Zakon o zračnom prometu

DIO PRVI
TEMELJNE ODREDBE

Područje primjene

Članak 1.

(1) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se na sve aktivnosti u civilnom zrakoplovstvu koje se izvode na teritoriju i u zračnom prostoru Republike Hrvatske.

(2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i izvan teritorija i zračnog prostora Republike Hrvatske na zrakoplove registrirane u Republici Hrvatskoj.

(3) Ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, njegove se odredbe primjenjuju na sve zrakoplove koji koriste hrvatski zračni prostor, uključujući inozemne zrakoplove, u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(4) Hrvatski zračni prostor je prostor iznad kopna i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(5) Aktivnosti u civilnom zrakoplovstvu koje se izvode na teritoriju i u zračnom prostoru Republike Hrvatske izvode se u skladu s odredbama ovog Zakona, Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944. (u daljnjem tekstu: Čikaška konvencija) sa svim dodacima i drugih međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(6) U zračnom prometu može se upotrebljavati zrakoplov koji udovoljava uvjetima propisanima ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim propisima Europske unije (u daljnjem tekstu: odgovarajućim EU propisima).

(7) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na vojne aerodrome i državne zrakoplove ako je to izričito propisano ovim Zakonom.

Pojmovi

Članak 2.

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) aerodrom (aerodrome): određeno područje na zemlji ili vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova,

2) avion (aeroplane): zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne,

3) balon (balloon): zrakoplov lakši od zraka, bez motora,

4) blok zračnog prostora (Airspace Block): zračni prostor utvrđenih dimenzija, u prostoru i vremenu, unutar kojega se pružaju usluge u zračnoj plovidbi,

5) certifikacija (certification): svaki oblik priznavanja sukladnosti proizvoda, dijela ili uređaja, organizacije ili osobe s primjenjivim zahtjevima te izdavanje odgovarajućeg certifikata kojim se potvrđuje takva sukladnost,

6) civilni zračni promet (civil air traffic): sav zračni promet osim vojnog zračnog prometa,

6a) član posade zrakoplova: član letačke posade, član kabinske posade ili osoba koja se prevozi u pilotskoj kabini, koju je odredio operator zrakoplova, kako bi osposobljavala ili nadzirala osposobljavanje, iskustvo, vještinu i provodila periodičke provjere (instruktori, ispitivači) koje se zahtijevaju na temelju propisa,

7) dio ili uređaj (part or appliance): svaki instrument, oprema, mehanizam, dio, sprava, pribor, računalni program ili dodatak, uključujući komunikacijsku opremu, koji se koristi ili je namijenjen za korištenje pri operiranju ili kontroliranju zrakoplova u letu i instaliran je u, ili pričvršćen na zrakoplov. Uključuje i dijelove strukture zrakoplova, motora ili propelera,

7a) direktiva (directive): dokument koji izdaje Agencija i koji sadrži obvezujuću aktivnost čije poduzimanje se nalaže onome kome je usmjerena kako bi se osigurala ili ponovno uspostavila prihvatljiva razina sigurnosti odnosno zaštite zračnog prometa, kada postoje dokazi na temelju kojih se može zaključiti da su iste ugrožene,

9) državni zrakoplovi (state aircraft): zrakoplovi koji se koriste u vojne, carinske ili policijske svrhe,

10) ECAA Sporazum (ECAA Agreement): mnogostrani Sporazum između Europske zajednice i njezinih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, Bivše Jugoslavenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunjske, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora,

11) ECAA zračni prijevoznik (ECAA air carrier): zračni prijevoznik koji posjeduje važeću Operativnu licenciju izdanu u skladu s ECAA Sporazumom,

12) Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (EASA): agencija Europske unije osnovana s ciljem razvijanja zajedničkih standarda sigurnosti te osiguranja njihove jedinstvene primjene u Europi,

14) fleksibilna uporaba zračnog prostora (flexible use of the airspace): koncept upravljanja zračnim prostorom koji se primjenjuje u području Europske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC) kako je navedeno u »Priručniku za upravljanje zračnim prostorom za primjenu koncepta fleksibilne uporabe zračnog prostora« koji je izdao EUROCONTROL,

15) helikopter (helicopter): zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava poglavito zbog reakcija zraka na jedan ili više pogonjenih rotora na približno vertikalnim osima,

16) hrvatski vojni zrakoplovi (Croatian military aircraft): zrakoplovi upisani u vojni registar Republike Hrvatske,

17) interoperabilnost (interoperability): niz funkcionalnih, tehničkih i operativnih karakteristika sustava i sastavnih elemenata Europske mreže upravljanja zračnim prometom (EATMN), kao i njihovih operativnih postupaka, u cilju osiguranja sigurnog, neprekinutog i učinkovitog rada. Interoperabilnost se postiže usuglašavanjem sustava i sastavnih elemenata s osnovnim zahtjevima (essential requirements),

18) jedrilica (glider): zrakoplov teži od zraka, bez motora, koji uzgon u letu dobiva poglavito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne,

19) jedinica za upravljanje zračnim prostorom (Airspace Management Cell – AMC): jedinica odgovorna za dnevno upravljanje zračnim prostorom pod nadležnošću jedne ili više država,

22) kapacitet (capacity): broj sjedala ili korisna nosivost dostupni javnosti u linijskom zračnom prijevozu u određenom razdoblju,

24) komponenta (component): motor, propeler, dio ili uređaj,

25) kontinuirana plovidbenost zrakoplova ili zrakoplovne komponente (continuing airworthiness of aircraft or aircraft component): svi postupci koji osiguravaju da u svakom trenutku njihovog operativnog vijeka zrakoplov ili zrakoplovna komponenta udovoljava važećim zahtjevima za plovidbenost i da je sposoban za sigurnu zračnu plovidbu,

26) kontinuirani nadzor (continuing oversight): aktivnosti koje se provode radi utvrđivanja da su uvjeti na temelju kojih je izdana svjedodžba ispunjeni u bilo kojem trenutku njezinog roka važenja, kao i poduzimanje bilo kakvih zaštitnih mjera,

27) kontrolirani aerodrom (controlled aerodrome): aerodrom na kojem se obavlja kontrola zračnog prometa za aerodromski promet,

28) korisnik zračnog prostora (Airspace User): operatori zrakoplova koji lete u općem ili operativnom zračnom prometu,

29) Briše se.

31) Briše se.

32) linijski zračni prijevoz (scheduled air service): serije letova koje imaju sljedeće karakteristike:

a) na svakom letu sjedala i/ili kapacitet za prijevoz tereta i/ili pošte su dostupni javnosti za individualnu nabavu (bilo izravno od zračnog prijevoznika ili od njegovih ovlaštenih zastupnika),

b) obavlja se za prometovanje između istih dviju ili više zračnih luka, bilo:

– prema objavljenom redu letenja ili

– letovima koji su toliko redoviti ili česti tako da predstavljaju prepoznatljivo sistematične serije,

33) lokalni let (local flight): let koji ne uključuje prijevoz putnika, tereta i/ili pošte između različitih aerodroma ili drugih točaka određenih za slijetanje,

34) manevarska površina (manoeuvring area): dio aerodroma na zemlji ili vodi (osim stajanke) određen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova,

35) međunarodni aerodrom (international aerodrome): aerodrom utvrđen kao dolazni ili odlazni aerodrom u međunarodnom zračnom prometu na kojem se provode postupci kontrole kretanja, granične kontrole i sl.,

36) međunarodni standard (international standard): svaka specifikacija fizičkih osobina, konfiguracije, materijala, sposobnosti ili osobina, osoblja ili postupaka, čija je istolika primjena prihvaćena kao neophodna za sigurno, redovito i nesmetano odvijanje zračnog prometa, a kojima države stranke moraju udovoljiti, sukladno odredbama Čikaške konvencije,

37) međunarodni zračni promet (international air traffic): promet koji se obavlja u zračnom prostoru iznad teritorija dviju ili više država,

38) Mreža upravljanja europskim zračnim prometom (European air traffic management network – EATMN): skup sustava navedenih u Dodatku I Uredbe (EZ) br. 552/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2004. godine o interoperabilnosti mreže upravljanja europskim zračnim prometom (Uredba o interoperabilnosti) koja omogućava pružanje usluga u zračnoj plovidbi u Zajednici, uključujući povezivanja na granicama s trećim državama,

39) Nacionalno nadzorno tijelo (National Supervisory Authority – NSA): neovisno tijelo određeno poglavito za obavljanje poslova certificiranja i kontinuiranog nadzora pružatelja usluga u zračnoj plovidbi te drugih zadaća u skladu s EU propisima,

40) nadležna kontrola zračnog prometa (Air Traffic Control Unit): oblasni centar kontrole zračnog prometa, prilazna kontrola zračnog prometa ili aerodromska kontrola zračnog prometa,

41) Briše se.

(a) je osoba smrtno ili teško ozlijeđena:

– jer je bila u zrakoplovu ili

– uslijed neposrednog kontakta s bilo kojim dijelom zrakoplova, uključujući dijelove koji su se odvojili od zrakoplova, ili

– uslijed neposredne izloženost reaktivnom mlazu,

osim ako su ozljede posljedica prirodnih uzroka, samoranjavanja ili su ih nanijele druge osobe, ili ako su ozlijeđeni slijepi putnici koji se skrivaju izvan prostora koji su obično namijenjeni putnicima i posadi; ili

(b) zrakoplov je pretrpio oštećenja ili strukturalni kvar koji nepovoljno utječe na strukturalnu čvrstoću, sposobnosti ili letne osobine zrakoplova te obično zahtijeva značajnije popravke ili zamjenu oštećenih sastavnih dijelova, osim u slučaju kvara ili oštećenja motora, kada je oštećenje ograničeno na jedan motor, (uključujući njegovu oplatu ili dodatnu opremu), propelere, vrhove krila, antene, sonde, lopatice, gume, kočnice, kotače, obloge, ploče, vrata podvozja za slijetanje, vjetrobranska stakla, oplatu zrakoplova (kao što su manja udubljenja ili rupe) ili manja oštećenja glavnih krakova rotora, repnih krakova rotora, podvozja za slijetanje, i oštećenja uzrokovana tučom ili sudarima s pticama (uključujući rupe u radarskom nosu); ili

(c) zrakoplov je nestao ili je potpuno nedostupan;

43) ograničenja u zračnom prostoru (Airspace Restriction): utvrđeni volumen zračnog prostora unutar kojeg se, ovisno o slučaju, u određenom vremenu mogu odvijati aktivnosti opasne za letenje zrakoplova (opasno područje – Danger Area); ili takav zračni prostor koji je smješten iznad kopnenih područja ili teritorijalnih voda Republike Hrvatske unutar kojeg je letenje zrakoplova ograničeno u skladu s unaprijed utvrđenim uvjetima (uvjetno zabranjeno područje – Restricted Area); ili zračni prostor smješten iznad kopnenih područja ili teritorijalnih voda Republike Hrvatske unutar kojeg je letenje zrakoplova zabranjeno (zabranjeno područje –Prohibited Area),

44) opći zračni promet (General Air Traffic – GAT): svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova koji se obavljaju sukladno postupcima ICAO-a,

45) Operativna licencija (Operating Licence): odobrenje koje je poduzetniku izdalo nadležno tijelo, za obavljanje usluga zračnog prijevoza kako je navedeno u Operativnoj licenciji,

46) operativna površina (operative area): dio aerodroma na zemlji ili vodi, određen za uzlijetanje, slijetanje ili vožnju zrakoplova, koji se sastoji od manevarske površine i stajanke,

47) operativne usluge u zračnom prometu (Air Traffic Services – ATS): različite usluge uspostavljene u svrhu prosljeđivanja letnih informacija, uzbunjivanja, savjetodavne usluge u zračnom prometu, usluge kontrole zračnog prometa (aerodromske, prilazne i oblasne kontrole),

48) operativni podaci (Operational Data): informacije o svim fazama leta potrebne za donošenje operativnih odluka od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, korisnika zračnog prostora, operatora aerodroma i drugih zainteresiranih subjekata,

49) operativni zračni promet (Operational Air Traffic – OAT): svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova koji se obavljaju sukladno posebno utvrđenim postupcima koji odstupaju od pravila i postupaka za opći zračni promet (GAT),

50) operator aerodroma (aerodrome operator): poduzetnik koji upravlja aerodromom,

51) operator zrakoplova (aircraft operator): poduzetnik koji operira ili namjerava operirati zrakoplovom,

52) Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO): specijalizirana ustanova Ujedinjenih naroda, osnovana Konvencijom o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944. godine u Chicagu, u svrhu razvijanja načela, tehnologije te poticanja i razvoja međunarodnoga zračnog prometa,

53) ozbiljna nezgoda: nezgoda koja uključuje okolnosti koje ukazuju da je postojala visoka vjerojatnost da se dogodi nesreća i kada je nezgoda povezana s operacijom zrakoplova, koja se, u slučaju zrakoplova s posadom, dogodila od trenutka kada se bilo koja osoba ukrca u zrakoplov s namjerom leta do trenutka kada se posljednja osoba iskrca iz zrakoplova, ili koja se u slučaju zrakoplova bez posade, dogodila od trenutka od kad je taj zrakoplov spreman za kretanje u svrhu polijetanja do trenutka potpunog zaustavljanja na kraju leta i gašenja pogonskih motora,

53a) padobran: naprava bez motornog pogona, uglavnom izrađena od tkanine, koja se koristi za usporavanje slobodnog pada ili prebrze vožnje,

54) plan leta (flight plan): skup određenih informacija o namjeravanom letu ili dijelu leta zrakoplova koje se podnose nadležnoj kontroli zračnog prometa,

55) područja s ograničenjem letenja (restricted flight areas): opasna, uvjetno zabranjena ili druga područja, osim zabranjenih područja, koja su utvrđena u svrhu sigurnog odvijanja zračnog prometa,

56) područje letnih informacija (flight information region): zračni prostor određenih dimenzija u kojem se pružaju usluge letnih informacija i obavlja uzbunjivanje,

57) poduzetnik (undertaking): svaka fizička osoba ili pravna osoba, bilo da ostvaruje profit ili ne, ili svako službeno tijelo, bilo da ima pravnu sposobnost ili nema,

58) poslovni plan (business plan): detaljan opis namjeravanih komercijalnih djelatnosti zračnog prijevoznika za određeno razdoblje, posebice u odnosu na očekivani razvoj tržišta i planirana ulaganja, uključujući financijske i gospodarske učinke tih djelatnosti,

59) povremeni zračni prijevoz (non-scheduled air service): prijevoz putnika, tereta i/ili pošte koji nije linijski, uključujući neredoviti čarter-prijevoz, taksi prijevoz, panoramske letove i sl.,

60) pravo prometovanja (traffic right): pravo pružanja usluga zračnog prijevoza između dvije zračne luke,

61) preporučena praksa (recommended practice): svaka specifikacija fizičkih osobina, konfiguracije, materijala, sposobnosti ili osobina, osoblja ili postupaka, čija je istolika primjena prihvaćena kao poželjna za sigurno, redovito i nesmetano odvijanje zračnog prometa, a kojima države stranke trebaju nastojati udovoljiti, sukladno odredbama Čikaške konvencije,

62) procjena sigurnosti inozemnih zrakoplova (Safety Assessment of Foreign Aircraft – SAFA): program za inspekciju inozemnih zrakoplova na stajanci,

63) program sigurnosti (safety programme): povezan skup propisa i aktivnosti s ciljem unapređivanja sigurnosti,

64) proizvod (product): zrakoplov, motor ili propeler,

65) pružatelj usluga u zračnoj plovidbi (Air Navigation Service Provider): svaki javni ili privatni subjekt koji pruža usluge u zračnoj plovidbi,

67) red letenja (flight schedule): utvrđeno vrijeme uzlijetanja i slijetanja zrakoplova u linijskom zračnom prijevozu,

68) rezervacija zračnog prostora (Airspace Reservation): utvrđeni volumen zračnog prostora koji je privremeno rezerviran za ekskluzivnu ili specifičnu uporabu od strane različitih kategorija korisnika,

69) savjetodavne usluge u zračnom prometu (Air Traffic Advisory Services): usluge koje se pružaju u zračnom prostoru sa savjetodavnom uslugom u svrhu najvećeg mogućeg osiguranja razdvajanja zrakoplova koji lete prema IFR planu leta,

70) složeni zrakoplov na motorni pogon (complex motor-powered aircraft):

(a) avion:

– s certificiranom najvišom dopuštenom masom pri uzlijetanju većom od 5 700 kg, ili

– certificiran za konfiguraciju najvećeg dopuštenog broja putničkih sjedala, koji je veći od devetnaest, ili

– certificiran za let s najmanjom dopuštenom posadom, koja se sastoji od najmanje dva pilota, ili

– opremljen jednim ili više turbomlaznih motora ili više elisnomlaznih motora, ili

(b) helikopter certificiran:

– za najvišu dopuštenu masu pri uzlijetanju veću od 3 175 kg, ili

– za konfiguraciju najvećeg dopuštenog broja putničkih sjedala, koji je veći od devet, ili

– za let s najmanjom dopuštenom posadom koja se sastoji od najmanje dva pilota, ili

(c) zrakoplov s nagibnim rotorom,

a) amaterski građeni zrakoplov s najvišom dopuštenom masom pri uzlijetanju do 1000 kg,

b) povijesni zrakoplov s najvišom dopuštenom masom pri uzlijetanju do 1000 kg,

c) bivši vojni zrakoplov s najvišom dopuštenom masom pri uzlijetanju do 1000 kg,

d) replika povijesnog ili bivšeg vojnog zrakoplova s najvišom dopuštenom masom pri uzlijetanju do 1000 kg,

e) mikrolaki avion,

f) mikrolaki helikopter, ili

g) žiroplan s najvišom dopuštenom masom pri uzlijetanju do 560 kg,

kada se na njega ne primjenjuje Uredba (EZ-a) br. 216/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i kojom se osniva Europska agencija za sigurnost zračnog prometa,

71) Briše se.

72) stajanka (apron): određeno područje na aerodromu namijenjeno za smještaj zrakoplova radi ukrcaja i iskrcaja putnika, ukrcaja i iskrcaja tereta ili pošte, opskrbe goriva te za parkiranje i održavanje zrakoplova,

73) Briše se.

74) staza za vožnju (taxyway): određena površina na aerodromu namijenjena za vožnju zrakoplova,

75) struktura zračnog prostora (Airspace Structure): specificiran volumen zračnog prostora dizajniran tako da osigura sigurne i optimalne operacije zrakoplova,

76) stvarna kontrola (effective control): odnos uspostavljen pravima, ugovorima ili bilo kakvim drugim sredstvima koja posebno ili zajednički, uvažavajući relevantne činjenice ili zakone, daju mogućnost za provođenje izravnog ili neizravnog utjecaja na poduzetnika, posebno putem:

(a) prava upotrebe cjelokupne imovine ili dijela imovine poduzetnika,

(b) prava ili ugovora koji osiguravaju odlučan utjecaj na sastav, glasovanje ili odluke tijela poduzetnika ili na neki drugi način osiguravaju odlučujući utjecaj na vođenje poslovanja poduzetnika,

76b) Sustav upravljanja sigurnošću (SMS): sustavan pristup upravljanju sigurnošću koji obuhvaća potrebnu organizacijsku strukturu, odgovornost, strategiju upravljanja i postupke,

77) Svjedodžba zračnog prijevoznika (Air Operator Certificate – AOC): svjedodžba izdana poduzetniku kojom se potvrđuje da operator ima profesionalnu sposobnost i organizaciju koja omogućuje sigurno izvođenje operacija navedenih u svjedodžbi,

78) tehnički sustavi zračne plovidbe (Air Navigation Technical Systems): skup sastavnih elemenata na zrakoplovu i na zemlji, kao i satelitskih uređaja koji pružaju podršku u provođenju usluga u zračnoj plovidbi tijekom svih faza leta,

79) upravljanje protokom zračnog prometa (Air Traffic Flow Management – ATFM): funkcija uspostavljena u svrhu podrške odvijanja sigurnog, redovitog i ubrzanog protoka zračnog prometa uz maksimalno korištenje kapaciteta kontrole zračnog prometa i uz opseg prometa sukladan kapacitetima koje su objavili određeni pružatelji usluga kontrole zračnog prometa,

80) upravljanje zračnim prometom (Air Traffic Management – ATM): skup funkcija u zrakoplovu i na zemlji (operativne usluge u zračnom prometu, upravljanje zračnim prostorom i upravljanje protokom zračnog prometa) potrebnih radi osiguranja sigurnog i učinkovitog kretanja zrakoplova tijekom svih faza operacija zrakoplova,

81) upravljanje zračnim prostorom (Airspace Management): funkcija planiranja čiji je primarni cilj maksimiziranje uporabe raspoloživoga zračnog prostora putem dinamične raspodjele vremena korištenja i, povremeno, raspodjelom zračnog prostora između različitih kategorija korisnika zračnog prostora na temelju kratkoročnih potreba,

82) usluga zračnog prijevoza (air service): let ili niz letova kojima se prevoze putnici, teret i/ili pošta uz naplatu i/ili drugu vrstu naknade,

83) usluge letnih informacija (Flight Information Services – FIS): usluge uspostavljene u svrhu pružanja savjeta i informacija potrebnih za sigurno, redovito i učinkovito obavljanje letova,

84) usluge uzbunjivanja (Alerting Services – ALRS): usluge uspostavljene u svrhu izvješćivanja nadležnih subjekata o zrakoplovu kojemu je potrebna pomoć potrage i spašavanja te po potrebi pružanja pomoći tim subjektima tijekom potrage i spašavanja zrakoplova,

84b) uzletno-sletna staza (runway): utvrđena pravokutna površina na zemlji, namijenjena za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova,

85) vojni zračni promet (military air traffic): zračni promet u kojem sudjeluju hrvatski i/ili inozemni vojni zrakoplovi,

86) vrijeme leta (block time): vrijeme od trenutka kada se zrakoplov pomakne sa svojeg parkirnog položaja u svrhu polijetanja do trenutka potpunog zaustavljanja zrakoplova na određenom parkirnom položaju i gašenja svih motora,

87) zapovjednik zrakoplova (pilot-in-command): osoba s pravom konačne odluke, odgovorna za upravljanje i opsluživanje zrakoplova tijekom vremena leta i na tlu,

88) zaštitni pregled (security screening): skup mjera i postupaka kojima se sprječava unošenje oružja, eksplozivnih naprava i drugih opasnih predmeta i tvari u štićeno područje, a kojima bi se mogla izvršiti djela nezakonitog ometanja zračnog prometa te neovlašteni pristup osoba i vozila u štićeno područje,

89) zračna luka (airport): aerodrom posebno prilagođen za usluge u zračnom prijevozu,

90) zračni brod (airship): zrakoplov lakši od zraka pokretan motorom,

91) zračni prijevoz (air transport): prijevoz putnika, tereta i/ili pošte zrakoplovom,

92) zračni prijevoznik (air carrier): poduzetnik koji posjeduje valjanu Operativnu licenciju ili jednakovrijedan dokument kojim je ovlašten za obavljanje komercijalnog zračnog prijevoza,

93) zračni promet (air traffic): letenje zrakoplova i kretanje zrakoplova po operativnim površinama aerodroma,

94) zrakoplov (aircraft): svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu,

95) zrakoplovna prepreka (aeronautical obstacle): stalni ili pokretni objekt ili njegov dio, smješten na području namijenjenom za kretanje zrakoplova po tlu ili objekt koji zadire u površine namijenjene za zaštitu zrakoplova u letu,

96) zrakoplovni model (model aircraft): bespilotni zrakoplov namijenjen za potrebe rekreacije i sporta.

DIO DRUGI
NADLEŽNA TIJELA

Tijela nadležna za civilno zrakoplovstvo

Članak 3.

(1) Tijela nadležna za civilno zrakoplovstvo prema ovom Zakonu su:

a) ministarstvo nadležno za civilni zračni promet (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)

b) Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija)

c) Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu (u daljnjem tekstu: Agencija za istraživanje).

(2) Unutarnja ustrojstvena jedinica Ministarstva nadležna za civilno zrakoplovstvo u međunarodnim odnosima nastupa kao Directorate general for civil aviation (DGCA), u okviru nadležnosti koje joj prenese ministar nadležan za civilni zračni pomet (u daljnjem tekstu: ministar) koji je odgovoran za zakonito izvršavanje tih ovlasti.

Nadležnost Ministarstva

Članak 4.

(1) Ministarstvo je nadležno za sljedeće aktivnosti u području civilnog zrakoplovstva:

1. cjelokupnu politiku civilnog zrakoplovstva Republike Hrvatske,

2. utvrđivanje nacionalne strategije razvoja civilnog zrakoplovstva,

3. predstavljanje Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama s područja civilnog zrakoplovstva,

4. pripremanje i provedbu pregovora i potpisivanje dvostranih i mnogostranih ugovora s područja civilnog zrakoplovstva,

5. osiguravanje pravilne primjene međunarodnih ugovora s područja civilnog zrakoplovstva koje je sklopila Republika Hrvatska,

6. pitanja vezana za uspostavljanje i pružanje usluga linijskog zračnog prijevoza koja proizlaze iz dvostranih i mnogostranih ugovora s područja civilnog zrakoplovstva,

7. donošenje podzakonskih propisa koji proizlaze iz ovog Zakona i međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

8. predlaganje nacrta zakona s područja civilnog zrakoplovstva,

9. provođenje upravnog nadzora nad Agencijom i Agencijom za istraživanje,

10. donošenje strateških odluka s područja zračne plovidbe, osim pitanja sigurnosti,

11. vođenje postupaka o koncesijskim ugovorima za aerodrome u skladu s propisima kojima se uređuje pitanje koncesija i s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

12. odlučivanje o statusu zračnih luka i prema potrebi određivanje neovisnog koordinatora slotova,

13. Briše se.

14. vođenje prekršajnih postupaka,

16. druge aktivnosti propisane ovim Zakonom.

Nadležnost Agencije

Članak 5.

(1) Agencija je pravna osoba s javnim ovlastima sa sjedištem u Zagrebu. Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava u skladu s odredbama ovog Zakona obavlja Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

(2) Agencija na temelju javne ovlasti obavlja poslove određene ovim Zakonom, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, te obavlja i druge poslove u skladu s propisima donesenim na temelju ovog Zakona.

(3) Agencija je samostalna u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, a za svoj rad odgovara Vladi kojoj najkasnije do 31. svibnja svake kalendarske godine podnosi godišnje izvješće o svom radu uključujući i financijsko izvješće.

(4) Agencija do 31. prosinca svake kalendarske godine podnosi Vladi godišnji program rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu na odobrenje.

(5) Pravni položaj zaposlenika Agencije, uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, plaće i druga pitanja u vezi s radnim odnosima, koja nisu uređena ovim Zakonom, uređuju se Statutom Agencije i drugim općim aktima Agencije u skladu s općim propisima o radu.

(6) Djelatnost Agencije obuhvaća poslove vezane za sigurnost zračnog prometa, a osobito certificiranje, nadzor i inspekciju u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za obavljanje zračnog prijevoza i drugih djelatnosti u zračnom prometu, vođenje propisanih registara i evidencija te obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom.

(7) Agencija je osobito nadležna za:

1. praćenje operativne provedbe Nacionalnog programa sigurnosti u područjima iz svoje nadležnosti,

2. certificiranje i izdavanje licencija operatorima zrakoplova,

3. certificiranje zrakoplova uključujući potrebne inspekcijske preglede tehničkog i operativnog stanja zrakoplova,

4. certificiranje organizacija za projektiranje, proizvodnju i održavanje zrakoplova,

5. certificiranje organizacija za osposobljavanje zrakoplovnog osoblja,

6. certificiranje poduzetnika za obavljanje liječničkih pregleda u svrhu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zrakoplovnog osoblja,

7. vođenje registra civilnih zrakoplova Republike Hrvatske i drugih registara u civilnom zrakoplovstvu,

8. izdavanje i priznavanje dozvola, ovlaštenja i posebnih ovlasti civilnom zrakoplovnom osoblju,

9. certificiranje civilnih aerodroma,

10. prikupljanje i distribuiranje podataka o civilnom zrakoplovnom osoblju i zrakoplovima,

11. prikupljanje, analiziranje i distribuiranje statističkih podataka, podataka vezanih uz Plan mjerenja učinkovitosti iz stavka 11. ovoga članka, izvješća, dokumenata i drugih podataka o zrakoplovnoj tehnologiji, operacijama zrakoplova, aerodromima i zrakoplovnom osoblju i zaštiti civilnog zračnog prometa u mjeri u kojoj je to potrebno za izvršavanje aktivnosti propisanih ovim Zakonom, a za područje zaštite zraka propisanih i posebnim propisima,

12. nadzor nad tehničkim i operativnim stanjem i ekonomskoj sposobnosti subjekata u civilnom zrakoplovstvu Republike Hrvatske i organizacija za osposobljavanje,

13. pitanja zaštite okoliša u svezi sa zračnim prometom,

14. nadzor i inspekciju sigurnosti zračnog prometa kako je propisano ovim Zakonom,

15. nadzor, inspekciju, mirenje te poduzimanje drugih aktivnosti u svezi sa zaštitom prava putnika, osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti te pripremanje podloge za izradu propisanih izvješća nadležnim tijelima Europske unije,

17. predlaganje Ministarstvu odgode početka primjene EU propisa kada je ta mogućnost predviđena EU propisom,

18. druge poslove propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(8) Iznimno od stavka 6. i 7. ovoga članka, EASA je nadležna za aktivnosti u zračnom prometu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisima kojima se uređuje nadležnost EASA-e.

(9) Agencija je nadležno tijelo odgovorno za usklađivanje i koordinaciju rada subjekata zaštite civilnog zračnog prometa te nadzor u području zaštite civilnog zračnog prometa.

(10) Ako Agencija utvrdi da se ovlaštenja i posebne ovlasti iz dozvole, svjedodžbe, odobrenja ili drugog upravnog akta provode protivno primjenjivim propisima, uvjetima i ograničenjima, ili izvan opsega operativnih specifikacija, Agencija može ukinuti rješenje i/ili oduzeti dozvolu, svjedodžbu, odobrenje ili drugi upravni akt i odrediti korektivnu akciju ili daljnju provjeru. Agencija može, kao alternativnu mjeru, odrediti dodatna ograničenja u operativnim specifikacijama i korektivnu akciju, ako je to dovoljno po pitanju sigurnosti.

(11) Agencija djeluje kao Nacionalno nadzorno tijelo i obavlja poslove koji su propisani odgovarajućim EU propisima. Ti poslovi se odnose na izradu, praćenje i nadzor provedbe Plana mjerenja učinkovitosti u skladu s propisima kojima se regulira Jedinstveno europsko nebo, certificiranje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, obavljanje kontinuiranog nadzora nad pružanjem usluga u zračnoj plovidbi radi osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zajedničkim zahtjevima, kao i druge poslove s tim u svezi, u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i EU propisima.

(12) Ministarstvo će obavijestiti Europsku komisiju o nazivu i adresi Nacionalnog nadzornog tijela, kao i o promjenama s tim u vezi, te o poduzetim mjerama da se osigura udovoljavanje uvjetima koji proizlaze iz stavka 11. ovog članka.

(13) Agencija, u sklopu svojih aktivnosti, u suradnji s Ministarstvom, sudjeluje u međunarodnim aktivnostima uključujući i procese pregovaranja kod zaključivanja međunarodnih ugovora, sastancima u Organizaciji međunarodnoga civilnog zrakoplovstva (ICAO) i drugim međunarodnim organizacijama i institucijama s područja zračnog prometa, sudjeluje u radu njihovih stručnih tijela i radnih skupina te surađuje s inozemnim tijelima nadležnim za civilni zračni promet.

(14) Agencija priprema nacrte prijedloga podzakonskih propisa iz svoje nadležnosti koje donosi ministar na temelju ovog Zakona.

(15)

– naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti (Air Safety Order),

– sigurnosne direktive (safety directives),

– direktive o plovidbenosti u područjima za koja nije propisana nadležnost EASA-e,

– direktive u području zaštite civilnog zračnog prometa.

(16) Agencija kada postupa i rješava u upravnim stvarima, donosi upravne akte iz područja svoje nadležnosti utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona primjenjujući odredbe zakona kojim se uređuje upravni postupak.

(17) Upravnim aktima u smislu stavka 16. ovoga članka smatraju se i dozvole, certifikati, odobrenja i sl.

(18) Protiv upravnih akata Agencije žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom Republike Hrvatske. Upravni spor može se pokrenuti iz svih razloga predviđenih odredbama zakona kojim se uređuje upravni spor.

(19) Agencija je obvezna zaposliti i održavati dovoljan broj stručnog osoblja potrebnog za primjereno i efikasno izvršavanje obveza propisanih ovim Zakonom.

(20) Nadzor nad vojnim objektima i vojnom opremom u dijelu u kojem se koriste za civilni zračni promet uređuje se sporazumom između Agencije i ministarstva nadležnog za poslove obrane.

Statut Agencije

Članak 6.

(1) Statutom i drugim općim aktima Agencije uređuju se pitanja značajna za djelatnost, ustroj i rad Agencije.

(3) Statut Agencije, uz prethodnu suglasnost Vlade, donosi Vijeće Agencije.

Tijela Agencije

Članak 7.

Tijela Agencije su Vijeće Agencije i direktor.

Vijeće Agencije

Članak 8.

(1) Vijeće Agencije čini pet članova. Članove Vijeća Agencije na prijedlog ministra imenuje Vlada na vrijeme od četiri godine, s tim da mogu biti ponovno imenovani. Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća Agencije imenuje Vlada iz reda članova Vijeća Agencije. Članovi Vijeća Agencije ne smiju biti zaposlenici Agencije.

(2) Članovi Vijeća Agencije ne mogu biti osobe koje su u radnom odnosu ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovog Zakona, niti mogu biti vlasnici ili suvlasnici ili članovi njihovih uprava i nadzornih odbora, ili obavljati druge poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.

(3) Članom Vijeća Agencije može biti imenovan državljanin Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji ima završen preddiplomski ili preddiplomski i diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij iz područja prometnih, tehničkih, pravnih ili ekonomskih znanosti i najmanje pet godina radnog iskustva u području zračnog prometa te aktivno i operativno znanje engleskog jezika, i dostojan je biti članom Vijeća Agencije.

(4) Vlada može na prijedlog ministra razriješiti predsjednika, zamjenika predsjednika i ostale članove Vijeća Agencije i prije isteka vremena na koje su imenovani.

(5) Vijeće Agencije donosi odluke u poslovima iz stavka 6. ovog članka običnom većinom glasova svih članova Vijeća Agencije.

(6) Vijeće Agencije obavlja sljedeće poslove:

– donosi Statut Agencije i druge opće akte,

– donosi godišnji program rada i razvoja Agencije te nadzire njegovo izvršavanje,

– donosi financijski plan i završni račun Agencije,

– raspisuje natječaj za izbor direktora te imenuje i razrješava direktora uz suglasnost Vlade,

– odlučuje o drugim pitanjima utvrđenim ovim Zakonom i Statutom Agencije, kao i o ostalim pitanjima koja se odnose na upravljanje Agencijom.

(7) Vijeće Agencije nema izvršne ni regulatorne ovlasti, kao ni ovlast za nametanje mjera na koje je ovlaštena Agencija ovim Zakonom.

(8) Vijeće Agencije sastaje se povremeno, u skladu sa Statutom Agencije.

(9) Članovi Vijeća Agencije imaju pravo na mjesečnu naknadu za svoj rad, koja se isplaćuje iz sredstava Agencije, u skladu sa Statutom Agencije.

Direktor Agencije

Članak 9.

(1) Voditelj poslovanja Agencije je direktor koji organizira rad i poslovanje Agencije, predstavlja i zastupa Agenciju te obavlja druge poslove utvrđene Statutom Agencije. Direktora imenuje Vijeće Agencije na temelju natječaja, uz suglasnost Vlade, na vrijeme od pet godina, s tim da može biti ponovno imenovan. Vijeće Agencije imenuje i zamjenika direktora na vrijeme od pet godina, koji zamjenjuje direktora u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, a obavlja i druge poslove utvrđene Statutom Agencije.

(2) Na direktora i zamjenika direktora odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 8. stavka 2. i 3. ovog Zakona s tim da direktor i zamjenik direktora moraju imati završen preddiplomski i diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij te 10 godina radnog iskustva u području zračnog prometa, od čega pet godina na rukovodećim radnim mjestima.

(3) Direktor za svoj rad odgovara Vijeću Agencije i ministru.

(4) Ovlasti direktora i zamjenika direktora te uvjeti koje moraju ispunjavati utvrđuju se Statutom Agencije.

(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka, kada direktor smatra da hitnost situacije zahtijeva trenutačnu akciju u cilju sigurnosti zračnog prometa, direktor će u okviru svojih ovlasti, na temelju prigovora ili po vlastitoj inicijativi, bez odgađanja poduzeti potrebne i opravdane mjere koje odgovaraju hitnosti situacije nužne u interesu sigurnosti zračnog prometa, pod uvjetom da odmah nakon toga pokrene postupak u svezi s okolnošću koja je dala povoda takvoj mjeri.

Poslovanje Agencije

Članak 10.

(1) Sredstva za obavljanje i razvoj djelatnosti Agencije osiguravaju se:

– iz prihoda od djelatnosti Agencije,

– iz dijela naknada iz članka 96. stavka 12. ovog Zakona, za poslove iz nadležnosti Nacionalnoga nadzornog tijela, a koje naknade se utvrđuju u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku,

– iz naknade koju plaćaju zračni prijevoznici po toni prevezene robe/tereta u civilnom zračnom prometu,

– iz naknade koju plaćaju svi putnici u civilnom zračnom prometu u odlasku,

– iz ostalih izvora u skladu sa zakonom.

(2) Ako, u slučaju više sile, Agencija ne bude u mogućnosti ostvarivati sredstva iz stavka 1. ovog članka, sredstva za obavljanje djelatnosti Agencije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(3) Agencija je ovlaštena u skladu s tržišnim uvjetima izrađivati vlastiti sustav plaća radi stjecanja odgovarajućeg stručnog osoblja.

(4) Agencija je neprofitna pravna osoba. Ako Agencija u obavljanju svoje djelatnosti ostvari višak prihoda, taj se višak prihoda može koristiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti Agencije, u skladu s ovim Zakonom i Statutom Agencije.

(5) Agencija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom, a Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije. Gubici Agencije u prvom se redu podmiruju iz imovine Agencije, a tek onda iz proračuna Republike Hrvatske.

(6) Agencija ne može bez suglasnosti Vlade steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu ili drugu imovinu ako vrijednost te imovine prelazi iznos utvrđen Statutom Agencije.

(8) Naknada iz stavka 1. podstavka 1., 3. i 4. ovog članka utvrđuje se propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

Odgovarajuća primjena drugih propisa

Članak 11.

Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom na Agenciju se primjenjuju odredbe Zakona o ustanovama.

Agencija za istraživanje

Članak 12.

Prestaje važiti.

DIO TREĆI
ZRAČNI PROMET

Glava 1.
Opće odredbe

Zrakoplovi i pravila letenja

Članak 13.

(1) U zračnom prometu zrakoplovi se upotrebljavaju u skladu s tipom, kategorijom i namjenom.

(2) Uvjeti i način, pravila i postupci letenja zrakoplova, uključujući i operativne usluge u zračnom prometu, utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(3) Odredbe propisa iz stavka 2. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju i na državne zrakoplove.

Izvođenje padobranskih skokova

Članak 13.a

Izvođenje padobranskih skokova, upotreba i održavanje padobrana utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisom.

Slijetanje i uzlijetanje zrakoplova u međunarodnom zračnom prometu

Članak 14.

(1) Slijetanje ili uzlijetanje zrakoplova u međunarodnom zračnom prometu dopušteno je samo na međunarodnim aerodromima, odnosno s njih, a iznimno i drugih aerodroma koji nisu određeni za međunarodni zračni promet, ako operator aerodroma osigura, na drugi način i na vlastiti trošak, provedbu propisa o prelasku državne granice.

(2) Međunarodne aerodrome iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Vlada.

Odobrenje za letenje inozemnih zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru

Članak 15.

(1) Inozemni zrakoplovi smiju letjeti u hrvatskom zračnom prostoru samo na temelju odobrenja, osim ako međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku, EU propisom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije utvrđeno.

(2) Zrakoplovi koji se nalaze na listi Europske unije zračnih prijevoznika koji imaju zabranu letenja unutar područja Europske unije ne smiju operirati u hrvatskom zračnom prostoru.

(3) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka izdaje:

2. za inozemne državne zrakoplove, osim zrakoplova iz točke 1. ovog stavka, ministarstvo nadležno za vanjske poslove, uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane i Agencije,

3. za inozemne civilne zrakoplove, Agencija,

4. za inozemne civilne zrakoplove kojima se ne obavljaju letovi na temelju dvostranih i mnogostranih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, Agencija uz prethodno mišljenje Ministarstva.

(4) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka može biti:

1. odobrenje za ulazak (let),

2. odobrenje za obavljanje usluga linijskog ili povremenog zračnog prijevoza.

(5) Nije potrebno odobrenje za letove koji se obavljaju u skladu s ECAA Sporazumom, ali zračni prijevoznici moraju poslati Agenciji obavijest o namjeravanom letu.

(6) Uvjeti i način izdavanja odobrenja utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i EU propisima.

Inozemni vojni zrakoplovi

Članak 16.

(1) Na inozemni vojni zrakoplov, koji dobije odobrenje iz članka 15. ovog Zakona, primjenjuju se posebni propisi iz članka 17. ovog Zakona.

(2) Na inozemni vojni zrakoplov koji se ne upotrebljava u vojne svrhe, a ima odobrenje iz članka 15. ovog Zakona, primjenjuju se odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona koji se odnose na civilne zrakoplove.

Letenje državnih zrakoplova

Članak 17.

(1) U zračnom prostoru Republike Hrvatske državni zrakoplovi mogu letjeti prema pravilima letenja za opći ili operativni zračni promet.

(2) Pravila i procedure letenja zrakoplova iz stavka 1. ovog članka koji lete prema pravilima letenja za operativni zračni promet utvrđuju se posebnim propisom koji donosi ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra.

Zabranjena područja i područja s ograničenjem letenja

Članak 18.

(1) Privremene rezervacije zračnog prostora i/ili privremena ili stalna ograničenja u zračnom prostoru, a radi sigurnosti zračne plovidbe i sprječavanja štetnih utjecaja zračne plovidbe na osobe ili stvari te potrage i spašavanja, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, utvrđuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane, na prijedlog Povjerenstva iz članka 95. stavak 3. ovog Zakona.

(2) Privremene rezervacije zračnog prostora i/ili privremena ili stalna ograničenja u zračnom prostoru radi interesa obrane države, utvrđuje ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra, a na prijedlog Povjerenstva iz članka 95. stavak 3. ovog Zakona.

(3) Kroz područja iz stavka 1. i 2. ovog članka smije se letjeti pod uvjetima i na način koje, na prijedlog Povjerenstva iz članka 95. stavka 3. ovog Zakona, određuje ministar uz suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane, odnosno u drugom slučaju ministar nadležan za poslove obrane uz suglasnost ministra.

(4) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi će na pisani zahtjev nadležnih tijela državne uprave ili Agencije, u određenom dijelu zračnog prostora ili na određenom aerodromu, privremeno zabraniti ili ograničiti letenje ako to zahtijevaju interesi obrane ili nacionalne sigurnosti, odnosno sigurnost leta određenog zrakoplova ili skupine zrakoplova, kao i u slučaju velikih prirodnih nepogoda, u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ili odmah ako to zahtijevaju iznimne okolnosti, te to objaviti na način uobičajen u zračnom prometu.

(5) Područja iz stavka 1. i 2. ovog članka i uvjete i način letenja iz stavka 3. ovog članka, na temelju dobivenih obavijesti, objavljuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi na način uobičajen u zračnom prometu. Aktiviranje i deaktiviranje područja iz stavka 1. ovog članka obavlja Jedinica iz članka 95. stavka 4. ovog Zakona u skladu s načelima fleksibilne uporabe zračnog prostora.

Slijetanje i uzlijetanje zrakoplova

Članak 18.a

Operator zrakoplova smije za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova koristiti samo one aerodrome i druge površine za slijetanje i uzlijetanje, odgovarajuće za tip zrakoplova i operacije koje se izvode.

Registrirane površine za slijetanje i uzlijetanje

Članak 18.b

(1) Registrirane površine za slijetanje i uzlijetanje mogu se koristiti za obavljanje nekomercijalnih letačkih operacija po pravilima vizualnog letenja danju za potrebe operatora zrakoplova koji je registrirao površinu, odnosno drugih operatora zrakoplova kojima je taj operator zrakoplova dozvolio korištenje registrirane površine.

(2) Registrirane površine za slijetanje i uzlijetanje ne objavljuju se u službenim zrakoplovnim publikacijama Republike Hrvatske.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, Agencija može pojedinom operatoru zrakoplova izdati posebno odobrenje za korištenje registrirane površine za obavljanje operacija u svrhu:

a) izvođenja komercijalnih letova koji počinju i završavaju na istoj površini te koji se odvijaju u radijusu od najviše 50 nautičkih milja ili

b) za osposobljavanje članova posade zrakoplova, uzimajući u obzir broj operacija na toj površini i sigurnost operacija.

(4) Operator zrakoplova koji koristi registriranu površinu odgovoran je za sigurnost svih aspekata operacija.

(5) Zahtjev za registriranje površine operator zrakoplova podnosi Agenciji.

(6) Uvjeti za registriranje površina iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se naredbom o zrakoplovnoj sigurnosti koju donosi Agencija.

(7) Slijetanje i uzlijetanje na registrirane površine ne smatra se izvanaerodromskim slijetanjem i uzlijetanjem.

Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje

Članak 19.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka nije potrebno za zrakoplove:

1. čije se mjesto slijetanja zbog njihovih osobina ne može unaprijed odrediti,

2. koji slijeću u slučaju nužde,

3. koji pružaju hitnu medicinsku pomoć,

4. koji sudjeluju u operacijama potrage i spašavanja,

5. koji sudjeluju u gašenju požara,

6. kod letova za posebno djelovanje,

7. u drugim slučajevima ako su utvrđeni propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(3) Za ponovno uzlijetanje zrakoplova iz stavka 2. točke 2. ovog članka, te jedrilica, potrebno je odobrenje Agencije.

(4) Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje helikoptera uređuje se propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

Letovi za posebno djelovanje

Članak 20.

(2) Letovi vojnih zrakoplova iz stavka 1. obavljaju se u skladu s posebnim propisom, a imaju prednost pred ostalim letovima, osim ako se radi o letovima kod kojih je pilot zrakoplova objavio stanje nužde, kod kojih je stanje nužde očigledno te kojima prijeti nezakonito ometanje ili su predmet takvog ometanja.

Zrakoplovne priredbe

Članak 21.

Zrakoplovna priredba smije se održavati samo uz odobrenje Agencije u skladu s uvjetima utvrđenima propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

Glava 2.
Komercijalni zračni prijevoz i druge operacije

Odjeljak 1.
Uvjeti za obavljanje operacija

Opći uvjeti za obavljanje operacija

Članak 22.

(1) Komercijalni zračni prijevoz, druge komercijalne operacije i nekomercijalne operacije, mogu obavljati samo oni poduzetnici koji udovoljavaju uvjetima utvrđenima propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisima i koji posjeduju licencije, svjedodžbe ili odobrenja kada se one zahtijevaju tim propisima.

(2) Operacije zrakoplovima moraju se obavljati u skladu s odredbama ovog Zakona, propisima donesenima na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(3) Za obavljanje pregleda poradi utvrđivanja udovoljavanja uvjetima za obavljanje operacija iz stavka 1. ovog članka, plaća se propisana naknada.

Članak 23.

Briše se.

Članak 24.

Briše se.

Članak 25.

Nedopušteno oglašavanje i nuđenje usluga

Članak 26.

Komercijalni zračni prijevoz i druge komercijalne operacije iz članka 22. ovog Zakona smije oglašavati i obavljati samo poduzetnik registriran za obavljanje tih djelatnosti i kojem je Agencija izdala Operativnu licenciju ili drugu odgovarajuću svjedodžbu ili odobrenje.

Glava 3.
Linijski zračni prijevoz

Međunarodni linijski zračni prijevoz i kabotaža

Članak 27.

(1) Međunarodni linijski zračni prijevoz može obavljati hrvatski zračni prijevoznik koji, osim uvjetima iz članka 22. ovog Zakona, udovoljava i uvjetima predviđenima međunarodnim ugovorima te drugim međunarodnim aktima kojima se uređuje sigurno i uredno obavljanje međunarodnog linijskog zračnog prijevoza.

(2) Inozemni zračni prijevoznik može obavljati međunarodni linijski zračni prijevoz s Republikom Hrvatskom u skladu s:

a) ECAA Sporazumom,

b) odredbama međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku, ili

c) uvjetima iz odobrenja za obavljanje prijevoza.

(3) Inozemni zračni prijevoznik može obavljati zračni prijevoz između mjesta unutar Republike Hrvatske (kabotaža) u skladu s ECAA Sporazumom.

(4) Ministarstvo može odobriti inozemnom zračnom prijevozniku zračni prijevoz između mjesta unutar Republike Hrvatske (kabotaža), u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

Uspostavljanje linijskog zračnog prijevoza

Članak 28.

Hrvatski zračni prijevoznik odlučuje o uspostavljanju linijskog zračnog prijevoza unutar Republike Hrvatske, a u međunarodnom zračnom prometu linijski zračni prijevoz uspostavlja se u skladu s odgovarajućim dvostranim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku, ECAA Sporazumom i EU propisima.

Red letenja

Članak 29.

Zračni prijevoznik koji odluči uvesti redovite zračne linije obvezan je za te linije objavljivati redove letenja najkasnije 15 dana prije njihova stupanja na snagu za određeno prometno razdoblje, a izmjene u redu letenja, u načelu najkasnije 10 dana prije stupanja na snagu tih izmjena. Iznimno, rok za objavu izmjena u redovima letenja može biti i kraći, o čemu je zračni prijevoznik obvezan neodgodivo dati obavijest.

Obveza obavljanja javne usluge

Članak 30.

(1) U slučajevima gdje zračni prijevoznik nema poslovnog interesa za obavljanje usluga zračnog prijevoza na određenoj liniji, i ako se takva linija smatra vitalnom za gospodarski i socijalni razvoj određene regije, Vlada može nametnuti obvezu obavljanja javne usluge na toj liniji (Public Service Obligation – PSO).

(2) Uvjeti i način za obavljanje javne usluge iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisom.

DIO ČETVRTI
AERODROMI

Odjeljak 1.
Uvjeti za uporabu aerodroma

Podjela aerodroma

Članak 31.

(1) Aerodromi mogu biti vojni ili civilni.

(2) Vojni aerodrom je aerodrom čije je upravljanje u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove obrane. Svi ostali aerodromi su civilni aerodromi.

(3) Civilni aerodromi mogu biti kontrolirani ili nekontrolirani aerodromi. Nekontroliranim se aerodromom smatra i kontrolirani aerodrom izvan radnog vremena nadležne aerodromske kontrole zračnoga prometa.

Razred, skupina i kategorija aerodroma

Članak 32.

(1) Aerodromi se, prema fizičkim osobinama i opremljenosti uzletno-sletne staze i staze za vožnju te stupnja spasilačko-vatrogasne zaštite, razvrstavaju u razrede, skupine i kategorije, u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(2) Razred i skupina aerodroma određuje se prema duljini i širini uzletno-sletne staze i širini staze za vožnju te prema duljini, širini ili dubini vodene površine određene za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova. Duljina i širina staze i širina staze za vožnju određuje se prema dimenzijama zrakoplova te prema drugim tehničkim uvjetima za sigurno operiranje svih ili samo određenih tipova zrakoplova.

(3) Kategorija aerodroma određuje se prema stupnju opremljenosti uzletno-sletne staze, uređajima i sredstvima za prilaženje, opremljenosti staza za vožnju te prema drugim uređajima i sredstvima koji služe za sigurno operiranje zrakoplova, kao i prema stupnju spasilačko-vatrogasne zaštite.

Uporaba vojnog aerodroma za civilni zračni promet

Članak 33.

(1) Vojni aerodrom, ili dio vojnog aerodroma koji udovoljava uvjetima propisanima ovim Zakonom, može se upotrebljavati za odvijanje civilnog zračnog prometa, uz uvjete i na način koji se utvrđuju ugovorom između ministarstva nadležnog za poslove obrane i operatora civilnog aerodroma.

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka utvrđuju se uzletno-sletne staze i staze za vožnju, stajanke, uređaji i drugi dijelovi vojnog aerodroma koji se mogu upotrebljavati za potrebe civilnog zračnog prometa, način uporabe i uvjeti održavanja vojnog aerodroma ili njegovih pojedinih dijelova, uređaja ili sredstava, te međusobna prava i obveze ugovornih strana.

(3) Za uporabu vojnog aerodroma ili dijela vojnog aerodroma za pojedinačne civilne letove, ministarstvo nadležno za poslove obrane izdaje odobrenje operatoru zrakoplova.

Uporaba civilnog aerodroma za vojni zračni promet

Članak 34.

(2) Na sklapanje sporazuma iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuje odredba članka 33. stavka 2. ovog Zakona.

Uporaba aerodroma

Članak 35.

(1) Zrakoplov najveće dopuštene uzletne mase veće od 20 000 kilograma, za obavljanje usluga zračnog prijevoza smije za slijetanje i uzlijetanje upotrebljavati samo kontrolirani aerodrom za koji su utvrđeni postupci za instrumentalno prilaženje.

Obveze operatora aerodroma

Članak 36.

Operator aerodroma obvezan je omogućiti nesmetanu uporabu operativnih površina, objekata, uređaja i opreme prema njihovoj namjeni i kapacitetu, u skladu s odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i EU propisa.

Nacionalno povjerenstvo za olakšice

Članak 37.

(1) U cilju pojednostavnjivanja postupaka i dokumentacije vezano za kretanje zrakoplova, posade, putnika i njihove prtljage, tereta, pošte i zrakoplovnih zaliha, Vlada osniva Nacionalno povjerenstvo za olakšice.

(2) Za članove Nacionalnog povjerenstva za olakšice imenuju se predstavnici ministarstava nadležnih za poslove civilnog zračnog prometa, unutarnjih poslova, financija (carine), turizma, vanjskih poslova, zdravstva, Agencije, operatora aerodroma i zračnih prijevoznika. Članovi Nacionalnog povjerenstva za olakšice imaju pravo na propisanu naknadu.

(3) Na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za olakšice, Vlada donosi Nacionalni program za olakšice.

(4) Agencija nadzire razvoj Nacionalnog programa za olakšice i prema potrebi predlaže Nacionalnom povjerenstvu za olakšice njegove izmjene i dopune.

Ograničenja kapaciteta

Članak 38.

Usuglašavanje redova letenja, dodjeljivanje vremenskih slotova i promjena statusa zračne luke u reguliranu ili koordiniranu provodi se pod uvjetima i na način utvrđen propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Aerodromske usluge

Članak 39.

(1) Na svakom aerodromu mora biti osigurana spasilačko-vatrogasna zaštita i pružanje hitne pomoći ili prve pomoći, u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona i drugim propisima. Na aerodromima za usluge zračnog prijevoza moraju biti osigurani i prihvat i otprema zrakoplova, putnika i prtljage.

(2) Obavljanje poslova prihvata i otpreme zrakoplova, putnika i prtljage, tereta i pošte te pružanje drugih zemaljskih usluga može biti povjereno drugim poduzetnicima, u skladu s uvjetima utvrđenima propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(3) Osiguravanje spasilačko-vatrogasne zaštite te pružanja hitne pomoći ili prve pomoći obveza je operatora aerodroma zajedno s drugim nadležnim tijelima i subjektima.

(4) Poslovi iz stavka 1. ovog članka obavljaju se u vremenu otvorenosti aerodroma na način utvrđen propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(5) Osoblje koje obavlja poslove spasilačko-vatrogasne zaštite, poslove pružanja hitne pomoći i prve pomoći te poslove prihvata i otpreme zrakoplova, putnika i prtljage iz stavka 1. ovog članka mora biti stručno osposobljeno i udovoljavati drugim uvjetima utvrđenima propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Pružanje zemaljskih usluga

Članak 40.

(2) Kada država koja nije članica Europske unije niti stranka ECAA Sporazuma ne odobri hrvatskim zračnim prijevoznicima i operatorima uzajaman tretman u pružanju zemaljskih usluga, Ministarstvo može potpuno ili djelomično obustaviti izvršavanje obveza koje proizlaze iz stavka 1. ovog članka u pogledu pružatelja zemaljskih usluga i korisnika zračnih luka iz te države.

Vrijeme otvorenosti aerodroma

Članak 41.

(1) Vrijeme u kojem aerodrom, ovisno o prometu, mora biti otvoren za zračni promet (u daljnjem tekstu: vrijeme otvorenosti) utvrđuje se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

(2) Zrakoplov može sletjeti i uzletjeti i izvan vremena otvorenosti aerodroma, samo uz suglasnost operatora aerodroma. Ova suglasnost nije potrebna za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova iz članka 19. stavka 3. ovog Zakona.

Obveza obavljanja javne usluge

Članak 41.a

(1) Ministarstvo može za određene gospodarske aktivnosti koje obavljaju operatori aerodroma nametnuti operatoru aerodroma obvezu obavljanja javne usluge (Public Service Obligation – PSO).

(2) Uvjeti i način za obavljanje javne usluge iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisom.

Naknade zračnih luka

Članak 42.

(1) Za pruženu uslugu u zračnom prometu operator zračne luke ima pravo na naknadu utvrđenu na nediskriminirajućoj osnovi i na temelju stvarnih troškova. Visinu naknada zračnih luka i, kada je to prikladno, razinu kvalitete pružene usluge utvrđuje operator zračne luke nakon konzultacija s korisnicima usluga, u skladu s propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i EU propisima.

(2) Agencija odobrava cjenik naknada zračnih luka i njegove izmjene, prije njihova stupanja na snagu, kada je to predviđeno primjenjivim EU propisima. EU propisi kojima se uređuje pitanje naknada zračnih luka na odgovarajući način primjenjuju se na sve zračne luke u Republici Hrvatskoj.

(3) Operator zračne luke obvezan je najkasnije 60 dana prije planirane primjene novih ili izmijenjenih cijena izvijestiti sve korisnike usluga o visini i razlozima naknada za pojedine usluge.

(4) Operatori zračne luke najmanje jednom godišnje dostavljaju Ministarstvu i Agenciji informacije o provedbi stavka 3. ovoga članka.

Izuzeća od plaćanja naknada na zračnim lukama i aerodromima

Članak 42.a

Sljedeće kategorije su izuzete od plaćanja naknada na zračnim lukama i aerodromima, osim ako EU propisom nije drukčije određeno:

a) zrakoplovi uključeni u operacije potrage i spašavanja,

b) zrakoplovi koji se koriste za humanitarnu pomoć u slučaju prirodnih nepogoda ili stanja nužde,

c) zrakoplovi u nevolji,

d) državni zrakoplovi koji pružaju hitnu medicinsku pomoć,

e) državni zrakoplovi koji obavljaju letove za protupožarnu zaštitu,

f) državni zrakoplovi koji obavljaju letove za posebna djelovanja.

Neplaćanje naknada zračnih luka

Članak 43.

Operator zračne luke iz članka 42. stavka 1. ovog Zakona ima pravo odgoditi polijetanje zrakoplova sve dok operator zrakoplova:

a) ne plati operatoru zračne luke potrebnu naknadu i druge nepodmirene račune za pružene usluge, ili

b) ne pruži operatoru zračne luke jamstvo plaćanja naknada i računa iz točke a) ovog članka, u formi i sadržaju koji su prihvatljivi operatoru zračne luke.

Evidencija aerodroma

Članak 44.

Evidenciju aerodroma vodi Agencija.

DIO PETI
UPIS U HRVATSKI REGISTAR CIVILNIH ZRAKOPLOVA, DRŽAVNA PRIPADNOST I REGISTRACIJSKE OZNAKE ZRAKOPLOVA

Odjeljak 1.
Upis u Hrvatski registar civilnih zrakoplova

Hrvatski registar civilnih zrakoplova

Članak 45.

(1) Hrvatski registar civilnih zrakoplova (u daljnjem tekstu: Registar) vodi Agencija. Agencija kvartalno šalje Ministarstvu ažuriranu presliku Registra.

(2) Registar je javna knjiga. Svatko može zahtijevati uvid u Registar i zbirku isprava i dobiti izvatke iz glavne knjige Registra, u skladu s propisom donesenim na temelju ovoga Zakona, kojim se uređuje sadržaj i način vođenja Registra.

Opći uvjeti za upis u Registar

Članak 46.

(1) Upis zrakoplova u Registar dopustit će se ako su ispunjeni sljedeći opći uvjeti:

a) da zrakoplov čiji se upis traži nije upisan u registar druge države niti upisan u vojni registar Republike Hrvatske ili druge države,

(2) Zahtjev za upis u Registar podnosi vlasnik zrakoplova ili operator zrakoplova uz pristanak vlasnika.

(3) Zrakoplov može biti upisan u Registar ako udovoljava uvjetima za sigurnu zračnu plovidbu i drugim uvjetima za upis u Registar propisanima ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(4) Ako je zrakoplov već upisan u inozemni ili vojni registar zrakoplova, u Registar se može upisati samo ako se podnese dokaz da je brisan iz toga registra.

(5) Za upis ili brisanje iz Registra plaća se propisana naknada.

(6) Sadržaj i način vođenja Registra te drugi uvjeti vezani uz registraciju zrakoplova utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

Privremeni upis u Registar

Članak 47.

a) ako je riječ o novom zrakoplovu kupljenom u inozemstvu koji se doprema u Republiku Hrvatsku, odnosno novom zrakoplovu proizvedenom u Republici Hrvatskoj koji se isporučuje izvan Republike Hrvatske, na temelju svjedodžbe o plovidbenosti ili dozvole za letenje ili dopuštenja za letenje koje izdaje Agencija, ili

b) ako se upis zahtijeva u svrhu ispitivanja i utvrđivanja letnih sposobnosti i osobina zrakoplova, na temelju dozvole za letenje odnosno dopuštenja za letenje koje izdaje Agencija.

(2) Zrakoplov iz stavka 1. ovog članka može biti privremeno upisan u Registar najduže dvanaest mjeseci.

Upis zrakoplova u zakupu

Članak 48.

(1) Inozemni zrakoplov koji je u zakup uzela fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, odnosno pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mora se upisati u Registar najkasnije po isteku 14 mjeseci od dana kad je takav zrakoplov dopremljen u Republiku Hrvatsku.

(2) Na zrakoplov iz stavka 1. ovog članka, i dok se ne upiše u Registar, primjenjuju se odredbe ovog Zakona koje se odnose na sigurnost zračnog prometa.

(3) Hrvatski zrakoplov koji je dan u zakup inozemnoj fizičkoj ili pravnoj osobi u svrhu obavljanja zračnog prometa u inozemstvu, može se upisati u inozemni registar, na zahtjev zakupoprimca, uz suglasnost vlasnika, ako je to predviđeno propisima odnosne države. Ako se takav zrakoplov ne upisuje u inozemni registar, u Registru se vodi kao zrakoplov dan u zakup u inozemstvo.

Potvrde o upisu

Članak 49.

(1) O obavljenom upisu u Registar, podnositelju zahtjeva za upis Agencija izdaje potvrdu o registraciji zrakoplova.

(2) Ako je zrakoplov privremeno upisan u Registar, Agencija izdaje potvrdu o privremenoj registraciji.

Rokovi i promjena upisanih podataka

Članak 50.

(1) Vlasnik, odnosno operator zrakoplova obvezan je u roku od petnaest dana prijaviti Agenciji svaku nastalu promjenu podataka upisanih u Registar.

(3) Zahtjev za promjenu podataka upisanih u Registar može podnijeti i druga stranka koja za to ima pravni interes i koja podnese dokaz kojim opravdava svoj zahtjev.

(4) Promjene upisane u Registar upisuju se i u potvrdu iz članka 49. ovog Zakona, ako se te promjene odnose na činjenice za koje je propisano da se unose u tu potvrdu.

Brisanje iz Registra

Članak 51.

1) po službenoj dužnosti:

a) ako zrakoplov više ne udovoljava uvjetima propisanima za upis zrakoplova, ili

b) ako protekom razdoblja na koji je zrakoplov privremeno upisan ne budu ispunjene pretpostavke za upis zrakoplova ili,

c) na temelju pravomoćne odluke nadležnog suda, ili

d) ako je zrakoplov nestao duže od 3 mjeseca, a potraga i spašavanje su obustavljeni, ili

2) na temelju zahtjeva vlasnika zrakoplova ili operatora uz suglasnost vlasnika.

(2) Agencija donosi rješenje o brisanju zrakoplova iz Registra i obvezna je bez odgađanja fizički poništiti izdanu potvrdu o registraciji tog zrakoplova.

(3) Zrakoplov za kojeg je u teretnom listu Registra upisan kakav teret, ne može se brisati iz Registra bez suglasnosti ovlaštenika upisanog tereta ili bez odluke nadležnog suda.

Primjena članka 83bis Čikaške konvencije

Članak 52.

U skladu sa člankom 83bis Čikaške konvencije, ministar može, ugovorom s drugom državom:

a) prenijeti odgovornost za zrakoplov registriran u Republici Hrvatskoj na odnosnu državu i

b) pristati na prenošenje odgovornosti za zrakoplov registriran u odnosnoj državi na Republiku Hrvatsku. U tom slučaju, na odnosni zrakoplov primjenjivat će se odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona, od trenutka kada prijenos odgovornosti bude dovršen.

Odjeljak 2.
Državna pripadnost

Državna pripadnost i registracijske oznake

Članak 53.

(1) Zrakoplovi koji su upisani u Registar imaju državnu pripadnost Republike Hrvatske i obvezni su nositi znake državne pripadnosti i registracijske oznake u skladu s odredbama ovog Zakona i propisa donesenoga na temelju ovog Zakona.

(2) Znaci državne pripadnosti zrakoplova iz stavka 1. ovog članka su zastava Republike Hrvatske i oznaka »9A«.

(3) Hrvatski vojni zrakoplovi imaju državnu pripadnost Republike Hrvatske i obvezni su nositi znake državne pripadnosti i registracijske oznake utvrđene posebnim propisom.

(4) Zrakoplovi koji nisu upisani u Registar ne smiju nositi znake državne pripadnosti i registracijske oznake Republike Hrvatske.

Državna pripadnost i registracijske oznake inozemnog zrakoplova

Članak 54.

Tijekom leta u hrvatskom zračnom prostoru, inozemni zrakoplov mora nositi znake državne pripadnosti i registracijske oznake utvrđene propisom države registracije tog zrakoplova ili znake predviđene međunarodnim ugovorom.

DIO ŠESTI
SIGURNOST ZRAČNOG PROMETA

Glava 1.
Upravljanje sigurnošću

Definicija zrakoplovne sigurnosti

Članak 55.

(1) Zrakoplovna sigurnost je stanje u kojem je rizik od nanošenja štete osobama ili imovini umanjen i održavan na ili ispod prihvatljive razine rizika, kroz kontinuirani postupak prepoznavanja opasnosti i upravljanja rizikom.

(2) Odobrene organizacije za osposobljavanje koje su tijekom pružanja usluga izložene riziku sigurnosti, operatori zrakoplova, odobrene organizacije za održavanje i upravljanje održavanjem zrakoplova, organizacije odgovorne za dizajn tipa i/ili proizvodnju zrakoplova, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i certificirani aerodromi izravno su odgovorni za sigurno obavljanje tih poslova ili pružanje tih usluga.

Sustav upravljanja sigurnošću

Članak 56.

(3) Subjekti iz članka 55. stavka 2. ovog Zakona dužni su uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću, osigurati da se taj sustav primjenjuje te redovito izvješćivati Agenciju o statusu provedbe svog sustava upravljanja sigurnošću. Sustav upravljanja sigurnošću mora biti usklađen s odredbama Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu.

(4) Sustav upravljanja sigurnošću iz stavka 3. ovog članka sadržava politiku sigurnosti i odgovarajuću organizaciju, procedure i sustav odgovornosti, čime se uspostavlja i održava prihvatljiva razina sigurnosti u odnosu na aktivnosti odnosnog zrakoplovnog subjekta.

(5) Zahtjevi za uspostavu i primjenu sustava upravljanja sigurnošću te njegov sadržaj propisani su u odgovarajućim ICAO dokumentima.

Priručnik za sustav upravljanja sigurnošću

Članak 57.

(1) Subjekti iz članka 55. stavka 2. ovoga Zakona dužni su izraditi i primjenjivati Priručnik za sustav upravljanja sigurnošću kao sastavni dio sustava upravljanja sigurnošću.

(2) Priručnik za sustav upravljanja sigurnošću osobito sadrži operativne procedure zrakoplovnog subjekta i postupke za njihovu primjenu; praćenje i nadzor svih područja operacija; prepoznavanje opasnosti i procjenu i ublažavanje rizika; prikupljanje podataka o nesrećama, ozbiljnim nezgodama i događajima povezanima sa sigurnošću; način izvješćivanja i predlaganja korektivnih akcija; osobe odgovorne za izvješćivanje o događajima povezanima sa sigurnošću; analiziranje događaja povezanih sa sigurnošću s naglaskom na prepoznavanje njihovih uzroka; te mjere za nepredviđene slučajeve.

Povjerenstvo za upravljanje sigurnošću u zračnom prometu

Članak 58.

1. strateškog upravljanja sigurnošću zračnog prometa na teritoriju i u zračnom prostoru Republike Hrvatske prema nacionalnim i međunarodnim zahtjevima i standardima,

2. praćenja i koordiniranja provedbe Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu,

3. predlaganja prihvatljive razine sigurnosti kroz prijedloge izmjena i dopuna Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu,

4. davanja preporuka i smjernica nadležnim tijelima u vezi s provedbom Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu.

(2) Članovi Povjerenstva za upravljanje sigurnošću u zračnom prometu su:

a) čelnik unutarnje ustrojstvene jedinice Ministarstva nadležne za civilno zrakoplovstvo,

b) Direktor Agencije,

c) jedan predstavnik Agencije za istraživanje,

d) koordinator Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu,

e) dva predstavnika zrakoplovne industrije koje predlaže Hrvatska gospodarska komora,

f) jedan predstavnik kojeg predlaže ministarstvo nadležno za poslove obrane,

g) jedan predstavnik pružatelja usluga u zračnoj plovidbi kojeg predlaže pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(3) Članovi Povjerenstva za upravljanje sigurnošću u zračnom prometu imaju pravo na propisanu naknadu.

(4) Koordinator Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu iz stavka 2. točke d) ovog članka odgovoran je za pripremu periodičnih izviješća o stanju sigurnosti u zračnom prometu.

(5) Poslovi i nadležnost Povjerenstva za upravljanje sigurnošću u zračnom prometu utvrđuju se Nacionalnim programom sigurnosti u zračnom prometu.

(6) Povjerenstvo o svom radu pisanim putem izvješćuje Vladu Republike Hrvatske najmanje jedanput godišnje.

Glava 2.
Uvjeti za sigurnu uporabu zrakoplova i zrakoplovnih komponenti, aerodroma, te uvjeti kojima mora udovoljavati zrakoplovno osoblje

Odjeljak 1.
Uvjeti za sigurnu uporabu zrakoplova i zrakoplovnih komponenti

Pododjeljak 1.
OPĆI UVJETI

Sigurna uporaba zrakoplova

Članak 59.

(1) Zrakoplov mora imati svjedodžbu tipa, svjedodžbu o plovidbenosti i svjedodžbu o otpuštanju s radova.

(2) Operatori zrakoplova moraju održavati u plovidbenom stanju zrakoplove koji su registrirani i/ili operiraju u Republici Hrvatskoj.

(3) Plovidbeno stanje iz stavka 2. ovog članka utvrđuje vlasnik, odnosno operator zrakoplova prije svakog leta.

(4) Vlasnik odnosno operator zrakoplova snosi odgovornost za kontinuiranu plovidbenost i održavanje zrakoplova koji su registrirani i/ili operiraju u Republici Hrvatskoj.

(5) Uvjeti za izdavanje, oduzimanje, ograničavanje ili privremeno oduzimanje svjedodžbi, odobrenja ili drugih dozvola kojima se potvrđuje sposobnost, koje izdaje Agencija, utvrđuju se propisima donesenima na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Pododjeljak 2.
ZAHTJEVI ZA PLOVIDBENOST

Uvjeti za uporabu zrakoplova

Članak 60.

(1) U zračnom prometu mogu se upotrebljavati zrakoplovi i zrakoplovne komponente koji udovoljavaju uvjetima propisanima ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(2) Zrakoplov koji ima svjedodžbu tipa, može se upotrebljavati samo u skladu sa svjedodžbom tipa i listom podataka sa certifikacije tipa, na način propisan u odobrenom letačkom priručniku.

(3) Uvjeti i način uporabe zrakoplova ovisno o tipu, kategoriji i namjeni, te zrakoplovne komponente koje moraju biti ugrađene u zrakoplov, utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona i u skladu s odgovarajućim EU propisima.

(4) Hrvatski vojni zrakoplov koji se upotrebljava za letove što se ne smatraju vojnima, mora udovoljavati tehničkim zahtjevima za plovidbenost predviđenima ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovog Zakona.

Glava 3.
Projektiranje, proizvodnja, preinake i certifikacija zrakoplova i zrakoplovnih komponenti

Izgradnja i preinake

Članak 61.

(1) Projektiranje, proizvodnja, popravak i preinake zrakoplova i zrakoplovne komponente provode se u skladu s uvjetima za projektiranje, proizvodnju, popravak i preinake, utvrđene propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(2) Pravnoj i fizičkoj osobi koja podnese dokaze o udovoljavanju propisanim uvjetima, Agencija izdaje potvrdu o udovoljavanju tim uvjetima, osim ako nije drugačije utvrđeno međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku ili EU propisima.

(3) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izdavanje potvrde iz stavka 2. ovog članka plaća se propisana naknada.

Obveznost certifikacije

Članak 62.

(1) Novi tip zrakoplova i zrakoplovne komponente, za koji je to određeno propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima, podliježe postupku certifikacije, u svrhu utvrđivanja sukladnosti s tehničkim zahtjevima za plovidbenost, u skladu s ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovog Zakona i EU propisima.

(2) Postupak u svrhu certifikacije novog tipa zrakoplova i zrakoplovne komponente provodi se u skladu s uvjetima utvrđenima propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(3) Izdavanje svjedodžbi tipa, ograničenih svjedodžbi tipa, dopunskih svjedodžbi tipa te promjene u tim svjedodžbama, izdavanje odobrenja projekta popravka, dokazivanje udovoljavanja zahtjevima zaštite okoliša te izdavanje svjedodžbi o buci mora se provoditi u skladu s pravilima utvrđenima propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, neki zrakoplovi za koje je to određeno propisom donesenim na temelju ovog Zakona mogu biti prihvaćeni bez provođena postupka certifikacije.

(5) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izdavanje svjedodžbi i potvrda iz stavka 3. ovog članka plaća se propisana naknada.

Glava 4.
Održavanje zrakoplova i zrakoplovnih komponenti

Obveza održavanja

Članak 63.

(1) Svi zrakoplovi se održavaju u skladu sa zahtjevima utvrđenima propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(2) Operator zrakoplova i zrakoplovne komponente obvezan je u smislu zahtjeva kontinuirane plovidbenosti pregledati i provjeriti zrakoplov i zrakoplovnu komponentu tijekom uporabe i održavati ih u stanju koje jamči sigurnu zračnu plovidbu, u skladu s odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona i EU propisima.

(3) Pregledi i provjere, popravci, zamjene i održavanje zrakoplova i zrakoplovne komponente (u daljnjem tekstu: održavanje), te obnove i obvezne preinake na zrakoplovu i zrakoplovnoj komponenti, kao i tehnička kontrola i kontrola kvalitete obavljenih radova, moraju se obavljati u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona, tehničkim uputama proizvođača za određeni tip zrakoplova i zrakoplovne komponente u skladu s EU propisima.

Organizacije i osobe za održavanje

Članak 64.

(1) Održavanje zrakoplova i zrakoplovnih komponenti može obavljati odobrena organizacija i kvalificirano osoblje te pilot zrakoplova, poštujući metode, tehnike, standarde, upute i ograničenja utvrđene propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

(2) Pravnoj i fizičkoj osobi iz stavka 1. ovoga članka, koja podnese dokaze o udovoljavanju uvjetima utvrđenim propisom donesenim na temelju ovog Zakona, Agencija izdaje potvrdu o udovoljavanju tim uvjetima.

(3) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima iz stavka 2. ovoga članka plaća se propisana naknada.

Članak 65.

Briše se.

Program za održavanje zrakoplova

Članak 66.

(1) Preventivno održavanje, pregledi i provjere zrakoplova i zrakoplovne komponente obavlja se prema programu za održavanje kontinuirane plovidbenosti (u daljnjem tekstu: program održavanja) koji se utvrđuje za svaki tip i model zrakoplova i koji odobrava Agencija sukladno propisu donesenom na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(2) Za odobravanje programa održavanja, plaća se propisana naknada.

Glava 5.
Plovidbenost zrakoplova

Svjedodžba o plovidbenosti

Članak 67.

(1) Sposobnost zrakoplova za sigurnu zračnu plovidbu (u daljnjem tekstu: plovidbenost zrakoplova) utvrđuje se pregledom obavljenim na način utvrđen ovim Zakonom, propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima, a dokazuje se svjedodžbom o plovidbenosti ili drugim jednakovrijednim dokumentom.

(3) Ukoliko se utvrdi da zrakoplov više ne udovoljava nekom od uvjeta za izdavanje svjedodžbe o plovidbenosti, Agencija će oduzeti Svjedodžbu u slučajevima i pod uvjetima utvrđenima propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima. Na zahtjev operatora zrakoplova izdat će se odgovarajuća Svjedodžba o plovidbenosti pod uvjetom da su ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje te Svjedodžbe o plovidbenosti.

(4) Pregledi i provjere zrakoplova radi utvrđivanja plovidbenosti obavljaju se na zemlji i, ukoliko je potrebno, u letu.

(5) Za obavljanje pregleda i provjere plovidbenosti zrakoplova plaća se propisana naknada.

Plovidbenost inozemnog zrakoplova

Članak 68.

Svjedodžba o plovidbenosti inozemnog zrakoplova, izdana u državi registracije zrakoplova, priznaje se u Republici Hrvatskoj:

– ako je izdana u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku i uz uvjet uzajamnosti, ili

– ako je priznavanje predviđeno propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

Pregled zrakoplova na stajanci

Članak 69.

Zrakoplovi koji slijeću i/ili uzlijeću sa zračnih luka Republike Hrvatske mogu biti podvrgnuti pregledima na stajanci koje obavlja kvalificirano osoblje Agencije u skladu s EU propisima.

Sprječavanje rizika za sigurnost

Članak 70.

(1) Agencija može poduzimati sve potrebne mjere radi djelovanja na rizik za sigurnost, osobito prizemljiti zrakoplov koji je u očigledno opasnom stanju za sigurnost, a o tome će obavijestiti državu registracije zrakoplova ako zrakoplov nije registriran u Republici Hrvatskoj.

(2) Naknadno uzlijetanje zrakoplova može se dopustiti nakon prethodnog dobivanja odobrenja nadležnog tijela države registracije zrakoplova ili ako Agencija utvrdi da je otklonjen rizik za sigurnost.

Odobrenje za posebne letove

Članak 71.

(1) Ako je za zrakoplov utvrđeno da ne udovoljava tehničkim zahtjevima za plovidbenost, ali je sposoban za siguran let uz određena ograničenja, Agencija za taj zrakoplov može izdati odobrenje za posebne letove.

(2) Odobrenje za posebne letove može se izdati u slučajevima i na način predviđenima propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

(3) Agencija može odlučiti da je prije izdavanja odobrenja za posebne letove potrebno napraviti pregled zrakoplova i dokumentacije koja se na njega odnosi, kako bi utvrdila mogućnost, uvjete, ograničenja i način obavljanja tih letova.

(4) Agencija može uz uvjete predviđene propisom donesenim na temelju ovog Zakona, prepustiti izdavanje odobrenja za posebne letove drugim organizacijama.

(5) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izdavanje odobrenja za posebne letove plaća se propisana naknada.

Isprave i knjige zrakoplova

Članak 72.

Zrakoplov koji se upotrebljava u zračnom prometu mora imati isprave i knjige kako je predviđeno propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

Glava 6.
Uvjeti za sigurnu uporabu aerodroma

Odjeljak 1.
Opće odredbe

Opći uvjet za uporabu aerodroma

Članak 73.

(1) Aerodrom se može upotrebljavati u zračnom prometu ako operator aerodroma ima važeće odobrenje za uporabu aerodroma ili svjedodžbu aerodroma, koje izdaje Agencija.

(2) Osim uvjeta vezanih za odobrenje za uporabu aerodroma, odnosno uvjeta za svjedodžbu aerodroma, operator aerodroma mora udovoljavati i drugim uvjetima utvrđenima propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

(3) Aerodrom se mora upotrebljavati sukladno uvjetima i specifikacijama iz odobrenja za uporabu aerodroma ili svjedodžbe aerodroma.

Odobrenje za uporabu aerodroma

Članak 74.

(1) Na aerodromima za koje je izdano odobrenje za uporabu aerodroma, mogu se obavljati sve vrste letačkih operacija osim komercijalnog zračnog prijevoza sa zrakoplovima najveće dopuštene uzletne mase veće od 5700 kg.

(2) Za obavljanje komercijalnog zračnog prijevoza, operator zrakoplova mora osigurati prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i prtljage na adekvatnoj razini.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, Agencija može, na zahtjev operatora zrakoplova, izdati posebno odobrenje za obavljanje komercijalnog zračnog prijevoza zrakoplovom najveće dopuštene uzletne mase veće od 5700 kg operatoru zrakoplova na aerodromu za koji je izdano odobrenje za uporabu, uzimajući u obzir sigurnost operacija i zahtjeve Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa.

(4) Odobrenje za uporabu aerodroma izdaje Agencija.

(5) Uvjeti kojima mora udovoljavati operator aerodroma za izdavanje te način izdavanja odobrenja za uporabu aerodroma utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(6) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izdavanje i održavanje odobrenja za uporabu aerodroma plaća se propisana naknada.

Svjedodžba aerodroma

Članak 75.

(2) Za obavljanje komercijalnog zračnog prijevoza na aerodromima koji imaju svjedodžbu aerodroma mora se ishoditi i odobrenje za obavljanje usluga prihvata i otpreme u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(3) Svjedodžbu aerodroma izdaje Agencija.

(4) Uvjeti kojima mora udovoljavati operator aerodroma za izdavanje te način izdavanja svjedodžbe aerodroma utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(5) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izdavanje i održavanje svjedodžbe aerodroma plaća se propisana naknada.

Odjeljak 2.
Gradnja aerodroma

Projektiranje, gradnja, rekonstrukcija i označavanje aerodroma

Članak 76.

(1) Aerodrom mora biti izgrađen tako da udovoljava uvjetima koji omogućuju sigurno uzlijetanje, slijetanje i boravak svih ili samo određenih vrsta zrakoplova.

(2) Prije započinjanja radova na aerodromu ili drugom objektu od značaja za sigurnost svih operacija, operator aerodroma mora pribaviti posebno odobrenje koje izdaje Agencija uz prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, ako je funkcija objekata u njihovoj nadležnosti.

(3) Projektiranje, gradnja, rekonstrukcija i označavanje aerodroma, kao i operativnih površina, objekata za prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, tereta i pošte te drugih objekata koji omogućuju sigurno operiranje zrakoplova na aerodromu, obavlja se prema posebnim propisima te propisima donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(4) Za izdavanje odobrenja iz stavka 2. ovog članka, te za izdavanje posebnih uvjeta građenja, a u svezi projektiranja, gradnje, rekonstrukcije i označavanja aerodroma, kao i operativnih površina, objekata za prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, tereta i pošte te drugih objekata koji omogućuju sigurno operiranje zrakoplova na aerodromu, plaća se propisana naknada.

Izvješćivanje o promjenama

Članak 77.

(1) Operator aerodroma obvezan je o planiranoj promjeni namjene aerodroma, odnosno o planiranim radovima većeg opsega koji mogu dovesti do zatvaranja aerodroma ili ograničavanja njegove uporabe izvijestiti Agenciju, ministarstvo nadležno za poslove obrane i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, najkasnije 60 dana prije početka radova, odnosno najkasnije 48 sati prije početka radova manjeg opsega, koji mogu ograničiti uporabu operativnih površina.

(2) O iznenadnim promjenama već objavljenih podataka iz stavka 1. ovog članka operator aerodroma obvezan je izvijestiti nadležnog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi odmah nakon nastanka promjene, navodeći dužinu trajanja tih promjena.

Zrakoplovne prepreke

Članak 78.

(1) Izgradnja i postavljanje zrakoplovnih prepreka na području aerodroma, uključujući objekte i tehnička sredstva zračne plovidbe, te zrakoplovnih prepreka izvan područja aerodroma (područje s ograničenjem gradnje) koji mogu utjecati na sigurnost operacija zrakoplova, a i njihovo označavanje i održavanje, obavlja se na način utvrđen propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(2) Prethodnu suglasnost za izgradnju i postavljanje zrakoplovnih prepreka izvan područja aerodroma iz stavka 1. ovog članka, koji prelaze propisanu visinu, daje Agencija.

(3) Znakove za uočavanje zrakoplovnih prepreka iz stavka 1. ovog članka postavlja i održava:

1. vlasnik, ako je zrakoplovna prepreka izgrađena nakon izgradnje aerodroma ili ako se zrakoplovna prepreka nalazi izvan područja aerodroma,

2. operator aerodroma, ako je aerodrom izgrađen u blizini zrakoplovne prepreke,

3. vlasnik, ako je zrakoplovna prepreka pokretna.

(4) Za izdavanje suglasnosti za izgradnju i postavljanje zrakoplovnih prepreka na području aerodroma, uključujući objekte i tehnička sredstva zračne plovidbe, te zrakoplovnih prepreka izvan područja aerodroma (područje ograničene gradnje) plaća se propisana naknada.

Područja letenja u kojima je ograničena uporaba izvora laserskih zračenja

Članak 78.a

(1) U okolici aerodroma moraju se uspostaviti područja letenja u kojima je ograničena uporaba izvora laserskih zračenja zbog mogućih štetnih učinaka na sigurnost zračnog prometa.

(2) U područjima letenja u kojima je ograničena uporaba izvora laserskih zračenja zabranjeno je namjerno usmjeravanje laserskih zraka prema zrakoplovu na način kojim se može ugroziti sigurnost zrakoplova, izazvati oštećenja zrakoplova ili izazvati ozljede posade i putnika u zrakoplovu.

(3) Ograničenja uporabe izvora laserskih zračenja iz stavka 2. ovog članka ne primjenjuju se na izvore laserskih zračenja koja koriste nadležna tijela na način koji je u skladu s pravilima sigurnosti letenja.

(4) Uvjeti za određivanje područja letenja u kojima je ograničena uporaba izvora laserskih zračenja utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Održavanje aerodroma

Članak 79.

Operator aerodroma obvezan je, u skladu s odredbama posebnih propisa, ovog Zakona i propisa donesenog na temelju ovog Zakona, osigurati održavanje i pregled operativnih površina, objekata, instalacija, uređaja i opreme na aerodromu, te poduzeti sve mjere potrebne za sigurno operiranje zrakoplova te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, tereta i pošte.

Glava 7.
Zrakoplovno osoblje

Odjeljak 1.
Opći uvjeti kojima mora udovoljavati zrakoplovno osoblje

Zrakoplovno osoblje

Članak 80.

(1) Zrakoplovnim osobljem smatraju se ovlaštene osobe koje obavljaju aktivnosti:

a) člana posade zrakoplova,

b) održavanja i preinaka zrakoplova,

c) kontrole zračnog prometa,

d) pripreme, otpreme i praćenja leta,

e) skakanja padobranom.

(2) Osobama iz stavka 1. točke a) ovog članka smatraju se piloti aviona, helikoptera, zračnih brodova, zrakoplova s pogonjenim uzgonom, sportsko rekreativnih zrakoplova, jedrilica, slobodnih balona, ovjesnih jedrilica, parajedrilica, navigatori leta, inženjeri leta i članovi kabinske posade.

(3) Osobama iz stavka 1. točke b) ovog članka smatra se tehničko osoblje (tehničari/inženjeri/mehaničari) koji obavljaju poslove održavanja i preinaka zrakoplova i zrakoplovnih komponenti.

(4) Osobama iz stavka 1. točke c) ovog članka smatraju se kontrolori zračnog prometa i kontrolori zračnog prometa – studenti.

(5) Osobama iz stavka 1. točke d) ovog članka smatraju se osobe pripreme, otpreme i praćenja leta.

(6) Osobama iz stavka 1. točke e) ovog članka smatraju se padobranci.

(7) Agencija vodi evidenciju zrakoplovnog osoblja.

Dozvole, ovlaštenja i posebne ovlasti.

Članak 81.

(1) Aktivnosti zrakoplovnog osoblja smije obavljati osoba koja posjeduje valjanu dozvolu, ovlaštenje, posebne ovlasti ili drugi jednakovrijedan dokument, stručnu osposobljenost te udovoljava propisanim zdravstvenim i drugim uvjetima.

(2) Zrakoplovno osoblje mora tijekom obavljanja aktivnosti zrakoplovnog osoblja sa sobom imati valjanu dozvolu.

(3) Uvjeti i način stjecanja, izdavanja, obnavljanja i produžavanja valjanosti i priznavanja dozvole, ovlaštenja i posebne ovlasti iz stavka 1. ovog članka, kao i uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe koje utvrđuju stručnu sposobnost u postupcima stjecanja, izdavanja, obnavljanja, priznavanja i produžavanja valjanosti dozvole, ovlaštenja i posebne ovlasti utvrđuju se propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

(4) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izdavanje, obnavljanje, produžavanje i priznavanje dozvole, ovlaštenja i posebnih ovlasti iz stavka 1. ovog članka plaća se propisana naknada.

Stručno osposobljavanje

Članak 82.

(2) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za obavljanje stručnog osposobljavanja iz stavka 1. ovog članka plaća se propisana naknada.

Priznavanje hrvatskih vojnih dozvola i ovlaštenja

Članak 83.

Dozvole i ovlaštenja hrvatskog vojnog zrakoplovnog osoblja priznaju se za stjecanje dozvole i ovlaštenja u civilnom zrakoplovstvu, ako su stečene u skladu s uvjetima propisanima ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Priznavanje inozemnih osposobljavanja, dozvola, ovlaštenja i posebnih ovlasti

Članak 84.

(1) Dozvole, ovlaštenja i posebne ovlasti, stečene u inozemstvu, priznaju se uz uvjete propisane ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(2) Osposobljavanja provedena u inozemstvu priznaju se sukladno propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

(3) Za utvrđivanje uvjeta za priznavanje dozvola, ovlaštenja i posebnih ovlasti plaća se propisana naknada.

Utvrđivanje stručne sposobnosti

Članak 85.

(1) Utvrđivanje stručne sposobnosti zrakoplovnog osoblja obavlja se u skladu s propisima donesenima na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

(2) Za utvrđivanje stručne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka plaća se propisana naknada. Kada utvrđivanje stručne sposobnosti provodi Agencija, osobe koje utvrđuju stručnu sposobnost imaju pravo na propisanu naknadu ukoliko nisu radnici Agencije.

Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti

Članak 86.

(1) Zdravstvena sposobnost zrakoplovnog osoblja utvrđuje se liječničkim pregledima koje može obavljati poduzetnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost i kojeg za to ovlasti Agencija, uz uvjete i na način utvrđene propisima donesenima na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(2) Osoba koja nije zadovoljna ocjenom zdravstvene sposobnosti iz stavka 1. ovog članka može u roku od 15 dana od dana uručenja obavijesti o neudovoljavanju uvjetima za izdavanje svjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti podnijeti Agenciji zahtjev za preispitivanje te ocjene. Povjerenstvo za preispitivanje ocjene imenuje Agencija. Agencija odlučuje o zahtjevu na temelju ocjene povjerenstva.

(3) Za certificiranje poduzetnika iz stavka 1. ovog članka plaća se propisana naknada.

(4) Osobe koje sudjeluju u radu povjerenstva za preispitivanje ocjene imaju pravo na propisanu naknadu ako nisu radnici Agencije.

Zabrane zbog posebnih psihičkih ili fizičkih stanja

Članak 87.

(1) Dok obavlja svoje poslove, zrakoplovno osoblje ne smije biti pod utjecajem alkohola, omamljujućih sredstava ili lijekova koji mogu utjecati na njihovo psihičko ili fizičko stanje.

(2) Osoblje iz stavka 1. ovog članka ne smije obavljati svoje poslove ako je u takvom psihičkom ili fizičkom stanju da ih nije u mogućnosti pravilno obavljati.

(3) Psihofizičko stanje zrakoplovnog osoblja, u slučaju opravdane sumnje, provjerava poslodavac tog zrakoplovnog osoblja, a prije nego što to osoblje počne obavljati stručne poslove, kao i tijekom obavljanja tih poslova.

Oduzimanje i privremeno oduzimanje dozvola i/ili ovlaštenja i posebnih ovlasti

Članak 88.

1) ako je protiv nje u kaznenom ili prekršajnom postupku izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih poslova dok te mjere traju,

2) ako se utvrdi da je psihički ili fizički nesposobna za obavljanje poslova i zadaća za koje su joj dozvola i/ili ovlaštenja i posebne ovlasti izdane,

3) ako se utvrdi da nije sposobna stručno obavljati poslove i zadaće za koje su joj dozvola i/ili ovlaštenja i posebne ovlasti izdane,

4) ako se utvrdi da postupa suprotno primjenjivim propisima čime ugrožava sigurnost zračnog prometa.

(2) U slučaju iz stavka 1. točke 1. ovog članka dozvolu oduzima tijelo nadležno za izvršenje sigurnosne ili zaštitne mjere.

(4) Ako nadležni zrakoplovni inspektor tijekom obavljanja inspekcijskog nadzora opravdano posumnja da postoje uvjeti iz stavka 1. točke 2. i 3. ovog članka, obvezan je odmah privremeno oduzeti dozvolu te naložiti provjeru zdravstvene, odnosno stručne sposobnosti.

Obavljanje radiotelefonske komunikacije

Članak 89.

(1) Osoblje koje upotrebljava radiopostaju na zrakoplovu i koje upotrebljava zemaljsku radiopostaju nadležne kontrole zračnog prometa, u skladu sa propisanim postupcima za obavljanje radiotelefonske komunikacije, mora u dozvoli imati upisanu privilegiju za obavljanje radiotelefonske komunikacije.

(2) Stjecanje privilegije iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Odjeljak 2.
Posada zrakoplova

Sastav posade zrakoplova

Članak 90.

Operator zrakoplova mora osigurati da se u zrakoplovu tijekom letenja i kretanja zrakoplova po operativnim površinama aerodroma nalazi posada zrakoplova u propisanom sastavu i propisane osposobljenosti, kako je utvrđeno propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Radno vrijeme, vrijeme leta i odmora članova posade zrakoplova

Članak 91.

(1) Operator zrakoplova mora osigurati da članovi posade zrakoplova ne prekoračuju dozvoljena vremenska ograničenja vezano za vrijeme leta, odmor i broj uzlijetanja i slijetanja.

(2) Operator zrakoplova mora voditi evidenciju o vremenu leta, radnim obvezama i odmorima članova posade zrakoplova.

(3) Radno vrijeme, vrijeme leta, dnevni, tjedni i godišnji odmori, trajanje putovanja i obveze dežurstva, broj uzlijetanja i slijetanja te zdravstvene i mjere zaštite na radu u svezi s obavljanjem dužnosti utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Poslovi i obveze članova posade zrakoplova

Članak 92.

Poslovi i obveze članova posade zrakoplova utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Odjeljak 3.
Pomoćno zrakoplovno osoblje

Pomoćno zrakoplovno osoblje

Članak 93.

a) pružanja usluga zrakoplovnog informiranja (AIS),

b) obrade podataka o letu zrakoplova,

c) upravljanja i održavanja ATM opreme koja je odobrena za operativno korištenje,

d) pružanja usluga zrakoplovne meteorologije (MET).

(2) Stručno osposobljavanje pomoćnog zrakoplovnog osoblja obavlja se sukladno programima za stručno osposobljavanje i provjeru stručne sposobnosti, koje odobrava Agencija.

(3) Dozvolu i ovlaštenje pomoćnog zrakoplovnog osoblja izdaje, obnavlja i produžava pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(4) Uvjeti i način izdavanja, obnavljanja i produžavanja dozvole i ovlaštenja iz te dozvole pomoćnog zrakoplovnog osoblja, utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(5) Odredbe članka 86. i 87. ovog Zakona na odgovarajući način se primjenjuju na pomoćno zrakoplovno osoblje iz stavka 1. ovog članka. U slučaju iz članka 87. stavka 3. ovog Zakona za oduzimanje dozvole nadležan je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

Glava 8.

Bespilotni zrakoplovi, sustavi bespilotnih zrakoplova i zrakoplovni modeli

Opći uvjeti

Članak 93.a

Uvjeti za sigurnu uporabu bespilotnih zrakoplova, sustava bespilotnih zrakoplova i zrakoplovnih modela te uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe koje sudjeluju u upravljanju tim zrakoplovima i sustavima utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

DIO SEDMI
UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROMETOM I USLUGE U ZRAČNOJ PLOVIDBI

Glava 1.
Opće odredbe

Područje letnih informacija

Članak 94.

(1) Poradi pružanja usluga letnih informacija i obavljanja uzbunjivanja, ministar utvrđuje područje letnih informacija i predlaže svoju odluku ICAO-u.

(2) Područje letnih informacija prostire se i izvan hrvatskoga zračnog prostora, do granica utvrđenih međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(4) Ustroj i strukturu područja letnih informacija Republike Hrvatske, na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za upravljanje zračnim prostorom, utvrđuje ministar uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane.

Glava 2.
Upravljanje zračnim prostorom

Upravljanje zračnim prostorom

Članak 95.

(1) Oblikovanje (ustroj i struktura), klasifikacija, fleksibilna uporaba zračnog prostora te druge funkcije s ciljem maksimalnog korištenja raspoloživoga zračnog prostora (u daljnjem tekstu: upravljanje zračnim prostorom) provodi se prema odredbama ovog Zakona, propisa donesenih na temelju ovog Zakona ili EU propisima i međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(2) Upravljanje zračnim prostorom u području letnih informacija, kako je utvrđeno u članku 96. ovog Zakona, u nadležnosti je ministra uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove obrane.

(3) U cilju učinkovitoga strateškog upravljanja zračnim prostorom (razina 1.), a radi pripreme prijedloga bitnih za upravljanje zračnim prostorom, Vlada osniva Nacionalno povjerenstvo za upravljanje zračnim prostorom koje čine civilni i vojni predstavnici. Civilni predstavnici povjerenstva imenuju se iz redova Ministarstva, Agencije i imenovanog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, a vojni predstavnici iz redova ministarstva nadležnog za poslove obrane. Članovi Povjerenstva imaju pravo na propisanu naknadu.

(4) U cilju dnevnog upravljanja zračnim prostorom (razina 2.), imenovani pružatelj usluga u zračnoj plovidbi dužan je ustrojiti civilno-vojnu Jedinicu za upravljanje zračnim prostorom. U radu Jedinice sudjeluju i predstavnici imenovani od strane ministarstva nadležnog za poslove obrane.

(5) U cilju upravljanja zračnim prostorom u stvarnom vremenu (razina 3.), a na temelju odluke Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka, imenovani pružatelj usluga u zračnoj plovidbi i ministarstvo nadležno za poslove obrane uspostavit će postupke za civilno-vojnu suradnju i osigurati komunikacijske sustave za međusobnu razmjenu podataka kako bi se omogućila aktivacija, deaktivacija i relokacija zračnog prostora kako je odredila Jedinica iz stavka 4. ovog članka.

(6) Način upravljanja zračnim prostorom utvrđuje se propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Glava 3.
Usluge u zračnoj plovidbi

Odjeljak 1.
Opće odredbe

Usluge u zračnoj plovidbi

Članak 96.

(1) Usluge u zračnoj plovidbi pružaju se u području letnih informacija Republike Hrvatske u skladu s odredbama ovog Zakona, ili EU propisima te uvjetima i načinima utvrđenima međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(2) Usluge u zračnoj plovidbi obavljaju se i izvan hrvatskoga zračnog prostora do granica utvrđenoga funkcionalnog bloka zračnog prostora, pod uvjetima i na način utvrđenima međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(3) Republika Hrvatska može povjeriti drugoj državi, ili druga država može povjeriti Republici Hrvatskoj, odgovornost za uspostavljanje i pružanje operativnih usluga u zračnom prometu unutar svojeg teritorija. Takvo povjeravanje izvršit će se međusobnim ugovorom odnosnih država u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku.

(4) Ugovor iz stavka 3. ovog članka sklapa Vlada ili osoba koju Vlada u svakom pojedinom slučaju ovlasti za potpisivanje takvog ugovora.

(5) Pravnoj osobi koja podnese dokaze da udovoljava zahtjevima iz stavka 1. ovog članka, Agencija izdaje Svjedodžbu pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

(8) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi kojem je izdana svjedodžba iz stavka 5. ovog članka u svakom trenutku mora udovoljavati primjenjivim zajedničkim zahtjevima ili ograničenjima vezanima uz svjedodžbu i obavijestit će Agenciju o planiranim promjenama vezanima za pružanje usluga koje mogu utjecati na udovoljavanje primjenjivim zajedničkim zahtjevima ili ograničenjima vezanima uz svjedodžbu.

(9) Ukoliko se utvrdi da pružatelj usluga u zračnoj plovidbi kojem je izdana Svjedodžba više ne udovoljava primjenjivim zajedničkim zahtjevima ili ograničenjima vezanima uz svjedodžbu, Agencija će tražiti od njega da poduzme korektivne mjere, odredit će rok za njihovu provedbu, provjeravati provedbu i poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s EU propisima.

(10) Za obavljanje pregleda radi utvrđivanja udovoljavanja zahtjevima za izdavanje Svjedodžbe pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, te za kontinuirani nadzor nad odnosnim pružateljem usluga radi osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja tim zahtjevima, plaća se propisana naknada.

(11) Pružanje usluga u zračnoj plovidbi za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske, obavlja se uz uvjete, na način i u opsegu utvrđenom posebnim ugovorima između ministarstva nadležnog za poslove obrane i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, uz prethodnu suglasnost Vlade.

(12) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi imaju pravo na rutnu i terminalnu naknadu koju plaćaju korisnici zračnog prostora, a koje se utvrđuju na temelju ovog Zakona i u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku i EU propisima.

(13) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi dužan je osigurati interoperabilnost svojih usluga unutar EATMN-a u skladu s EU propisima.

(14) Subjekti koji su obveznici dostavljanja podataka koji se objavljuju putem Paketa objedinjenih zrakoplovnih informacija (IAIP), dužni su dostavljati te podatke pružatelju usluga zrakoplovnog informiranja i redovito ih ažurirati. Popis tih subjekata utvrđuje Agencija naredbom o zrakoplovnoj sigurnosti.

(15) U okviru pružanja usluga u zračnoj plovidbi mora se osigurati kvaliteta zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija u skladu s propisom donesenim na temelju ovoga Zakona i EU propisima.

Tehnička sredstva i objekti zračne plovidbe

Članak 97.

(1) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi dužni su, u skladu s propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima, osigurati projektiranje, postavljanje, puštanje u rad, nadogradnju, održavanje i nadzor nad radom i ispravnošću tehničkih sustava i objekata zračne plovidbe, na način i u stanju kojim se omogućuje sigurno, nesmetano i učinkovito odvijanje zračnog prometa.

(2) Tehnička sredstva iz stavka 1. ovog članka te način njihovog postavljanja i održavanja utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

Pristup i zaštita operativnih podataka

Članak 98.

(1) Operativni podaci koji se odnose na opći zračni promet razmjenjivat će se u stvarnom vremenu između svih pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, korisnika zračnog prostora i operatora aerodroma. Operativni podaci koristit će se isključivo u operativne svrhe.

(2) Pružatelji usluga u zračnoj plovidbi, korisnici zračnog prostora i operatori aerodroma utvrdit će standardne zahtjeve za pristup drugim operativnim podacima osim onih navedenih u stavku 1. ovog članka, koje odobrava Agencija.

Sustav naplate

Članak 99.

Sustav naplate za usluge u zračnoj plovidbi utvrđuje se u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku i EU propisima.

Glava 4.
Kontrola zračnog prometa

Odobrenja i upute nadležne kontrole zračnog prometa

Članak 100.

(2) Zrakoplovi, vozila i osobe kreću se po stajanci prema uputama operatora aerodroma. Osobe i vozila koji se kreću po manevarskim površinama moraju održavati neprekidnu radiokomunikaciju s aerodromskom kontrolom zračnog prometa i postupati prema uputama te kontrole.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ako bi zapovjednik zrakoplova postupanjem prema izdanom odobrenju ili uputi ugrozio sigurnost zrakoplova, o tome je obvezan odmah izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa i zatražiti odgovarajuću izmjenu. Ako nije u mogućnosti postupiti prema izmijenjenom odobrenju ili uputi, zapovjednik zrakoplova odbit će izvršenje i o tome izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

Način, postupci i drugi uvjeti za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova

Članak 101.

(1) Za svaki aerodrom moraju biti utvrđeni i prihvaćeni načini, postupci i drugi uvjeti za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova.

(2) Način, postupke i druge uvjete za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova na kontrolirani aerodrom oblikuje i utvrđuje pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(3) Način, postupke i druge uvjete za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova na aerodrom koji nije kontrolirani, oblikuje i utvrđuje operator aerodroma uz suglasnost pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

(4) Utvrđene načine, postupke i druge uvjete za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova iz stavka 2. i 3. ovoga članka, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi, odnosno operator aerodroma, mora dostaviti Agenciji na prihvaćanje.

(5) Prihvaćeni načini, postupci i drugi uvjeti za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova objavljuju se putem usluga zrakoplovnog informiranja.

(6) Oblikovanje i utvrđivanje načina, postupaka i drugih uvjeta za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova iz stavka 2. i 3. ovoga članka, utvrđuje se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona.

(7) Način, postupke i druge uvjete za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova, oblikuje i utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove obrane, uz prethodno mišljenje pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

Minimalne sigurne razine i aerodromski operativni minimumi

Članak 102.

(1) Minimalne sigurne razine za letenje zrakoplova iznad prepreka utvrđuje i objavljuje, na način uobičajen u zračnom prometu, pružatelj usluga u zračnoj plovidbi.

(2) Aerodromske operativne minimume, odnosno postupke za njihovo određivanje, obvezan je utvrditi operator zrakoplova za svaki aerodrom koji upotrebljava za uzlijetanje i slijetanje, tako da visine utvrđene u aerodromskim operativnim minimumima ne smiju biti ispod propisanih razina utvrđenih u skladu s odredbom stavka 1. ovog članka.

(3) Uvjeti i načini za uzlijetanje i slijetanje zrakoplova u nepovoljnim meteorološkim uvjetima, te način utvrđivanja aerodromskih operativnih minimuma iz stavka 2. ovog članka, utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

Odobrenja, upute i zabrane nadležne kontrole zračnog prometa

Članak 103.

(1) Ako zapovjednik zrakoplova obavlja let bez propisanih odobrenja, odnosno protivno uvjetima iz tih odobrenja, te ako ne postupi prema odobrenju ili uputi nadležne kontrole zračnog prometa, ta će kontrola zračnog prometa poduzeti mjere za prisilno slijetanje zrakoplova, utvrđene propisom donesenim na temelju ovog Zakona.

(2) Aerodromska kontrola zračnoga prometa zabranit će uzlijetanje zrakoplova s aerodroma ili slijetanje na aerodrom i o tome odmah izvijestiti Agenciju, ako je stanje na manevarskim površinama takvo da onemogućuje sigurno uzlijetanje ili slijetanje te ako nije udovoljeno drugim propisanim uvjetima za sigurno uzlijetanje ili slijetanje zrakoplova, osim ako se zrakoplov nalazi u opasnosti.

Govorna komunikacija

Članak 104.

(1) Govorna komunikacija između radiopostaje zrakoplova i zemaljske radiopostaje uspostavlja se i održava radiokomunikacijom zemlja-zrak, na način utvrđen propisom donesenim na temelju ovog Zakona ili EU propisima.

(2) Postupke za obavljanje govorne komunikacije iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Agencija na prijedlog imenovanog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, koji ih objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

Aerodromske letne informacije

Članak 105.

(1) Pružanje aerodromskih letnih informacija u potrebnom opsegu može se osigurati na nekontroliranim aerodromima i na kontroliranim aerodromima izvan radnog vremena nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa.

(2) Poduzetniku koji udovolji propisanim zahtjevima za pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, Agencija izdaje svjedodžbu pružatelja usluga aerodromskih letnih informacija.

(3) Uvjeti i način pružanja usluga aerodromskih letnih informacija, određivanje aerodroma i pridruženog zračnog prostora u kojem se pružaju usluge aerodromskih letnih informacija, izdavanje svjedodžbe pružatelja usluga aerodromskih letnih informacija, osposobljavanje i uvjeti kojima mora udovoljavati osoblje koje pruža usluge aerodromskih letnih informacija, naknade za pružanje usluga aerodromskih letnih informacija, kao i druga pitanja vezana uz pružanje usluga aerodromskih letnih informacija utvrđuju se propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

(4) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izdavanje i održavanje svjedodžbe pružatelja usluga aerodromskih letnih informacija plaća se propisana naknada.

Glava 5.
Upravljanje protokom zračnog prometa

Upravljanje protokom zračnog prometa

Članak 105.a

(1) Upravljanje protokom zračnog prometa u području letnih informacija uspostavlja se u svrhu podrške odvijanja sigurnog, redovitog i ubrzanog protoka zračnog prometa uz maksimalno korištenje kapaciteta kontrole zračnog prometa i uz opseg prometa sukladan kapacitetima koje su objavili imenovani pružatelji usluga kontrole zračnog prometa.

(2) Obveze operatora zrakoplova, imenovanog pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, upravnih tijela zračnih luka, koordinatora slotova koordiniranih zračnih luka, u Republici Hrvatskoj su poduzimanje potrebnih postupaka kako bi se osiguralo da Središnja jedinica za upravljanje protokom zračnog prometa optimizira sveukupne učinke mjera upravljanje protokom na Europsku mrežu za upravljanje zračnim prometom (EATMN).

(3) Način upravljanja protokom zračnog prometa provodi se u skladu s EU propisima.

DIO OSMI
NESREĆE, OZBILJNE NEZGODE I NEZGODE ZRAKOPLOVA, DOGAĐAJI POVEZANI SA SIGURNOŠĆU, POTRAGA I SPAŠAVANJE ZRAKOPLOVA

Glava 1.
Nesreće, ozbiljne nezgode i nezgode

Obveza izvješćivanja

Članak 105.b

(1) Svaka osoba za koju je posebnim propisom donesenim na temelju ovog Zakona utvrđena obveza izvješćivanja, a koja sazna za nesreću, ozbiljnu nezgodu ili nezgodu zrakoplova, obvezna je o tome odmah izvijestiti ministarstvo nadležno za unutarnje poslove ili nadležnu kontrolu zračnog prometa na najbližem aerodromu, ili središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje putem pozivnog broja 112 za hitne službe ili Agenciju za istraživanje.

(2) Agencija za istraživanje dužna je bez odgađanja obavijestiti Agenciju o svakoj nesreći ili ozbiljnoj nezgodi.

(3) Ako inozemni zrakoplov pretrpi nesreću, ozbiljnu nezgodu ili nezgodu u zračnom prostoru ili na teritoriju Republike Hrvatske, Agencija za istraživanje će o tome odmah izvijestiti ministarstva nadležna za unutarnje i vanjske poslove te nadležna tijela države u kojoj je zrakoplov registriran, države organizacije koja je projektirala zrakoplov, države operatora zrakoplova i države proizvođača zrakoplova te i nadležna tijela drugih država ako je u zrakoplovu koji je pretrpio nesreću ili ozbiljnu nezgodu bilo osoba iz tih država.

Istraživanje nesreća, ozbiljnih nezgoda i nezgoda zrakoplova

Članak 106.

(1) Ako hrvatski civilni zrakoplov ili inozemni zrakoplov kojim operira fizička osoba s prebivalištem, odnosno pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj pretrpi nesreću ili ozbiljnu nezgodu na teritoriju druge države, istraživanje te nesreće ili ozbiljne nezgode provest će se prema odredbama ovoga Zakona ako ta država ne provede istraživanje.

(3) Agencija za istraživanje dužna je čuvati tajnost određenih zapisa prikupljenih tijekom istrage i ne smije ih učiniti dostupnima za druge svrhe osim za potrebe istrage, osim ako nadležni sud Republike Hrvatske odluči da njihovo otkrivanje nadilazi negativan učinak koji će takvo otkrivanje imati na domaćoj i međunarodnoj razini u slučaju ove ili neke buduće istrage. Zaštita tajnosti određenih zapisa uređuje se propisom iz stavka 5. ovoga članka.

(4) Ako, nakon zatvaranja istraživanja nesreće ili ozbiljne nezgode, novi i značajan dokaz postane dostupan, Agencija za istraživanje će ponovno otvoriti istraživanje. Međutim, kada je Agencija za istraživanje provela istraživanje, ali ga nije prvobitno pokrenula, Agencija za istraživanje će ponovno otvoriti istraživanje nakon što prethodno dobije suglasnost od države koja je pokrenula istraživanje.

(5) Izvješćivanje o nesreći i ozbiljnoj nezgodi, provođenje istrage, čuvanje tajnosti zapisa, ponovno otvaranje istrage i ostali elementi provođenja istraživanja nesreća i ozbiljnih nezgoda zrakoplova provode se u skladu s propisom donesenim na temelju ovoga Zakona ili EU propisima.

(6) Suradnja i način sudjelovanja predstavnika ministarstva nadležnog za poslove obrane iz stavka 2. ovog članka uređuje se sporazumom Agencije za istraživanje i ministarstva nadležnog za poslove obrane.

Glava 2.
Događaji povezani sa sigurnošću

Izvješćivanje

Članak 107.

(1) Svrha izvješćivanja o događajima povezanim sa sigurnošću je pridonijeti razini zrakoplovne sigurnosti tako što će se relevantne informacije o zrakoplovnoj sigurnosti izvijestiti, analizirati, prikupiti, pohraniti, zaštititi i distribuirati.

(2) Svrha izvješćivanja o događajima iz stavka 1. ovoga članka nije utvrđivanje krivnje ili odgovornosti.

a) dogodili na teritoriju i u zračnom prostoru Republike Hrvatske,

b) na događaje povezane sa sigurnošću u kojima su sudjelovali hrvatski zrakoplovi izvan teritorija i zračnog prostora Republike Hrvatske te

c) na događaje povezane sa sigurnošću izvan teritorija i zračnog prostora Republike Hrvatske u kojima su sudjelovali inozemni zrakoplovi kojima su u trenutku događaja operirali hrvatski operatori.

(4) Po zaprimljenom izvješću, Agencija je nadležna za prikupljanje, evidentiranje, analizu te osiguranje provedbe korektivnih mjera, statističku obradu i periodično izvješćivanje sukladno propisu donesenom na temelju ovoga Zakona kojim je utvrđeno izvješćivanje događaja povezanih sa sigurnošću.

(5) Agencija za istraživanje može provesti istragu događaja povezanih sa sigurnošću ukoliko smatra da bi to moglo rezultirati preporukama za poboljšanje sigurnosti.