvrđenim granicama lučkog područja s izgrađenim i neizgrađenim obalama; lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima i sustavima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta, uskladištenje i drugo rukovanje teretom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu tereta te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj vezi
2) sučelje brod/luka je odnos koji nastaje kada je brod neposredno pod utjecajem djelovanja ili kretanja ljudi ili stvari ili pružanja usluga brodu u luci
3) lučko operativno područje je područje luke ili jedno ili više područja unutar luke na kojima se primjenjuju mjere sigurnosne zaštite s jednoznačno određenim granicama te na kojem se odvija sučelje brod/luka, a može uključivati pristaništa, priveze, obale s opremom, uređajima i skladištima namijenjenima za prekrcaj i pružanje drugih usluga brodovima, sidrišta i prilaze luci s morske strane
4) osoba za vezu je osoba imenovana za koordinaciju komunikacije o sigurnosnoj zaštiti luka s Europskom komisijom i drugim državama članicama i za praćenje provedbe ovoga Zakona u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004 i ovim Zakonom
5) izjava o sukladnosti luke je potvrda da luka odnosno njezina lučka operativna područja udovoljavaju zahtjevima sigurnosne zaštite propisanim ovim Zakonom
6) Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti je sporazum kako je definiran Uredbom (EZ) br. 725/2004
7) stupnjevi sigurnosne zaštite su razine sigurnosne zaštite kako su uređene Uredbom (EZ) br. 725/2004
8) priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka je pravna osoba koja je temeljem ispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom ovlaštena obavljati određene poslove utvrđene ovim Zakonom, a vezane za sigurnosnu zaštitu luka
9) časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda (SSO) je časnik na brodu odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EZ) br. 725/2004, za primjenu i održavanje plana sigurnosne zaštite broda i za održavanje veza s osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u kompaniji i osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu luke
10) osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u kompaniji (CSO) je osoba koju je kompanija odredila kao osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu u kompaniji u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EZ) br. 725/2004, za osiguravanje provedbe procjene sigurnosne zaštite broda, izradu i primjenu plana sigurnosne zaštite broda te za vezu s osobama odgovornim za sigurnosnu zaštitu luke i časnikom odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda
11) osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja (PFSO) je osoba određena za izradu, primjenu, izmjene i održavanje plana sigurnosne zaštite luke i za vezu s časnicima odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda i osobama odgovornim za sigurnosnu zaštitu u kompaniji
12) osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke (PSO) je osoba odgovorna za koordinaciju i komunikaciju o primjeni mjera sigurnosne zaštite s osobama odgovornim za sigurnosnu zaštitu lučkih operativnih područja (PFSO) u lukama koje imaju više lučkih operativnih područja
13) djelatnik zadužen za sigurnosnu zaštitu je zaposlenik ovlaštenika koncesije koji obavljaju djelatnost u luci ili na lučkom operativnom području i koji je zadužen za komunikaciju i suradnju s osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja i primjenu mjera sigurnosne zaštite u okviru područja i djelatnosti za koju ovlaštenik koncesije ima sklopljen ugovor o koncesiji
14) piratstvo je piratstvo kako je definirano člankom 101. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora
15) oružana pljačka je bilo koje od djela obuhvaćenih definicijom piratstva ako je počinjeno u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru obalne države i arhipelaškim vodama
16) osoba za naoružanu pratnju je osoba koja nije član posade broda, a koja je ukrcana na brod za obavljanje neposredne sigurnosne zaštite posade, broda, tereta i druge imovine na brodu od piratstva i oružane pljačke te koja prilikom obavljanja svojih poslova na brodu može koristiti vatreno oružje
17) inspektor za sigurnosnu zaštitu je inspektor sigurnosti plovidbe osposobljen i ovlašten za poslove nadzora sigurnosne zaštite brodova, luka i lučkih operativnih područja
18) Povjerenstvo Ministarstva je povjerenstvo koje imenuje ministar za provjeru udovoljavanja uvjetima priznatih organizacija za sigurnosnu zaštitu luka, obavljanje pregleda i davanje mišljenja vezano za odobravanje planova i procjena sigurnosne zaštite luka te odobravanje imenovanih osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja i za sigurnosnu zaštitu luka.
Sastav Povjerenstva Ministarstva ovisi o poslovima koje obavlja, pa ga tako kada obavlja poslove provjere udovoljavanja uvjetima priznatih organizacija za sigurnosnu zaštitu luka i poslove odobravanja imenovanih osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja i za sigurnosnu zaštitu luka čine tri predstavnika Ministarstva, a kada obavlja poslove pregleda i davanja mišljenja, vezano za odobravanje planova i procjena sigurnosne zaštite luka, čine dva predstavnika ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, od kojih je jedan predstavnik policijske uprave na čijem se području nalazi luka za koju se odobrava procjena ili plan sigurnosne zaštite i tri predstavnika Ministarstva, od kojih je jedan predstavnik nadležne lučke kapetanije na čijem se području nalazi luka za koju se odobrava procjena ili plan sigurnosne zaštite.
19) Povjerenstvo za ovjeru godišnjih pregleda izjave o sukladnosti je povjerenstvo nadležno za obavljanje godišnjih ovjera izjave o sukladnosti na području nadležnosti lučke kapetanije i čine ga dva člana, jedan iz nadležne lučke kapetanije i jedan iz nadležne policijske uprave
20) država članica je država članica Europske unije
21) ministar je ministar nadležan za poslove pomorstva
22) Ministarstvo je ministarstvo nadležno za poslove pomorstva
23) kompanija je fizička ili pravna osoba koja je preuzela odgovornost za upravljanje brodom od vlasnika broda i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornosti sukladno Međunarodnom pravilniku o upravljanju sigurnošću (ISM Pravilnik)
24) Tehnička pravila su propisi doneseni na temelju Pomorskog zakonika kojima se utvrđuju zahtjevi kojima moraju udovoljavati pomorski objekti i kompanije, kao i način obavljanja tehničkog nadzora i izdavanja isprava, zapisa i knjiga pomorskog objekta i kompanije
25) SOLAS Konvencija je Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. godine, kako je izmijenjena i dopunjena
26) ISPS Pravilnik je Međunarodni pravilnik o sigurnosnoj zaštiti brodova i lučkih prostora iz 2002. godine, kako je izmijenjen i dopunjen
27) Pariški memorandum je Pariški memorandum o suglasnosti o nadzoru države luke.
Članak 4.
Mjere propisane ovim Zakonom primjenjuju se na luke otvorene za međunarodni promet s jednim ili više lučkih operativnih područja obuhvaćenih odobrenim planom sigurnosne zaštite lučkih operativnih područja u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004.
Članak 5.
(1) Ovaj se Zakon primjenjuje na:
1. putničke brodove, uključujući brze putničke brodove u međunarodnoj plovidbi
2. teretne brodove, uključujući brze teretne brodove, od 500 BT i veće u međunarodnoj plovidbi
3. pokretne odobalne objekte za istraživanje i iskorištavanje morskog dna i podmorja upisane u odgovarajuće upisnike ili očevidnike u Republici Hrvatskoj, osim kad se nalaze u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske
4. putničke brodove u nacionalnoj plovidbi koji obavljaju putovanja udaljavajući se više od 20 Nm od obale kojoj osobe u opasnosti mogu sigurno pristupiti u vrijeme srednje razine morskih mijena
5. luke ili lučka operativna područja u koja pristaju brodovi i objekti navedeni u točkama 1., 2., i 4. ovoga stavka.
(2) Ovaj se Zakon primjenjuje i na pomorske objekte u nacionalnoj plovidbi te luke odnosno lučka operativna područja koja, u skladu s provedenom procjenom rizika odnosno sigurnosnih pokazatelja ministarstva nadležnog za unutarnje poslove naredbom odredi ministar.
(3) Procjenu rizika odnosno sigurnosnih pokazatelja iz stavka 2. ovoga članka provodi ministarstvo nadležno za unutarnje poslove po potrebi, a najmanje svakih pet godina.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ministar može, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, od primjene svih ili pojedinih odredbi ovoga Zakona privremeno izuzeti luke ili pojedine dijelove luka iz stavka 1. točke 5. ovoga članka.
(5) Ministarstvo utvrđuje i održava listu luka i/ili lučkih operativnih područja s koordinatama područja na koja se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.
(6) Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za sigurnosnu zaštitu luka i brodova.
(7) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na hrvatske ratne brodove, strane ratne brodove i luke posebne namjene – vojne luke.
DIO DRUGI
SIGURNOSNA ZAŠTITA LUKA
Pravna osoba zadužena za sigurnosnu zaštitu luke
Članak 6.
(1) Lučka uprava ili ovlaštenik koncesije luke posebne namjene odgovoran je za sigurnosnu zaštitu luke na koju se primjenjuje ovaj Zakon, uključujući izradu procjene sigurnosne zaštite, izradu plana sigurnosne zaštite i primjenu svih mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite i ovim Zakonom.
(2) Ravnatelj lučke uprave odnosno odgovorna osoba ovlaštenika koncesije luke posebne namjene dužna je imenovati osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja i osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke. O imenovanju i promjeni podataka imenovane osobe lučka uprava odnosno ravnatelj lučke uprave odnosno odgovorna osoba ovlaštenika koncesije luke posebne namjene dužna je izvijestiti Ministarstvo u roku od 15 dana od imenovanja odnosno promjene.
(3) Lučka uprava odnosno ovlaštenik koncesije luke posebne namjene dužan je ustrojiti službu zaduženu za sigurnosnu zaštitu luke koja mora biti djelatna 24 sata dnevno.
(4) Službom iz stavka 3. ovoga članka rukovodi osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke.
(5) Sve pravne i fizičke osobe koje borave ili obavljaju djelatnost u luci ili na lučkom operativnom području obvezne su primjenjivati mjere sigurnosne zaštite prema nalogu lučke uprave ili ovlaštenika koncesije luke posebne namjene.
(6) Svi ovlaštenici koncesije u lukama kojima upravljaju lučke uprave moraju imenovati djelatnika zaduženog za sigurnosnu zaštitu, a radi komunikacije i suradnje s nadležnom osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja.
Procjena sigurnosne zaštite luke
Članak 7.
(1) Svaka luka odnosno lučko operativno područje na koje se primjenjuje ovaj Zakon mora imati procjenu sigurnosne zaštite luke koja mora uzeti u obzir posebnosti različitih dijelova luke i okruženje luke kada ono ima ili u određenim okolnostima može imati utjecaj na sigurnosnu zaštitu luke.
(2) U slučaju kada na području jedne luke ima više lučkih operativnih područja, procjena sigurnosne zaštite luke mora sadržavati procjene svih lučkih operativnih područja unutar te luke izrađene u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 725/2004.
(3) Lučka uprava ili ovlaštenik koncesije luke posebne namjene dužan je osigurati izradu procjene sigurnosne zaštite luke i pravodobno podnijeti Ministarstvu zahtjev za odobrenje procjene odnosno izmjene i dopune procjene, u prilogu kojeg mora biti dostavljena procjena odnosno izmjena i dopuna procjene.
(4) Procjene sigurnosne zaštite luka izrađuje priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka.
(5) Obvezni sadržaj procjene sigurnosne zaštite luke utvrđen je Prilogom I. ovoga Zakona.
(6) O zahtjevu za odobrenje procjene sigurnosne zaštite luke ili za odobrenje izmjena i/ili dopuna procjene sigurnosne zaštite luke Ministarstvo odlučuje rješenjem u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a na prijedlog Povjerenstva Ministarstva koje provjerava udovoljava li izrađena procjena zahtjevima propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EZ) br. 725/2004.(7) Protiv rješenja iz stavka 6. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Plan sigurnosne zaštite luke
Članak 8.
(1) Svaka luka odnosno lučko operativno područje na koje se primjenjuje ovaj Zakon mora imati valjani i održavani plan sigurnosne zaštite luke. Plan mora uzeti u obzir posebnosti različitih dijelova luke, okruženje luke kada ima ili u određenim okolnostima može imati utjecaj na sigurnosnu zaštitu luke, kao i planove lučkih operativnih područja unutar luke izrađene u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 725/2004.
(2) Ako na području jedne luke ima više lučkih operativnih područja, plan sigurnosne zaštite luke mora sadržavati planove svih lučkih operativnih područja unutar te luke izrađene u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 725/2004.
(3) Lučka uprava ili ovlaštenik koncesije luke posebne namjene dužan je osigurati izradu plana sigurnosne zaštite luke.
(4) Plan sigurnosne zaštite luke izrađuje priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka na temelju odobrene procjene sigurnosne zaštite luke.
(5) Planom sigurnosne zaštite luke određuju se postupci, mjere i aktivnosti za svaki stupanj sigurnosne zaštite.
(6) Obvezni sadržaj plana sigurnosne zaštite luke utvrđen je Prilogom II., a obvezni komunikacijski i drugi postupci plana sigurnosne zaštite u slučaju ugroze utvrđeni su Prilogom VI. ovoga Zakona.
(7) Ako u luci pristaju brodovi u međunarodnom linijskom prijevozu, ministar može, u suradnji s drugim državama članicama čije luke tiču ti brodovi dogovoriti dodatne mjere ili umanjenje opsega primjene postojećih mjera sigurnosne zaštite utvrđenih planom.
(8) Ministarstvo rješenjem odlučuje o zahtjevu za odobrenje plana sigurnosne zaštite luke ili za odobrenje izmjena i/ili dopuna plana sigurnosne zaštite luke u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, a na prijedlog Povjerenstva Ministarstva koje provjerava udovoljava li izrađeni plan zahtjevima propisanim ovim Zakonom i Uredbom (EZ) br. 725/2004.(9) Protiv rješenja iz stavka 8. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(10) Lučka uprava ili ovlaštenik koncesije u luci posebne namjene može bez prethodne suglasnosti Ministarstva izmijeniti dijelove plana sigurnosne zaštite luke ili lučkog operativnog područja koji se odnose na opis i obilježja luke i lučkog operativnog područja, osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke i sustav komunikacija.
(11) O izmjenama dijelova plana iz stavka 10. ovoga članka služba sigurnosne zaštite dužna je izvijestiti Ministarstvo u roku od 15 dana od dana izmjene tih dijelova plana.
Planovi i procjene sigurnosne zaštite luke
Članak 9.
(1) Svaka luka ili lučko operativno područje na koje se primjenjuje ovaj Zakon te za koje je propisana obveza izrade procjene i plana sigurnosne zaštite mora imati dodijeljen UN broj luke.
(2) Procjena sigurnosne zaštite luke mora se obnoviti najmanje svakih pet godina ili u slučaju:
‒ povećanja ili smanjenja površine područja luke za više od 5 %
‒ veće promjene ustroja, načina rada ili prevladavajućih tereta
‒ zahtjeva Ministarstva.
(3) Plan sigurnosne zaštite luke obnavlja se u skladu s obnovljenom procjenom sigurnosne zaštite luke.
(4) Obnove procjena i planova moraju biti u skladu s člancima 7. i 8. ovoga Zakona, ovisno o tome radi li se o procjeni ili planu sigurnosne zaštite luke.
(5) Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka koja je izradila procjenu sigurnosne zaštite luke ili lučkog operativnog područja ne smije izrađivati plan sigurnosne zaštite za isto područje.
(6) Procjene i planovi moraju biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja podataka u skladu s odredbama posebnih propisa vezano za informacijsku sigurnost klasificiranih podatka, a prema određenom stupnju tajnosti koji dokument nosi.
(7) Stupanj tajnosti određuje ministar, u skladu s posebnim propisima.
(8) Povjerenstvo Ministarstva dužno je jednom godišnje podnijeti izvješće ministru o stanju sigurnosne zaštite luka te, kada je potrebno, predložiti mjere unaprjeđenja sustava sigurnosne zaštite.
Članak 10.
(1) Lučka uprava ili ovlaštenik koncesije luke posebne namjene dužan je provoditi planom određene vježbe sigurnosne zaštite, u opsegu i učestalosti propisanim planom sigurnosne zaštite.
(2) Lučka uprava ili ovlaštenik koncesije luke posebne namjene mora najmanje jedanput u šest mjeseci provesti vježbu provjere učinkovite primjene plana sigurnosne zaštite luke te sposobnosti, uvježbanosti i sigurnosne osviještenosti osoblja na području luke i/ili lučkom operativnom području.
(3) Uzastopnim vježbama provjere iz stavka 2. ovoga članka moraju biti obuhvaćene sve mjere i postupci utvrđeni planom sigurnosne zaštite luke ili lučkog operativnog područja, osim mjera i postupaka čija provjera nije primjerena.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, lučka uprava ili ovlaštenik koncesije u luci posebne namjene može planom sigurnosne zaštite, uz suglasnost Ministarstva odrediti i drugačiju učestalost odvijanja vježbi, vodeći računa o procjeni sigurnosne zaštite, prometu i kapacitetu luke te drugim okolnostima bitnim za sigurnosnu zaštitu.
(5) Radi provjere učinkovite primjene plana sigurnosne zaštite luke te sposobnosti, uvježbanosti i sigurnosne osviještenosti osoblja, lučka uprava ili ovlaštenik koncesije luke posebne namjene najmanje jedanput godišnje mora provesti opću vježbu kojom su obuhvaćene sve ili većina mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite luke te uz sudjelovanje svih ili većine osoba i službi koje imaju zaduženja u pogledu sigurnosne zaštite luke.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, rok od godinu dana između dvije opće vježbe može se produžiti, ali između dvije opće vježbe ne smije proći više od 18 mjeseci.
(7) Opća vježba provodi se prema kriterijima iz Priloga III. ovoga Zakona te mora uključivati najmanje jedno plovilo koje se nalazi na području luke ili lučkog operativnog područja.
(8) Najmanje jednom u tri godine u općoj vježbi moraju sudjelovati i djelatnici službe sigurnosne zaštite najmanje jedne susjedne luke i/ili lučkog operativnog područja.
(9) O provedenim vježbama provjere i općim vježbama osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja dužna je voditi zapise na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Stupanj sigurnosne zaštite
Članak 11.
(1) Stupanj sigurnosne zaštite za luke u Republici Hrvatskoj i brodove hrvatske državne pripadnosti utvrđuje ministarstvo nadležno za unutarnje poslove prema temeljnim i posebnim sigurnosnim pokazateljima.
(2) Stupanj sigurnosne zaštite za brodove hrvatske državne pripadnosti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove utvrđuje uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za vanjske poslove.
(3) O utvrđenom stupnju sigurnosne zaštite i svim njegovim promjenama ministarstvo nadležno za unutarnje poslove dužno je odmah izvijestiti Ministarstvo, ministarstvo nadležno za obranu i Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (u daljnjem tekstu: MRCC).
(4) U slučaju promjene stupnja sigurnosne zaštite iz stavka 1. ovoga članka MRCC je dužan o novoutvrđenom stupnju sigurnosne zaštite izvijestiti luke, brodove hrvatske državne pripadnosti i sve brodove u plovidbi unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske.
(5) Pravna osoba zadužena za objavu oglasa za pomorce dužna je poruku o promjeni stupnja sigurnosne zaštite objaviti u što kraćem roku.
(6) Obavijest o promjeni stupnja sigurnosne zaštite mora sadržavati najmanje:
– datum promjene
– vrijeme stupanja na snagu i rok primjene
– novoutvrđeni stupanj sigurnosne zaštite
– kratak opis razloga promjene stupnja sigurnosne zaštite
– luku ili luke odnosno brodove na koje se stupanj sigurnosne zaštite odnosi
– dodatne mjere zaštite koje se moraju provoditi osim mjera utvrđenih planovima sigurnosne zaštite luke odnosno broda, ako postoje.
Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke
Članak 12.
(1) Svaka luka mora imati imenovanu osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke.
(2) Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke ujedno može obnašati funkciju osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja ako se jedno ili više lučkih operativnih područja nalazi u blizini i njima upravlja ista pravna osoba.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, jedna osoba može biti imenovana osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu luke za više luka ako su te luke blizu i slične namjene ili njima upravlja ista pravna osoba.
(4) Osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke dužne su koordinirati sve poslove vezane za sigurnosnu zaštitu luke te suradnju i komunikaciju među osobama odgovornim za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja.
(5) Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke odnosno osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu lučkog operativnog područja dužna je osigurati da obavijest o stupnju sigurnosne zaštite ili njegovoj promjeni dobiju svi brodovi koji se nalaze na području luke ili koji su najavili namjeru uplovljavanja na područje luke, u roku od 30 minuta od trenutka primanja obavijesti od MRCC-a o promjeni stupnja sigurnosne zaštite luke.
(6) Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke mora osigurati primjereno čuvanje sklopljenih Deklaracija o sigurnosti i drugih bilježaka nastalih na temelju odredbi ovoga Zakona u razdoblju od najmanje tri godine.
Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka
Članak 13.
(1) Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka je pravna osoba koja ispunjava uvjete propisane Prilogom IV. ovoga Zakona te je ovlaštena kao javnu ovlast obavljati sljedeće poslove koji se odnose na sigurnosnu zaštitu luka:
– izradu procjene sigurnosne zaštite luke
– izradu plana sigurnosne zaštite luke
– izradu izmjene i dopune procjene sigurnosne zaštite luke
– izradu izmjene i dopune plana sigurnosne zaštite luke
– izradu postupovnika za provedbu periodičkih i općih vježbi provjere sposobnosti pravodobne primjene mjera i postupaka utvrđenih planom sigurnosne zaštite luke i
– obradu i analizu podataka i informacija od sigurnosnog značaja za sigurnost luke s izradom obavještajnog proizvoda – izvjesnice radi održavanja sigurnosnog opreza i pripravnosti osoblja koje boravi na području luke te poduzimanja potrebnih mjera sigurnosne zaštite.
(2) Provjeru udovoljavanja uvjetima provodi Povjerenstvo Ministarstva.
(3) Po prethodno pribavljenom mišljenju Povjerenstva Ministarstva, Ministarstvo donosi rješenje o zahtjevu za ovlaštenje pravne osobe za obavljanje poslova sigurnosne zaštite luka.
(4) Rješenje kojim se ovlašćuje pravna osoba za obavljanje poslova sigurnosne zaštite luka može biti izdano na rok od najdulje pet godina, sadržavajući opseg poslova koje je priznata organizacija ovlaštena obavljati.
(5) Na temelju donesenog rješenja o ovlaštenju Ministarstvo i priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka sklapaju ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obveze. Vrijeme važenja ugovora usklađeno je s rokom na koji se izdaje rješenje o ovlaštenju.
(6) Ministarstvo može odbiti zahtjev za ovlaštenje ili ograničiti broj priznatih organizacija za sigurnosnu zaštitu luka iz razloga sigurnosti odnosno ako ocijeni da je postojeći broj dovoljan u odnosu na broja luka i promet u lukama na području Republike Hrvatske koje su obvezne imati dokumente sigurnosne zaštite.
(7) Na rješenje iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
(8) Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka ne smije imati poslovni ili drugi interes u odnosu na subjekte za koje obavlja poslove priznate organizacije te ne smije obavljati poslove tjelesne zaštite ili pružati druge usluge koje proizlaze iz primjene plana sigurnosne zaštite.
(9) Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka dužna je bez odgađanja izvijestiti Ministarstvo o svakoj promjeni od važnosti za njezin rad u svojstvu priznate organizacije.
(10) Inspektori odnosno ovlašteni djelatnici Ministarstva provode godišnje redovite, a po potrebi i izvanredne nadzore rada priznatih organizacija za sigurnosnu zaštitu luka u djelokrugu poslova utvrđenih ugovorom iz stavka 5. ovoga članka.
(11) Ako se nadzorom nad radom priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu luka utvrdi da ona ne udovoljava uvjetima pod kojima je ovlaštena ili obavlja poslove protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega, inspektor odnosno ovlašteni djelatnik Ministarstva će:
– naložiti ispravak nedostataka
– privremeno zabraniti obavljanje poslova priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu luka i o tome izvijestiti Ministarstvo
– predložiti oduzimanje ovlaštenja.
Inspektor odnosno ovlašteni djelatnik Ministarstva može primijeniti jednu ili više mjera.
(12) Ministarstvo može oduzeti ovlaštenje priznatoj organizaciji za sigurnosnu zaštitu luka i prije isteka roka važenja ako utvrdi da priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka više ne udovoljava uvjetima za ovlaštenje ili ako obavlja poslove protivno odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EZ) br. 725/2004, SOLAS Konvencije ili ISPS Pravilnika.
(13) Ministarstvo vodi popis priznatih organizacija za sigurnosnu zaštitu luka koji se objavljuje na službenim mrežnim stranicama Ministarstva i službenim mrežnim stranicama Međunarodne pomorske organizacije.
Osoba za vezu
Članak 14.
(1) Osobu za vezu odlukom imenuje ministar.
(2) Osoba za vezu dostavlja Europskoj komisiji popis luka na koje se odnosi ovaj Zakon i izvješćuje o svim izmjenama i dopunama popisa luka i drugim informacijama važnim za sigurnosnu zaštitu luka.
Nadzor primjene i sukladnosti planova sigurnosne zaštite luka
Članak 15.
(1) Ministarstvo je dužno uspostaviti sustav nadzora sukladnosti plana u odnosu na stvarno stanje u lukama i primjene mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite.
(2) Nadzor sukladnosti plana sigurnosne zaštite luke obavlja se njegovim odobravanjem kako je propisano člankom 8. ovoga Zakona.
(3) Nadzor primjene mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite obavljaju inspektori za sigurnosnu zaštitu u suradnji s ovlaštenim službenicima ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(4) Inspektor za sigurnosnu zaštitu dužan je provesti inspekcijski nadzor najmanje jednom godišnje i provjeriti primjenu i učinkovitost mjera iz plana sigurnosne zaštite.
(5) O izvršenom nadzoru sastavlja se inspekcijski zapisnik u skladu s obrascem iz Priloga V. ovoga Zakona.
(6) Nadzor primjene mjera utvrđenih planom sigurnosne zaštite inspektori za sigurnosnu zaštitu mogu obavljati u isto vrijeme kada obavljaju druge nadzore u luci.
(7) Ako se inspekcijskim nadzorom utvrdi da luka ne udovoljava odredbama ovoga Zakona, podzakonskih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili drugih propisa kojima je uređen inspekcijski nadzor, inspektor za sigurnosnu zaštitu može:
– naložiti ispravak nedostataka
– privremeno zabraniti uplovljavanje brodova u luku ili na pojedino lučko operativno područje
– poduzeti drugu mjeru predviđenu posebnim propisom.
Izjava o sukladnosti luke
Članak 16.
(1) Svaka luka otvorena za međunarodni promet kako je definirana člankom 3. ovoga Zakona mora imati izjavu o sukladnosti luke.
(2) Ministarstvo će u roku od 30 dana po odobrenju plana sigurnosne zaštite izdati izjavu o sukladnosti luke.
(3) Izjava o sukladnosti luke izdaje se na razdoblje od pet godina, računajući od datuma odobrenja plana sigurnosne zaštite.
(4) Izjava o sukladnosti luke vrijedi uz uvjet obavljanja redovitog godišnjeg pregleda koji se obavlja svake godine na datum izdavanja izjave o sukladnosti luke ili u razdoblju 60 dana prije ili 60 dana nakon tog datuma.
(5) Redoviti godišnji pregled iz stavka 4. ovoga članka zajednički obavljaju inspektori za sigurnosnu zaštitu i službenici ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
(6) Obrazac izjave o sukladnosti luke propisan je u Prilogu VII. ovoga Zakona.
(7) Inspektori za sigurnosnu zaštitu u nadležnoj lučkoj kapetaniji zabranit će uplovljavanje u luku ili lučko operativno područje na koje se odnosi ovaj Zakon stranom brodu koji nema valjanu izjavu o sukladnosti ili sklopljenu Deklaraciju o sigurnosnoj zaštiti.
Nadzor osoba, cestovnih i željezničkih vozila u luci
Članak 17.
(1) Sve osobe, kao i cestovna i željeznička vozila koja stalno ili povremeno obavljaju određenu djelatnost ili se stalno ili povremeno zadržavaju na području luke ili lučkom operativnom području moraju imati dozvolu kojom se dopušta kretanje na području luke ili lučkom operativnom području čije je izdavanje i korištenje dužna osigurati lučka uprava odnosno koncesionar luke posebne namjene.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dozvolu ne moraju imati putnici i vozila koji se ukrcavaju na brod ili iskrcavaju s broda, članovi posade broda, inspektori sigurnosti plovidbe i njihova službena vozila kada obavljaju inspekcijski nadzor, službenici policije i ovlašteni carinski službenici te njihova službena vozila u obavljanju službene dužnosti u luci i na lučkom operativnom području te djelatnici interventnih službi vatrogasnih postrojbi i medicinske prve pomoći kada dolaze na intervenciju.
(3) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u obliku kartice ili drugom obliku dozvole koju izdaje lučka uprava ili ovlaštenik koncesije luke posebne namjene te mora biti istaknuta na vidljivom mjestu za vrijeme boravka u luci ili na lučkom operativnom području.
(4) Ministar uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za unutarnje poslove pravilnikom propisuje uvjete izdavanja i postupak izdavanja, vrste, obvezni sadržaj i rok valjanosti dozvola kojima se dopušta kretanje na području luke ili lučkom operativnom području.
(5) Za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka osobe moraju udovoljavati općim i posebnim uvjetima, osim posjetitelja koji moraju udovoljavati samo općim uvjetima.
(6) Provjeru udovoljavanja općim uvjetima, koja sadrži provjeru identiteta i razloga ulaska, obavlja služba za sigurnosnu zaštitu luke.
(7) Provjeru udovoljavanja posebnim uvjetima, koja sadrži obradu podataka o kaznenim i prekršajnim aktivnostima, uključujući i one koji su evidentirani u zbirkama podataka ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, obavlja nadležna policijska uprava ili policijska postaja sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
(8) Služba za sigurnosnu zaštitu dužna je voditi evidenciju o izdanim, izgubljenim, vraćenim i uništenim dozvolama.
(9) Lučka uprava ili ovlaštenik koncesije luke posebne namjene može svojim pravilnikom urediti izradu i postupke vezane za dozvole iz stavka 1. ovoga članka, a u skladu s odredbama propisa iz stavka 4. ovoga članka.
(10) Sve osobe koje borave na lučkom operativnom području dužne su postupati po uputama osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu luke u skladu s planom sigurnosne zaštite luke odnosno lučkog operativnog područja i stupnjem sigurnosne zaštite koji se u luci primjenjuje.
DIO TREĆI
SIGURNOSNA ZAŠTITA BRODOVA
Članak 18.
(1) Za pomorske objekte upisane u odgovarajuće upisnike u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje ovaj Zakon poslove odobravanja procjena i planova te ovjeravanja i izdavanja svjedodžbi sukladno ovom Zakonu obavlja priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu brodova temeljem ugovora o ovlašćivanju za poslove sigurnosne zaštite brodova.
(2) Kompanija je dužna osigurati sigurnosnu zaštitu brodova u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004.
(3) Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u kompaniji dužna je osigurati izradu i provedbu procjene i plana sigurnosne zaštite broda za svaki brod na koji se primjenjuje ovaj Zakon i Uredba (EZ) br. 725/2004.
(4) Časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda dužan je sukladno Uredbi (EZ) br. 725/2004 obavljati svoje dužnosti i odgovornosti vezano za sigurnosnu zaštitu broda, primjenu i održavanje plana sigurnosne zaštite broda, održavanje veza s osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u kompaniji i osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu luke.
(5) Plan sigurnosne zaštite broda mora biti zaštićen od neovlaštenog pristupa ili otkrivanja.
(6) Obvezni sadržaj plana sigurnosne zaštite broda, s naznakom dijelova za čiju izmjenu nije potrebno odobrenje, utvrđen je Tehničkim pravilima.
(7) Plan sigurnosne zaštite broda mora biti izrađen na radnom jeziku broda, kako je određen sukladno Tehničkim pravilima. Ako taj jezik nije engleski, plan mora biti preveden i na engleski jezik.
Članak 19.
Ministarstvo provodi redovite i izvanredne nadzore povjerenih poslova priznate organizacije iz članka 18. ovoga Zakona.
Članak 20.
(1) Zapovjednik i ostali članovi posade broda dužni su postupati sukladno planu sigurnosne zaštite broda i stupnjevima sigurnosne zaštite na snazi u pojedinoj luci.
(2) Zapovjednik je dužan osigurati da brod prije ulaska u luku dostavi nadležnoj lučkoj kapetaniji informacije o sigurnosnoj zaštiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004.
(3) Zapovjednik je dužan osigurati da se zapisi aktivnosti određenih Uredbom (EZ) br. 725/2004, a koje su navedene u planu sigurnosne zaštite broda vode i čuvaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004.
(4) Na stupnju sigurnosne zaštite 1 moraju se provoditi mjere iz plana sigurnosne zaštite broda, a osobito:
1. osiguravanje provedbe svih dužnosti koje se odnose na sigurnost broda
2. nadzor nad pristupom brodu
3. nadzor nad ukrcajem i/ili iskrcajem osoba i njihovih stvari
4. praćenje prostora ograničenog kretanja i osiguranje pristupa tim prostorima samo ovlaštenim osobama
5. praćenje palubnih površina i područja oko broda
6. nadzor rukovanja teretom i brodskim zalihama
7. osiguravanje raspoloživosti sigurnosnih veza.
(5) Na stupnju sigurnosne zaštite 2 moraju se provoditi dodatne mjere zaštite utvrđene planom sigurnosne zaštite broda, u skladu s uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u kompaniji i osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na mjere iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Na stupnju sigurnosne zaštite 3 moraju se poduzimati daljnje posebne mjere zaštite utvrđene planom sigurnosne zaštite broda te u skladu s uputama osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u kompaniji i osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke, a koje se odnose na mjere iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 21.
(1) Zapovjednik broda dužan je u roku od 30 minuta potvrditi osobi odgovornoj za sigurnosnu zaštitu luke primanje obavijesti o uspostavljanju stupnja sigurnosne zaštite 2 ili stupnja sigurnosne zaštite 3 te o početku primjene dodatnih ili daljnjih posebnih mjera zaštite.
(2) U slučaju kada postoji razlika između stupnja sigurnosne zaštite broda i stupnja sigurnosne zaštite luke, časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda mora o tome izvijestiti osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke i s njom usklađivati odgovarajuće djelovanje.
Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti
Članak 22.
(1) Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti sklapa se u pisanom obliku na obrascu iz Priloga VIII. ovoga Zakona.
(2) Sklapanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti može predložiti zapovjednik broda, osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke ili lučki kapetan nadležne lučke kapetanije.
(3) U slučaju kada se brod nalazi u luci koja ne mora imati plan sigurnosne zaštite luke odnosno za koju nije imenovana osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke, Deklaraciju o sigurnosnoj zaštiti u ime luke sklapa osoba koju imenuje lučki kapetan nadležne lučke kapetanije u svakom pojedinom slučaju.
(4) Sklopljena Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti čuva se na brodu najmanje šest mjeseci od dana isplovljenja iz luke u kojoj je bila sklopljena ili do isplovljenja iz desete luke nakon luke u kojoj je bila sklopljena, uz primjenu one od navedenih mogućnosti koja traje duže.
(5) Druge pojedinosti koje se odnose na postupak sklapanja i čuvanja Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti propisane su Uredbom (EZ) br. 725/2004 i Tehničkim pravilima.
(6) Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke mora osigurati primjereno čuvanje sklopljenih Deklaracija o sigurnosnoj zaštiti na temelju ovoga Zakona u razdoblju od najmanje tri godine.
Članak 23.
(1) Zapovjednik broda može predložiti sklapanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti u slučajevima koji su propisani Uredbom (EZ) br. 725/2004.
(2) Osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke ili lučki kapetan nadležne lučke kapetanije može predložiti sklapanje Deklaracije o sigurnosnoj zaštiti ako:
1. je potrebno uskladiti stupnjeve sigurnosne zaštite luke odnosno lučkog operativnog područja i broda
2. sigurnosna procjena vezano za okolnosti pristajanja određenog broda, ukrcaj i/ili iskrcaj putnika ili tereta ili druge okolnosti pokazuje veći stupanj opasnosti, prema upozorenju ministarstva nadležnog za unutarnje poslove
3. je utvrđeno da je brod u prethodnih deset ticanja boravio u lukama koje su primjenjivale više stupnjeve sigurnosne zaštite
4. brod u međudjelovanju s lukom odnosno lučkim operativnim područjem ne primjenjuje odgovarajuće mjere koje zahtijeva plan sigurnosne zaštite luke.
Članak 24.
(1) Kompanija ili bilo koja druga osoba ne smije sprječavati zapovjednika broda u poduzimanju mjera ili izvršenju neke odluke koja je po njegovoj stručnoj ocjeni potrebna radi provedbe sigurnosne zaštite broda i plovidbe.
(2) Ako je po stručnoj ocjeni zapovjednika broda došlo do sukoba između zahtjeva sigurnosne zaštite i zahtjeva sigurnosti broda, zapovjednik broda mora dati prednost onim zahtjevima koji su potrebni za održanje sigurnosti broda.
(3) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka zapovjednik broda može u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004 primijeniti privremene mjere sigurnosne zaštite te mora o nastalim okolnostima odmah izvijestiti:
– službu nadzora i upravljanja pomorskim prometom Ministarstva koja će izvijestiti lučku kapetaniju luke u Republici Hrvatskoj u kojoj se brod nalazi ili u koju namjerava uploviti ili
– nadležnu vlast strane luke u kojoj se nalazi ili u koju namjerava uploviti te u najkraćem roku izvijestiti Ministarstvo o poduzetim mjerama.
Članak 25.
(1) Provjera primjene odredbi SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovoga Zakona obavlja se ovjerom broda.
(2) Ovjera brodova obavlja se nakon pregleda broda na način i u vrijeme utvrđeno Tehničkim pravilima.
(3) Sustav zaštite i pripadajuća sigurnosna oprema broda nakon ovjere moraju se održavati u stanju u kakvom su bile u trenutku ovjere odnosno u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004, odredbama ovoga Zakona i zahtjevima Tehničkih pravila.
(4) Nakon što je brod ovjeren, ne smiju se poduzeti nikakve izmjene sustava sigurnosne zaštite, pripadajuće sigurnosne opreme ili plana sigurnosne zaštite broda bez suglasnosti priznate organizacije.
Članak 26.
Ako je ovjerom utvrđeno da brod ispunjava uvjete SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i ovoga Zakona, priznata organizacija brodu će izdati Međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda.
Članak 27.
(1) Brodu kojem nije izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda priznata organizacija može izdati Privremenu međunarodnu svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda, i to u slučaju:
– broda bez svjedodžbe, kod predaje ili prije ulaska ili ponovnog ulaska u službu
– upisa broda u odgovarajući upisnik u Republici Hrvatskoj
– kada kompanija preuzme odgovornost za rad broda kojim prije nije upravljala.
(2) Privremena međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda može se izdati ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
– obavljena je procjena sigurnosne zaštite broda
– plan sigurnosne zaštite nalazi se na brodu i primjenjuje se
– brod je opremljen brodskim sustavom uzbunjivanja koji zadovoljava zahtjeve SOLAS Konvencije, ako se zahtijeva
– primjenjuju se posebne mjere, uključujući mjere izobrazbe, uvježbavanja te planiranja unutarnje ocjene koje jamče da će brod uspješno zadovoljiti uvjete pregleda za stjecanje Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda u razdoblju od šest mjeseci
– zapovjednik broda, časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda i drugi članovi posade s posebnim dužnostima koje se odnose na sigurnost upoznati su sa svojim dužnostima i odgovornostima kako su navedene u SOLAS Konvenciji i ISPS Pravilniku, ovom Zakonu i planu sigurnosne zaštite broda
– časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i Uredbom (EZ) br. 725/2004 za obavljanje tih poslova.
(3) Privremena međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda važi do izdavanja Međunarodne svjedodžbe o sigurnosnoj zaštiti broda, a najdulje šest mjeseci i ne može se produljiti.
(4) Privremena međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda izdaje se u skladu s uvjetima utvrđenim Tehničkim pravilima.
Članak 28.
Brod kojem nije izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda odnosno Privremena međunarodna svjedodžba o sigurnosnoj zaštiti broda i nema valjani plan sigurnosne zaštite iz članka 18. ovoga Zakona nije sposoban za plovidbu.
Članak 29.
Osim zahtjeva za kompaniju propisanih Uredbom (EZ) br. 725/2004, kompanija za svaki brod kojim upravlja mora:
– utvrditi sigurnosni ustroj te osigurati ljudstvo i sredstva potrebna za njegovu učinkovitu primjenu sukladno odredbama ovoga Zakona, SOLAS Konvencije, ISPS Pravilnika i Tehničkim pravilima
– imenovati u pisanom obliku osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu u kompaniji
– odrediti časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda na svakom pojedinom brodu
– osigurati izobrazbu i uvježbavanje osoba odgovornih za sigurnosnu zaštitu i svih drugih članova posade
– osigurati ispravno vođenje bilješki i zapisa, sukladno odredbama ovoga Zakona
– osigurati suradnju između broda i luke te između broda kojim upravlja i drugih brodova
– dostaviti zapovjedniku broda podatke o osobama zaduženim za zapošljavanje časnika i članova posade odnosno drugih osoba kojima je dopušten pristup na brod te podatke o osobama zaduženim za poslovanje broda.
Članak 30.
(1) Osim zahtjeva za kompaniju propisanih Uredbom (EZ) br. 725/2004, osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu u kompaniji ima dužnosti koje uključuju:
1. obavještavanje brodova o mogućim prijetnjama
2. osiguravanje provedbe procjene sigurnosne zaštite broda
3. osiguravanje izrade, podnošenja na odobrenje, primjene i održavanja plana sigurnosne zaštite broda
4. osiguravanje izrade, izmjene i dopune plana sigurnosne zaštite broda
5. pripremu i provedbu unutarnje prosudbe i pregleda sustava
6. pripremu početne i sljedećih provjera broda koju obavlja priznata organizacija
7. otklanjanje nedostataka i neusklađenosti utvrđenih tijekom unutarnje prosudbe, povremenih pregleda, sigurnosnih inspekcija i provjera sukladnosti
8. osiguravanje izobrazbe časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda i drugih časnika i članova posade u pogledu zaštite broda
9. sve druge mjere kojima se osigurava zadovoljavajuća razina zaštite na brodovima kojima upravlja kompanija
10. izvještavanje Ministarstva o svim događajima koji se odnose na sigurnosnu zaštitu brodova, kao i dostavu drugih podataka i informacija propisanih ovim Zakonom.
(2) Osoba koja je imenovana osobom odgovornom za sigurnosnu zaštitu u kompaniji može u tom svojstvu biti odgovorna za jedan ili više brodova, zavisno od broja ili vrste brodova s kojima kompanija posluje, pod uvjetom da je jasno utvrđeno za koje je brodove odgovorna.
Inspekcijski nadzor brodova
Članak 31.
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i Uredbe (EZ) br. 725/2004 u odnosu na brodove, kompanije i priznate organizacije za sigurnosnu zaštitu brodova obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe lučkih kapetanija i Ministarstva te drugi državni službenici Ministarstva ovlašteni za provedbu nadzora.
(2) Ako u luku uplovi brod koji vije zastavu države koja nije stranka SOLAS Konvencije, takav će brod biti podvrgnut inspekcijskom pregledu neovisno o obvezi pregleda prema drugim propisanim pravilima, po načelu izbjegavanja povoljnijeg tretmana.
(3) Inspekcijski pregled stranog broda može biti osnovni, a detaljan pregled se obavlja nakon konzultacije s državom zastave broda.
(4) Ako prilikom osnovnog inspekcijskog pregleda inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi da brod nema valjane svjedodžbe izdane sukladno odredbama SOLAS Konvencije ili postoje osnove sumnje da brod ne udovoljava zahtjevima SOLAS Konvencije i Dijela A ISPS Pravilnika, može zabraniti brodu isplovljenje odnosno naložiti poduzimanje drugih mjera utvrđenih propisima kojima se uređuje obavljanje inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe.
(5) Ako postoje osnove sumnje da strani brod ne udovoljava zahtjevima SOLAS Konvencije i Dijela A ISPS Pravilnika te ako je jedini način utvrđivanja nedostataka ili njihova otklanjanja pregled plana sigurnosne zaštite broda, ograničeni pristup do pojedinih odjeljaka koji se odnose na uočene neusklađenosti iznimno je dopušten, uz suglasnost nadležne vlasti države čiju zastavu brod vije ili zapovjednika odnosnog broda.
(6) Način i postupci obavljanja inspekcijskog pregleda sigurnosne zaštite domaćih i stranih brodova te pomorskih plovnih objekata propisani su propisima kojima se uređuje obavljanje inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe.
(7) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora sigurnosne zaštite domaćeg broda u međunarodnoj plovidbi inspektor ima pravo uvida u plan sigurnosne zaštite broda.
Članak 32.
(1) Ako na temelju uvida u dostavljene informacije o najavi dolaska broda ili zbog izostanka informacija službena osoba nadležnog odjela lučke kapetanije ima osnove sumnjati da brod koji namjerava uploviti u luku nema odgovarajuću dokumentaciju, izvijestit će o tome inspektora nadležne lučke kapetanije koji će provjeriti dostavljene informacije te poduzeti odgovarajuće mjere koje uključuju traženje dopune informacija ili inspekcijski pregled.
(2) Ako inspektor iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da brod nije u zahtijevanom roku dostavio tražene podatke ili nije ispravio nedostatke, može:
– naložiti brodu da uplovi u određeno lučko operativno područje ili drugo odgovarajuće područje u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske
– zabraniti brodu uplovljavanje do dostave traženih podataka ili ispravljanja nedostataka
– obaviti inspekcijski pregled broda nakon priveza broda u luci ili u lučkom operativnom području
– izvijestiti državu zastave o namjeri obavljanja detaljnog pregleda.
(3) Mjera zabrane uplovljavanja broda ili izgona bit će izrečena samo ako se nakon obavljenog detaljnog pregleda utvrdi da postoji osnovana sumnja da brod predstavlja neposrednu prijetnju sigurnosti ili sigurnosnoj zaštiti ljudi, brodova ili druge imovine te da se ta opasnost ne može odgovarajuće otkloniti drugim mjerama. Nadzor plovidbe do isplovljenja izvan državnog područja Republike Hrvatske obavlja služba nadležna za nadzor pomorskog prometa u suradnji s ministarstvom nadležnim za unutarnje poslove.
(4) Inspektor za sigurnosnu zaštitu može zatražiti pomoć stručnih osoba ministarstva nadležnog za unutarnje poslove u procjeni utvrđivanja rizika ugroze ili osnovane sumnje iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ministarstvo će o namjeri poduzimanja mjera i aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka izvijestiti zapovjednika broda.
(6) Ministarstvo će o poduzetim mjerama i aktivnostima obavijestiti nadležno tijelo države zastave broda, Europsku komisiju te, kada je primjenjivo, priznatu organizaciju koja je izdala brodu Svjedodžbu o sigurnosnoj zaštiti broda.
(7) Kada se brodu zabrani uplovljavanje ili se primijeni mjera izgona iz luke, Ministarstvo će izvijestiti nadležne vlasti sljedeće luke uplovljavanja broda, kada je ona poznata, te druge zainteresirane obalne države, sukladno smjernicama Pariškog memoranduma.
Povjerljivost i širenje informacija
Članak 33.
(1) Ministarstvo u skladu s posebnim propisima osigurava poduzimanje primjerenih mjera zaštite informacija koje podliježu zahtjevima za povjerljivost, do kojih ima pristup ili koje joj dostave druge države članice.
(2) Inspektori sigurnosti plovidbe dužni su proći odgovarajuću razinu sigurnosne provjere u skladu s posebnim propisima vezano za informacijsku sigurnost, kada provode nadzor prema odredbama ovoga Zakona ili raspolažu klasificiranim podacima.
DIO ČETVRTI
SIGURNOSNA ZAŠTITA BRODOVA HRVATSKE DRŽAVNE PRIPADNOSTI OD PIRATSKIH NAPADA I ORUŽANE PLJAČKE
Članak 34.
Kompanija je dužna za svaki brod koji će ploviti morskim područjima u kojima postoji visok rizik od piratskih napada ili oružane pljačke brodova:
1. izraditi procjenu rizika od piratskih napada i oružane pljačke
2. definirati i provoditi mjere zaštite od piratskih napada i oružane pljačke prema procjeni rizika i preporukama Međunarodne pomorske organizacije, kao i najboljoj utvrđenoj praksi za prevenciju i postupanje u slučaju piratskih napada
3. izraditi i provesti postupke u planu sigurnosne zaštite broda za zaštitu od piratskih napada i oružane pljačke te po potrebi i za ukrcaj, boravak i iskrcaj osoba za naoružanu pratnju na brodu u skladu s procjenom rizika
4. provoditi vježbe kojima se posada osposobljava za provođenje mjera i postupaka iz točaka 2. i 3. ovoga članka
5. surađivati s međunarodnim snagama zaštite u rizičnim područjima
6. izvijestiti Ministarstvo o svakom piratskom napadu na brod i oružanoj pljački te provesti potrebne radnje kako je predviđeno propisom iz članka 38. ovoga Zakona te preporukama Međunarodne pomorske organizacije.
Članak 35.
Za brod koji će ploviti morskim područjima u kojima postoji visok rizik od piratskih napada ili oružane pljačke brodova i na koji je, prema procjeni rizika, potrebno ukrcati osobe za naoružanu pratnju, osim mjera iz članka 34. ovoga Zakona, kompanija je dužna poduzeti i sljedeće mjere:
1. ishoditi rješenje Ministarstva kojim se dopušta ukrcaj osoba za naoružanu pratnju iz članka 36. ovoga Zakona
2. prije ukrcaja osoba za naoružanu pratnju izvijestiti Ministarstvo o točnom vremenu i mjestu njihova ukrcaja na brod i njihova iskrcaja s broda
3. osigurati siguran ukrcaj i iskrcaj oružja na brod i s broda i po potrebi ishoditi dozvole od drugih država
4. osigurati osobna sredstva za spašavanje na moru za osobe za naoružanu pratnju.
Članak 36.
(1) Ministarstvo, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, može rješenjem dopustiti ukrcaj osoba za naoružanu pratnju na brodove hrvatske državne pripadnosti za vrijeme plovidbe morskim područjima u kojima postoji visok rizik od piratskih napada ili oružane pljačke brodova.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na zahtjev kompanije podnesen na temelju procjene rizika za sve ili pojedine brodove te kompanije navedene u zahtjevu. Uz zahtjev se prilažu sve potrebne isprave i podaci u skladu s propisom iz članka 38. ovoga Zakona.
(3) Prije podnošenja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka kompanija je dužna utvrditi jesu li iskorištena sva ostala dostupna praktična sredstva samozaštite te pri izradi procjene rizika posebno uključiti:
– uvjete sigurnosti i sigurnosne zaštite na brodu
– prethodnu upotrebu svih praktičnih mjera samozaštite
– potencijalne zloupotrebe vatrenog oružja i s tim povezane ozljede ili smrti
– potencijalne nepredviđene nesreće
– pitanja odgovornosti
– potencijalne eskalacije situacija
– usklađenost s međunarodnim i nacionalnim pravom.
(4) Troškove ukrcaja osoba za naoružanu pratnju na brod hrvatske državne pripadnosti u cijelosti snosi kompanija.
(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 37.
(1) Osobe za naoružanu pratnju ukrcane na brod hrvatske državne pripadnosti mogu u svrhu nužne obrane posade, broda, tereta i druge imovine na brodu od istodobnog ili izravno predstojećeg piratskog napada ili oružane pljačke upotrijebiti vatreno oružje, i to isključivo uz suglasnost zapovjednika broda i u najmanjoj mjeri koja je potrebna da se odbije napad.
(2) Osobe za naoružanu pratnju ukrcane na brod hrvatske državne pripadnosti, u skladu s Preporukama Međunarodne pomorske organizacije, moraju poštovati propise Republike Hrvatske, kao i propise države luke i obalne države te moraju slušati zapovijedi zapovjednika broda.
(3) Plan mjera i postupanja u slučaju ukrcaja osoba za naoružanu pratnju na brod mora biti sadržan u planu sigurnosne zaštite broda.
(4) Zapovjednik upisuje u brodski dnevnik podatke o svakoj namjernoj ili nenamjernoj upotrebi vatrenog oružja na brodu.
(5) Zapovjednik broda ne odgovara za prekoračenje nužne obrane koje u obrani posade, broda i tereta počine osobe za naoružanu pratnju.
Članak 38.
(1) Pravne osobe koje pružaju usluge ukrcaja osoba za naoružanu pratnju na brodove hrvatske državne pripadnosti moraju imati rješenje (dopusnicu) Ministarstva.
(2) Ministarstvo će izdati dopusnicu iz stavka 1. ovoga članka domaćoj ili stranoj pravnoj osobi koja ispunjava sljedeće uvjete:
– obavljala je djelatnost privatne zaštite najmanje dvije godine prije podnošenja zahtjeva
– registrirana je za obavljanje djelatnosti ukrcaja osoba za naoružanu pratnju brodova
– posjeduje važeću policu osiguranja od profesionalne odgovornosti prema trećima u iznosu od najmanje 500.000,00 kuna po štetnom događaju
– ima uveden i održavan sustav upravljanja kvalitetom, sukladno ISO ili drugim jednakovrijednim međunarodno priznatim standardima, kojim su obuhvaćeni poslovi vezani za naoružanu pratnju brodova i koji mora ocijeniti nezavisna certifikacijska ustanova
– ima sklopljene ugovore o radu ili druge odgovarajuće ugovore s odgovarajućim brojem osoba za obavljanje poslova ukrcaja naoružane pratnje i
– ostale detaljnije uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe koje pružaju usluge ukrcaja osoba za naoružanu pratnju na brodove hrvatske državne pripadnosti.
(3) Dopusnicu iz stavka 1. ovoga članka ne moraju imati strane pravne osobe koje je neka od država članica Europske unije sukladno svom zakonodavstvu izričito ovlastila za pružanje usluga naoružane pratnje na brodovima svoje državne pripadnosti.
(4) Zahtjev za dopusnicu iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu može podnijeti domaća ili strana pravna osoba koja pruža usluge ukrcaja osoba za naoružanu pratnju odnosno kompanija za pravnu osobu.
(5) Uz zahtjev je potrebno priložiti dokumentaciju kojom se dokazuje da pravna osoba ispunjava uvjete utvrđene stavkom 2. ovoga članka i propisom iz članka 39. ovoga Zakona.
(6) Domaća pravna osoba koja pruža usluge naoružane pratnje brodova prije dobivanja dopusnice iz stavka 1. ovoga članka mora Ministarstvu dostaviti odluku kojom joj ministar nadležan za unutarnje poslove iznimno dopušta nabavu vatrenog oružja iz kategorije A i kategorije B Zakona o oružju, a strana pravna osoba mora dostaviti pisani dokaz o legalnoj nabavi oružja iz kategorije A i kategorije B Zakona o oružju u skladu sa zakonodavstvom u državi svog sjedišta.
(7) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 39.
Ministar, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za unutarnje poslove i ministra nadležnog za obranu, pravilnikom uređuje detaljnije uvjete koje moraju ispunjavati pravne osobe koje pružaju usluge ukrcaja osoba za naoružanu pratnju na brodove hrvatske državne pripadnosti te isprave i podatke koji se prilažu zahtjevu za dopuštenje ukrcaja osoba za naoružanu pratnju na brodove hrvatske državne pripadnosti.
Članak 40.
(1) Brodar mora osigurati da su svi članovi posade broda prije svog ukrcaja na brod odnosno prije ukrcaja osoba za naoružanu pratnju obaviješteni o ukrcaju osoba za naoružanu pratnju i upoznati s primjenjivim propisima, mjerama i postupcima te im se mora dati mogućnost da se ne ukrcaju na takav brod odnosno da se s njega iskrcaju i osigurati im povratak u mjesto njihova prebivališta ili do sljedeće pogodne luke u kojoj mogu nastaviti plovidbu.
(2) U slučajevima korištenja mogućnosti odbijanja ukrcaja odnosno traženja iskrcaja iz stavka 1. ovoga članka pomorci ne smiju snositi nikakve negativne posljedice.
DIO PETI
POMORSKI PREKRŠAJI
Članak 41.
(1) Povrede odredbi ovoga Zakona koje su ovim Zakonom određene kao prekršaji smatraju se pomorskim prekršajima u smislu zakona kojim se uređuje vođenje prekršajnog postupka po pomorskim prekršajima.
(2) Na postupak i tijela za vođenje prekršajnog postupka po prekršajima iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje vođenje prekršajnog postupka po pomorskim prekršajima.
Članak 42.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj kompanija ako:
– ne postupi sukladno članku 18. stavku 2. ovoga Zakona
– ne izradi procjenu sigurnosne zaštite broda (članak 18. stavak 3.)
– ne izradi plan sigurnosne zaštite broda (članak 18. stavak 3.) ili
– ne postupi sukladno nalogu inspekcije (članak 31. stavak 4.).
(2) Za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba.
Članak 43.
Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu kompanije ako ne obavlja poslove sukladno odredbi članka 18. stavka 3. ovoga Zakona i Uredbi (EZ) br. 725/2004.
Članak 44.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj lučka uprava ili koncesionar luke posebne namjene:
– ako ne osnuje službu za sigurnosnu zaštitu ili ne imenuje osobu odgovornu za sigurnosnu zaštitu luke (članak 6. stavci 2. i 3.)
– ako ne osigura izradu procjene sigurnosne zaštite luke (članak 7. stavak 3.)
– ako ne osigura izradu plana sigurnosne zaštite luke (članak 8. stavak 3.)
– ako ne postupa sukladno planu sigurnosne zaštite (članak 6. stavak 1.)
– ako ne postupa po nalogu inspekcije (članak 15. stavak 7.) ili
– ako ne osigura izdavanje i korištenje dozvole kojom se dopušta kretanje na području luke ili lučkom operativnom području (članak 17. stavak 1.).
(2) Za pomorski prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
Članak 45.
Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba odgovorna za sigurnosnu zaštitu luke ako ne obavlja poslove sukladno članku 12. stavcima 4., 5. i 6. ovoga Zakona.
Članak 46.
Novčanom kaznom u iznosu od 7000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda:
– ako ne dostavi ili ne dostavi pravodobno informacije nadležnim tijelima (članak 20. stavak 2., članak 21. stavak 1.)
– ako ne postupi sukladno nalogu inspekcije (članak 31. stavak 4., članak 32. stavak 2.) ili
– ako zapovjednik i ostali članovi posade ne postupaju sukladno planu sigurnosne zaštite broda i stupnjevima sigurnosne zaštite u luci (članak 20. stavak 1.).
Članak 47.
Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj časnik odgovoran za sigurnosnu zaštitu broda ako ne postupa sukladno svojim dužnostima i odgovornostima sukladno Uredbi (EZ) br. 725/2004 (članak 18. stavak 4.).
Članak 48.
Novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj zapovjednik broda:
– ako ne izvijesti nadležna tijela o slučaju primjene privremenih mjera sigurnosne zaštite (članak 24. stavak 3.) ili
– ako ne vodi zapise na brodu (članak 20. stavak 3.).
Članak 49.
Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj časnik ili drugi član posade ako ne postupa sukladno planu sigurnosne zaštite broda (članak 20. stavak 1.).
Članak 50.
Novčanom kaznom u iznosu od 1000,00 do 7000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj osoba koja stalno ili povremeno obavlja određenu djelatnost ili se stalno ili povremeno zadržava na području luke:
– ako nema dozvolu kojom se dopušta kretanje na području luke ili lučkom operativnom području (članak 17. stavak 1.) ili
– ako na vidnom mjestu sa sobom ne nosi dozvolu kojom se dopušta kretanje na području luke ili lučkom operativnom području ili upravlja vozilom na kojem na vidnom mjestu nije istaknuta dozvola (članak 17. stavak 3.).
DIO ŠESTI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 51.
Ministar će uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 17. stavka 4. ovoga Zakona.
Članak 52.
(1) Ministar će uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove i ministra nadležnog za obranu, u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 39. ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje pružaju usluge ukrcaja osoba za naoružanu pratnju na brodove hrvatske državne pripadnosti (»Narodne novine«, br. 123/12).
Članak 53.
Ministar nadležan za unutarnje poslove će u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti procjenu rizika iz članka 3. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka (Tekst značajan za EGP) (SL L 129, 29. 4. 2004.).
Članak 54.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi sva ovlaštenja, procjene i planovi sigurnosne zaštite doneseni na temelju Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka (»Narodne novine«, br. 124/09. i 59/12.), do isteka roka njihova važenja.
Članak 55.
Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka (»Narodne novine«, br. 124/09. i 59/12.).
Članak 56.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
PRILOG I.
PROCJENA SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE
Procjena sigurnosne zaštite luke je osnova za plan sigurnosne zaštite luke i njegovu provedbu.
Procjena sigurnosne zaštite luke mora biti izrađena u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EZ) br. 725/2004 te mora obuhvatiti najmanje sljedeće elemente:
– utvrđivanje i evaluaciju važne imovine i infrastrukture koju je važno zaštititi
– utvrđivanje mogućih prijetnji za imovinu i infrastrukturu te vjerojatnost njihova nastupanja, radi donošenja i određivanja prioriteta mjera sigurnosne zaštite
– utvrđivanje, odabir i određivanje prioriteta mjera i postupovne promjene te njihovu razinu učinkovitosti u smanjivanju slabosti luke i
– utvrđivanje slabosti, uključujući ljudske čimbenike u infrastrukturi, politikama i postupcima.
U tu svrhu procjenom se najmanje:
– utvrđuju sva područja koja su relevantna za sigurnosnu zaštitu luke u granicama luke ili lučkog operativnog područja. Ovo uključuje lučka operativna područja koja su obuhvaćena Uredbom (EZ) br. 725/2004 i čija procjena opasnosti služi kao osnova
– utvrđuju sigurnosna pitanja koja proizlaze iz sučelja između lučkog operativnog područja i drugih mjera sigurnosne zaštite luke
– utvrđuje koje osoblje luke podliježe provjerama prošlosti i/ili sigurnosnoj provjeri zbog njihove uključenosti u područjima visokog rizika
– ako je korisno, luka se dijeli u skladu s vjerojatnošću nastanka nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom. Područja se prosuđuju, ne samo prema njihovu izravnom profilu mogućeg cilja nego i prema njihovoj mogućoj ulozi prolaza u slučaju kada su susjedna područja ciljevi
– utvrđuju promjene opasnosti npr. s obzirom na sezonske razlike
– utvrđuju posebne karakteristike svakog potpodručja, kao što su položaj, prilazi, izvori napajanja energijom, komunikacijski sustav, vlasništvo i korisnici te drugi elementi koji se smatraju važnim za sigurnosnu zaštitu
– utvrđuju mogući scenariji prijetnji za luku. Cijela luka ili posebni dijelovi njezine infrastrukture, teret, prtljaga, ljudi ili transportna oprema unutar luke mogu biti izravan cilj utvrđene prijetnje
– utvrđuju posebne posljedice scenarija prijetnji. Posljedice mogu utjecati na jedno ili više potpodručja. Utvrđuju se i izravne i neizravne posljedice. Posebna se pažnja poklanja riziku od ljudskih žrtava
– utvrđuje mogućnost lančanog učinka nezgoda u vezi sa sigurnosnom zaštitom
– utvrđuje ranjivost svakog potpodručja
– utvrđuju svi organizacijski aspekti relevantni za sveukupnu sigurnosnu zaštitu luke, uključujući podjelu ovlasti vezanih uz sigurnosnu zaštitu, postojeće propise i postupke
– utvrđuju slabosti sveukupne sigurnosne zaštite luke koje se odnose na organizacijske, zakonodavne i postupovne aspekte
– utvrđuju mjere, postupci i djelovanja usmjereni smanjivanju kritičnih slabosti. Posebnu pažnju treba posvetiti potrebi i načinima nadziranog pristupa ili ograničenjima koja se odnose na cijelu luku ili posebne dijelove luke, uključujući utvrđivanje identiteta putnika, zaposlenika luke ili drugih radnika, posjetitelja i brodskih posada, zahtjevima nadgledanja područja ili aktivnosti, nadzoru tereta i prtljage. Mjere, postupci i aktivnosti moraju biti u skladu s predviđenim rizikom koji se može razlikovati za različita područja luke
– utvrđuje na koji se način mjere, postupci i aktivnosti pojačavaju u slučaju povećanja stupnja sigurnosne zaštite
– utvrđuju posebni zahtjevi za postupanje u utvrđenim slučajevima vezanima uz sigurnosnu zaštitu, kao što su „sumnjivi» teret, prtljaga, gorivo, zalihe ili osobe, nepoznati paketi i poznate opasnosti (npr. bomba). Ovim se zahtjevima također analiziraju uvjeti poželjnosti za uklanjanje opasnosti na mjestu otkrivanja ili nakon preseljenja na sigurno područje
– utvrđuju mjere, postupci i aktivnosti usmjereni ograničavanju i ublažavanju posljedica
– utvrđuju podjele zadataka koji omogućavaju primjerenu i ispravnu provedbu utvrđenih mjera, postupaka i djelovanja
– pridaje posebna pažnja, prema potrebi, odnosu s drugim planovima sigurnosne zaštite (npr. planovima sigurnosne zaštite lučkih operativnih područja) i drugim postojećim mjerama sigurnosne zaštite. Pažnja se također pridaje odnosu s drugim planovima intervencija (npr. plan intervencija u slučaju onečišćenja mora uljem, plan napuštanja područja luke, plan medicinske intervencije, plan za slučaj nuklearne katastrofe itd.)
– utvrđuju komunikacijski zahtjevi za provedbu mjera i postupaka
– pridaje posebna pažnja mjerama za zaštitu od razotkrivanja informacija osjetljivih u pogledu sigurnosne zaštite
– utvrđuju zahtjevi u odnosu na potrebu poznavanja situacije za sve koji su izravno uključeni, kao i, prema potrebi, opće javnosti.
PRILOG II.
PLAN SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE
Plan sigurnosne zaštite luke utvrđuje rješenja sigurnosne zaštite luke u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EZ) br. 725/2004, a temelji se na nalazima procjene sigurnosne zaštite luke te jasno utvrđuje detaljne mjere sigurnosne zaštite. Sadrži mehanizam nadzora koji omogućava, kada je potrebno, primjerene korektivne mjere koje treba poduzeti.
Plan sigurnosne zaštite luke temelji se na sljedećim općim aspektima:
– određivanju svih područja važnih za sigurnosnu zaštitu luke. Ovisno o ocjeni, mjerama, postupcima i djelovanjima vezanim uz sigurnosnu zaštitu, može se razlikovati od jednog do drugog potpodručja. Ustvari, neka potpodručja mogu zahtijevati strože preventivne mjere od drugih. Posebna se pažnja pridaje sučelju između potpodručja, kako je utvrđeno u procjeni sigurnosne zaštite luke
– osiguravanju usklađivanja između mjera sigurnosne zaštite za područja različitih sigurnosnih značajki
– osiguravanju, prema potrebi, različitih mjera s obzirom na različite dijelove luke, mijenjanje stupnja sigurnosne zaštite te posebno obavještajne podatke
– utvrđivanju organizacijske strukture za podršku jačanja sigurnosne zaštite luke.
Zasnivajući se na tim općim aspektima, planom sigurnosne zaštite luke opisuju se zadaće i utvrđuju radni planovi za sljedeća područja:
– zahtjevi za prilaz. Za neka područja zahtjevi stupaju na snagu samo kada stupanj sigurnosne zaštite prijeđe minimalne granične vrijednosti. Svi zahtjevi i granične vrijednosti sveobuhvatno su uključeni u plan sigurnosne zaštite luke
– zahtjevi u vezi s kontrolom identiteta, prtljage i tereta. Zahtjevi se mogu i ne moraju primjenjivati na potpodručja; zahtjevi se mogu i ne moraju u cijelosti primjenjivati na različita potpodručja. Osobe koje ulaze na potpodručje ili su unutar njega mogu se provjeravati. Plan sigurnosne zaštite luke na primjereni način odgovara na nalaze procjene sigurnosne zaštite luke, koja je sredstvo pomoću kojega se utvrđuju sigurnosni zahtjevi svakog potpodručja na svakoj od razina sigurnosne zaštite. Kada se uvedu namjenske identifikacijske iskaznice za potrebe sigurnosne zaštite luke, utvrdit će se jasni postupci za izdavanje, nadzor upotrebe i povrat tih isprava. Takvim se postupcima moraju uzeti u obzir posebnosti određenih skupina korisnika luke, omogućavajući uvođenje namjenskih mjera kako bi se ograničio negativan utjecaj zahtjeva za nadzor pristupa. Kategorije će najmanje uključivati pomorce, službenike nadležnog tijela, osobe koji redovito rade u luci ili je redovito posjećuju, osobe koje stanuju u luci i osobe koje povremeno rade u luci ili je povremeno posjećuju
– veze s nadzornim tijelima za nadzor tereta, prtljage i putnika. Prema potrebi, plan mora osigurati povezivanje informacija i sustava provjeravanja ovih tijela, uključujući mogući sustav provjeravanja prije dolaska
– postupci i mjere rukovanja sumnjivim teretom, prtljagom, gorivom, zalihama ili osobama, uključujući utvrđivanje sigurnosnih područja; kao i za druga sigurnosna pitanja i kršenja sigurnosne zaštite luke
– zahtjevi praćenja potpodručja ili aktivnosti u okviru potpodručja potreba za tehničkim rješenjima i sama rješenja izvode se iz procjene sigurnosne zaštite luke
– označavanje. Područja sa zahtjevima u vezi s pristupom i/ili nadzorom moraju se ispravno označiti. Zahtjevi u vezi s nadzorom i pristupom uvažavaju na primjereni način sve odgovarajuće postojeće zakone i praksu. Praćenje aktivnosti naznačuje se na primjereni način ako tako zahtijeva nacionalno zakonodavstvo
– provjeravanje komunikacija i sigurnosno provjeravanje. Sve relevantne informacije u pogledu sigurnosne zaštite ispravno se dostavljaju, u skladu sa standardima sigurnosnog provjeravanja uključenima u plan. S obzirom na osjetljivosti nekih informacija, one se priopćavaju samo onima koji ih moraju znati, ali se, prema potrebi, uključuju postupci za priopćavanje obavijesti općoj javnosti. Standardi sigurnosnog provjeravanja čine dio plana i usmjereni su zaštiti osjetljivih informacija od neovlaštenog razotkrivanja
– izvješćivanje o nezgodama u vezi sa sigurnosnom zaštitom. S namjerom osiguravanja brze intervencije, plan sigurnosne zaštite luke navodi jasne zahtjeve za izvješćivanje časnika sigurnosne zaštite luke o svim nezgodama u vezi sa sigurnosnom zaštitom i/ili službom za sigurnosnu zaštitu luke
– sjedinjavanje s ostalim preventivnim planovima ili aktivnostima. Plan se posebno bavi sjedinjavanjem s drugim preventivnim i nadzornim aktivnostima koje su na snazi u luci
– sjedinjavanje s drugim planovima odziva i/ili uključivanje posebnih odzivnih mjera, postupaka i djelovanja. Planom se detaljno razrađuje međudjelovanje i suradnja s drugim planovima za intervenciju i slučaj nužnosti. Prema potrebi, rješavaju se sukobi i nedostaci
– zahtjevi u vezi s osposobljavanjem i vježbama
– operativna organizacija sigurnosne zaštite luke i radni postupci: plan sigurnosne zaštite luke detaljno razrađuje organizaciju sigurnosne zaštite luke, podjelu njezinih zadaća i radnih postupaka. Također, prema potrebi, detaljno razrađuje suradnju s časnicima sigurnosne zaštite lučkog operativnog područja i broda. Navodi zadaće odbora sigurnosne zaštite, ako takav odbor postoji
– postupci za prilagođavanje i ažuriranje plana sigurnosne zaštite luke.
PRILOG III.
OSNOVNI KRITERIJI VJEŽBE SIGURNOSNE ZAŠTITE LUKE
Različite vrste vježbi osposobljavanja koje mogu uključivati sudjelovanje časnika sigurnosne zaštite luke, zajedno s odgovarajućim tijelima država članica, časnicima sigurnosne zaštite kompanija ili časnicima odgovornim za sigurnosnu zaštitu broda, ako su na raspolaganju, provode se u skladu s ovim Zakonom najmanje jedanput svake kalendarske godine, s najviše 18 proteklih mjeseci između vježbi osposobljavanja. Ovim vježbama osposobljavanja ispituju se komunikacije, suradnja, raspoloživost resursa i odziv. Ove vježbe osposobljavanja mogu biti:
1. u punom opsegu ili stvarnom okružju
2. u obliku stolne simulacije ili seminara ili
3. u kombinaciji s drugim vježbama koje se održavaju u luci kao što su vježbe intervencija u slučaju nužnosti ili druge vježbe nadležnih tijela u luci.
PRILOG IV.
UVJETI KOJE MORA ISPUNJAVATI PRIZNATA ORGANIZACIJA ZA SIGURNOSNU ZAŠTITU LUKA
Priznata organizacija za sigurnosnu zaštitu luka mora biti sposobna pokazati:
1. stručna znanja i iskustvo u odgovarajućim aspektima sigurnosne zaštite luka
2. odgovarajuće poznavanje lučkih djelatnosti, uključujući poznavanje projektiranja i gradnje luka
3. primjereno poznavanje drugih djelatnosti vezanih uz sigurnosnu zaštitu koje potencijalno utječu na sigurnosnu zaštitu luka
4. sposobnost procjene mogućih opasnosti za sigurnosnu zaštitu luka
5. sposobnost održavanja i unaprjeđivanja stručnosti u vezi sa sigurnosnom zaštitom cjelokupnog osoblja
6. sposobnosti nadgledanja kontinuirane pouzdanosti cjelokupnog osoblja
7. sposobnost održavanja primjerenih mjera za izbjegavanje neovlaštenog razotkrivanja materijala osjetljivih o pitanju sigurnosti ili pristupa njima
8. poznavanje odgovarajućih sigurnosnih zahtjeva nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva
9. poznavanje postojećih sigurnosnih prijetnji i obrazaca ponašanja
10. sposobnost prepoznavanja i otkrivanja oružja, opasnih tvari i naprava
11. sposobnost prepoznavanja, na nediskriminirajućoj osnovi, značajki i obrazaca ponašanja osoba koje bi mogle ugroziti sigurnosnu zaštitu luka
12. poznavanje tehnika koje se koriste za izbjegavanje mjera sigurnosne zaštite
13. poznavanje sigurnosne i nadzorne opreme i sustava te njihovih radnih ograničenja
14. postojanje certificiranog sustava upravljanja kvalitetom.
PRILOG V.
PRILOG VI.
OBVEZNI KOMUNIKACIJSKI I DRUGI POSTUPCI PLANA SIGURNOSNE ZAŠTITE U SLUČAJU UGROZE
Obvezni komunikacijski i drugi postupci plana sigurnosne zaštite u slučaju ugroze su:
1. podaci o osobama zaduženim za sigurnosnu zaštitu susjednih lučkih područja, uključujući i telefonske i druge brojeve odnosno načine na koje se s njima može stupiti u kontakt u slučaju potrebe
2. načini komunikacije i razmjene informacija s mjerama ograničenja neovlaštenog pristupa informacijama
3. obvezni sadržaj informacije o incidentu ili ugrozi (podaci o brodu ili objektu koji ugrožava to područje, podaci o članovima posade, podaci o vlasništvu odnosno upravljačkim pravima nad brodom, opis mjesta ugroze, opis pristupa mjestu ugroze)
4. mjere pojačanog nadzora s kopna i mora (ophodnje), osiguranje prohodnosti putova, pojačani nadzor osoba, vozila i vitalnih objekata koja se nalaze unutar lučkog područja
5. postupci uzbunjivanja (alarmi)
6. načini pomoći ugroženom lučkom području (stavljanje na raspolaganje ljudi, vozila, automobila, plovila, tehničkih uređaja i drugo).
PRILOG VII.
PRILOG VIII.
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.