Zakoni
Detalji dokumenta
Stupa na snagu
Objavljen
Prestaje važiti
Zakon o otrovima (1999)
Donesen
Prestaje važiti
Zakon o kemikalijama (2003)
IV. STAVLJANJE BIOCIDNIH PRIPRAVAKA U PROMET
V. RAZVRSTAVANJE, PAKIRANJE I OZNAČAVANJE OPASNIH KEMIKALIJA
VII. PROIZVODNJA, PROMET I KORIŠTENJE OPASNIH KEMIKALIJA
VII.a UVOZ I IZVOZ OPASNIH KEMIKALIJA
VIII. ISPITIVANJE SVOJSTAVA OPASNIH KEMIKALIJA
IX. NACIONALNA STRATEGIJA KEMIJSKE SIGURNOSTI
HRVATSKI SABOR
2899
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O KEMIKALIJAMA
Proglašavam Zakon o kemikalijama, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 9. prosinca 2005. godine.
Broj: 01-081-05/3656/2
Zagreb, 15. prosinca 2005.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
ZAKON O KEMIKALIJAMA
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Radi zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja opasnih kemikalija ovim se Zakonom propisuju uvjeti za razvrstavanje, pakiranje i označavanje kemikalija opasnih za zdravlje ljudi i okoliš, razmjena podataka o kemikalijama, zabrane i ograničenja stavljanja u promet i korištenja, uvjeti za proizvodnju, promet i korištenje opasnih kemikalija te uvjeti za obavljanje djelatnosti uvoza i izvoza opasnih kemikalija.
Članak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. Kemikalije jesu tvari i smjese.
2. Tvari jesu kemijski elementi i njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz proizvodnog postupka, ali isključujući otapala koja se mogu izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari i promjene njezinog sastava.
3. Smjese jesu smjese ili otopine koje su sastavljene od dviju ili više tvari.
4. Proizvod jest predmet kojemu se tijekom proizvodnje daje poseban oblik, površina ili obličje koji određuju njegovu funkciju u većoj mjeri nego njegov kemijski sastav.
5. Polimeri jesu tvari sastavljene od molekula za koje je karakterističan niz jedne ili više vrsta monomernih jedinica. Molekularne mase tih molekula moraju biti raspodijeljene unutar područja u kojem se razlike u molekularnoj masi mogu prije svega pripisati razlikama u broju monomernih jedinica. Polimer sadrži:
a) više od 50% masenog udjela molekula s najmanje tri monomerne jedinice koje su kovalentnom vezom povezane s najmanje jednom drugom monomernom jedinicom ili drugim reaktantom;
b) manje od 50% masenog udjela molekula iste molekularne mase. U tom smislu izraz »monomerna jedinica« jest izreagirani oblik monomerne tvari u polimeru.
6. Znanstveno istraživanje i razvoj jesu znanstveni pokusi, analize i kemijsko istraživanje koje se provodi u nadziranim uvjetima.
7. Istraživanje i razvoj usmjereni prema procesu jest daljnji razvoj tvari tijekom kojeg se izvode pilotski pokusi i proizvodnja radi testiranja područja primjene tvari.
8. Opasne kemikalije jesu sljedeće kemikalije razvrstane kao:
a) eksplozivne kemikalije jesu krute, tekuće tvari i pripravci u obliku paste ili želatine koje mogu egzotermno reagirati, također i u odsutnosti kisika iz zraka, pri čemu se vrlo brzo stvaraju i ispuštaju plinovi koji pod određenim uvjetima detoniraju, brzo se zapale ili uslijed zagrijavanja i povišenog tlaka eksplodiraju, ako su ograničeni prostorom;
b) oksidirajuće kemikalije jesu tvari i pripravci koji dovode do snažne egzotermne reakcije kada su u dodiru s drugim tvarima (prije svega zapaljivim);
c) vrlo lako zapaljive kemikalije jesu one tekuće tvari i pripravci koji imaju iznimno nisko plamište i nisko vrelište te plinovite tvari i pripravci koji su zapaljivi u dodiru sa zrakom pri normalnoj temperaturi i tlaku;
d) lako zapaljive kemikalije jesu:
– tvari i pripravci koji se u dodiru sa zrakom zagriju i sami od sebe zapale već pri normalnoj temperaturi i tlaku bez dovođenja vanjske energije,
– čvrste tvari i pripravci koji se lako zapale već pri kratkotrajnom dodiru s izvorom plamena, a zatim dalje gore i troše se i onda kada se izvor plamena odstrani,
– tekuće tvari i pripravci koji imaju vrlo nisko plamište,
– tvari i pripravci koji u dodiru s vodom ili njezinom parom ispuštaju u opasnim količinama lako zapaljive plinove,
e) zapaljive kemikalije jesu tvari i pripravci koji imaju nisko plamište;
f) vrlo otrovne kemikalije jesu tvari i pripravci koji kod gutanja, u dodiru s kožom i udisanjem vrlo malih količina mogu uzrokovati smrt ili vrlo teška akutna ili kronična oštećenja zdravlja;
g) otrovne kemikalije jesu tvari i pripravci koji kod gutanja, u dodiru s kožom i udisanjem malih količina mogu uzrokovati smrt ili vrlo teška akutna ili kronična oštećenja zdravlja;
h) štetne kemikalije jesu tvari i pripravci koji kod gutanja, u dodiru s kožom i udisanjem mogu uzrokovati smrt ili vrlo teška akutna ili kronična oštećenja zdravlja;
i) nagrizajuće kemikalije jesu tvari i pripravci koji mogu u dodiru sa zdravom kožom izazvati oštećenja svih slojeva tkiva;
j) nadražujuće kemikalije jesu tvari i pripravci koji mogu pri kratkotrajnom, dugotrajnom ili ponovljenom dodiru s kožom ili sluznicom uzrokovati upale;
k) kemikalije koje dovode do preosjetljivosti jesu tvari i pripravci koji mogu nakon udisanja ili prolaska kroz kožu izazvati reakciju preosjetljivosti tako da daljnje izlaganje tim tvarima ili pripravcima dovodi do posebnih štetnih učinaka javljanja preosjetljivosti;
l) kancerogene kemikalije jesu tvari i pripravci koji nakon udisanja, gutanja ili prolaskom kroz kožu mogu izazvati rak ili povećati učestalost njegove pojave;
m) mutagene kemikalije jesu tvari i pripravci koji nakon udisanja, gutanja ili prolaskom kroz kožu mogu uzrokovati nasljedna genetska oštećenja ili značajno povećati njihove pojave;
n) reproduktivno toksične kemikalije jesu tvari i pripravci koji nakon udisanja, gutanja ili prolaska kroz kožu mogu uzrokovati ili povećati vjerojatnost pojave nenasljednih štetnih učinaka na potomstvo i/ili poremetiti muške ili ženske reproduktivne funkcije ili nakon gutanja, udisanja ili prolaska kroz kožu (doticaja s kožom) mogu štetno djelovati na plodnost, plod ili potomstvo;
o) kemikalije opasne za okoliš jesu tvari i pripravci koji zbog svojih svojstava, količine i unošenja u okoliš mogu biti štetni za zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet, odnosno biološku i krajobraznu raznolikost.
9. EINECS (European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances) jest europski popis postojećih trgovačkih tvari koji sadrži popis svih tvari na tržištu do 18. rujna 1980. godine, a objavljen je kao europski popis postojećih tvari u Službenom listu EU C 146/4 dana 15. 6. 1990. godine.
10. CAS broj jest karakterističan broj već otkrivenih tvari po međunarodnom popisu Chemical Abstract Service.
11. ELINCS (European List of Notified Comercial Chemical Substances) jest europski popis novih tvari.
12. Proizvodnja jest izrada i dorada, oblikovanje, prerada, punjenje, pretakanje, miješanje opasnih kemikalija u međuproizvode i konačne proizvode, uz kemijske, fizikalne ili biološke procese i postupke te prijenos i međuskladištenje unutar proizvodne lokacije.
13. Proizvođač jest pravna ili fizička osoba, koja proizvodi opasnu kemikaliju u skladu s točkom 12. ovoga članka, ali i svatko drugi tko je dorađuje, prepakirava ili promijeni njezino ime za daljnje korištenje.
14. Promet jest uvoz, izvoz, kupnja i prodaja opasne kemikalije na malo i na veliko te obavljanje posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu.
Stavljanje u promet opasne kemikalije jest isporučivanje, odnosno stavljanje na raspolaganje opasne kemikalije trećoj osobi uz naknadu ili besplatno. Uvoz se smatra stavljanjem u promet.
Uvoz jest svako unošenje opasne kemikalije na carinsko područje Republike Hrvatske.
Izvoz jest svako iznošenje opasne kemikalije izvan carinskog područja Republike Hrvatske.
15. Uvoznik jest pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi opasne kemikalije u Republiku Hrvatsku.
16. Izvoznik jest pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi opasne kemikalije izvan Republike Hrvatske.
17. Daljnji korisnik jest fizička ili pravna osoba s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj različita od proizvođača i uvoznika koja koristi tvari pojedinačno ili u smjesi u okviru svoje industrijske ili profesionalne djelatnosti. Distributer i potrošač nisu daljnji korisnici. Osoba koja obavlja ponovni uvoz izuzeta na temelju odgovarajućih propisa Europske unije smatra se daljnjim korisnikom.
18. Distributer jest fizička ili pravna osoba s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj, uključujući trgovca na malo, koja samo skladišti i stavlja u promet tvar pojedinačno ili u smjesi za treće osobe.
19. Primatelj tvari ili pripravka jest daljnji korisnik ili distributer kojem se isporučuje tvar, odnosno pripravak.
20. Postupak prethodnog pristanka (PIC – Prior Informed Consent) jest postupak prema kojem se kemikalije, koje su zabranjene ili ograničene u državi izvoznici, smiju izvoziti samo ako se o tome prethodno obavijesti država uvoznica. Kemikalije, koje su na PIC popisu, mogu se izvoziti samo uz pristanak države uvoznice. Ako država uvoznica ne pristane na uvoz, obvezna je i na svome području postupati u skladu s tom odlukom.
21. Korištenje jest prerada, formuliranje, potrošnja, skladištenje, držanje, obrada, punjenje u spremnike, premještanje iz jednog spremnika u drugi, miješanje, proizvodnja proizvoda ili bilo kakvo drugo korištenje.
22. Skladištenje jest držanje opasnih kemikalija pod propisanim uvjetima.
23. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, voda, more, tlo, klima, krajobraz, biljni i životinjski svijet u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja te kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek.
24. Otpad od opasnih kemikalija jesu neiskorišteni i upotrijebljeni ostaci kemikalija, opasne kemikalije kojima je istekao rok trajanja i otpadna ambalaža od opasnih kemikalija.
25. Kemikalije u općoj uporabi jesu tvari i pripravci različite namjene koji se stavljaju u promet, a ne zna se njihov krajnji kupac ili korisnik te mogućnost njihove kupnje i korištenje, a nije ograničena niti količinski, niti nekim posebnim zahtjevima u odnosu na krajnjeg korisnika, odnosno kupca.
26. Razred opasnosti jest vrsta fizikalne opasnosti ili opasnosti za zdravlje ljudi ili okoliš.
27. Kategorija opasnosti jest skupina kriterija unutar pojedinih razreda opasnosti na temelju kojih se utvrđuje razina opasnosti.
28. Piktogram opasnosti jest grafički prikaz koji sadrži simbol i druge grafičke elemente, kao što je obrubljenje, uzorak podloge i boja, čija je svrha prenijeti određene informacije o opasnosti u pitanju.
29. Oznaka opasnosti jest riječ kojom se označava relativna razina opasnosti kako bi se čitatelja upozorilo na potencijalnu opasnost. Razlikuju se dva stupnja opasnosti:
a) »Opasnost« jest oznaka opasnosti za više kategorije opasnosti;
b) »Upozorenje« jest oznaka opasnosti za niže kategorije opasnosti;
30. Oznaka upozorenja jest izraz koji se dodjeljuje razredu i kategoriji opasnosti kako bi se opisala vrsta opasnosti opasne tvari ili smjese te, prema potrebi, stupanj opasnosti.
31. Oznaka obavijesti jest izraz kojim se opisuje preporučena mjera ili mjere za smanjenje ili prevenciju štetnih posljedica izlaganja opasnoj tvari ili smjesi uslijed njihove uporabe ili zbrinjavanja.
32. Dobavljač jest proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer koji stavlja u promet tvar, pojedinačno ili u smjesi, ili smjesu.
33. Podjela jest uža podjela unutar razreda opasnosti s obzirom na put izlaganja i vrstu učinaka.
34. Pakiranje jest cjelokupan proizvod postupka pakiranja, koji se sastoji od ambalaže i sadržaja.
35. Ambalaža jest jedan ili više spremnika i svi ostali dijelovi i materijali koji su potrebni da bi spremnik obavljao svoju funkciju zadržavanja sadržaja i druge sigurnosne funkcije.
Za pristup do sadržaja morate biti korisnik portala www.informator.hr.
Sadržajima se pristupa ovisno o Vašem paketu.
Prijava
Zaboravljena zaporka?
Nemate korisničke podatke? Besplatno se registrirajte i testno pristupajte sadržajima 7 dana.
Kao besplatan korisnik ostvarujete pristup do 20 dokumenata.
