Zakon o kemikalijama (2003)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje gospodarenje kemikalijama, postupci zaštite ljudskog zdravlja, imovine i okoliša od štetnog djelovanja kemikalija i propisuju obvezni uvjeti i postupci koje trebaju ispunjavati pravne i fizičke osobe, koje u Republici Hrvatskoj proizvode kemikalije, s njima prometuju ili ih uporabljuju.

Odredbe ovoga Zakona odnose se i na biocidne pripravke.

Ovaj Zakon uređuje zahtjeve i postupke prijavljivanja novih tvari i ocjenjivanje novih i postojećih tvari, utvrđivanje sadržaja, načina i uvjeta razmjene informacija o kemikalijama, razvrstavanje, označavanje i pakiranje kemikalija, u odnosu na njihov stupanj opasnosti, te ostale uvjete, obaveze i načine za sigurno gospodarenje kemikalijama.

Članak 2.

Za potrebe ovoga Zakona navedeni izrazi imaju značenje, kako slijedi:

1. Kemikalije su tvari i pripravci.

2. Gospodarenje kemikalijama je provođenje propisanih mjera i aktivnosti postupanja s kemikalijama tijekom njihova životna vijeka, s ciljem njihove optimalne (gospodarske) uporabe uz osiguranje života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša, sukladno principima održiva razvitka, te mjere nadzora.

3. Tvari su kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim procesom, uključujući i dodatke (aditive), koji su nužni za održavanje njihove stabilnosti, odnosno nečistoće, koje se pojavljuju tijekom proizvodnje, zbog primijenjenog postupka dobivanja. Pojam uključuje i polimerne tvari i one otopine tvari, kod kojih bi uklanjanje otapala dovelo do kemijske promjene tvari ili imalo utjecaja na njezinu stabilnost.

4. Polimerne tvari su tvari, sastavljene od molekula, za koje je značajan poredak jedne ili više vrsta monomernih jedinica, i gdje velika većina molekula sadrži najmanje tri monomerne jedinice, koje su kovalentnom vezom međusobno povezane, ili sa jednom ili više drugih monomernih jedinica ili nekih drugih reaktanata. Molekulske mase polimerne tvari smiju biti raspodijeljene unutar takvog područja, da se razlike u njihovim masama mogu, prije svega, povezati s razlikama u broju prisutnih monomernih jedinica. U tom smislu izraz »monomerna jedinica« znači izreagirani oblik monomera u polimeru.

5. Pripravci su smjese ili otopine, koje su sastavljene od dvije ili više tvari.

6. Postojeće tvari su tvari, koje su navedene u popisu EINECS.

7. Nove tvari su one kojih nema u popisu EINECS.

8. Opasne kemikalije su sljedeće kemikalije razvrstane kao:

a) eksplozivne kemikalije su: krute, tekuće, tvari i pripravci u obliku paste ili želatine, koje mogu egzotermno reagirati, također i u odsutnosti kisika iz zraka, pri čemu se vrlo brzo stvaraju i ispuštaju plinovi, koji pod određenim uvjetima detoniraju, brzo se zapale ili uslijed zagrijavanja i povišenog tlaka eksplodiraju, ukoliko su ograničeni prostorom,

b) oksidativne kemikalije su: tvari i pripravci, koji dovode do snažne egzotermne reakcije kada su u dodiru s drugim tvarima (prije svega zapaljivim),

c) vrlo lako zapaljive kemikalije su one tekuće tvari i pripravci, koji imaju iznimno nisko plamište i nisko vrelište te plinovite tvari i pripravci, koji su zapaljivi u dodiru sa zrakom, pri normalnoj temperaturi i tlaku,

d) lako zapaljive kemikalije su:

– tvari i pripravci, koji se u dodiru sa zrakom zagriju i sami od sebe zapale već pri normalnoj temperaturi i tlaku, bez dovođenja vanjske energije,

– krute tvari i pripravci, koji se lako zapale već pri kratkotrajnom dodiru s izvorom plamena, a zatim dalje gore i troše se i onda kada se izvor plamena odstrani,

– tekuće tvari i pripravci koji imaju vrlo nisko plamište,

– tvari i pripravci, koji u dodiru s vodom ili njenom parom ispuštaju u opasnim količinama lako zapaljive plinove,

e) zapaljive kemikalije su: tvari i pripravci, koji imaju nisko plamište,

f) vrlo otrovne kemikalije su: kemikalije, koje kod gutanja, udisanja ili u doticaju s kožom u vrlo malim količinama dovode do smrti, ili do akutnog, odnosno kroničnog oštećenja zdravlja,

g) otrovne kemikalije su: tvari i pripravci, koji kod gutanja, udisanja ili u doticaju s kožom u malim količinama dovode do smrti, ili do akutnog, odnosno kroničnog oštećenja zdravlja,

h) zdravlju štetne kemikalije su: tvari i pripravci, koji kod gutanja, udisanja ili u doticaju s kožom mogu prouzročiti smrt, ili dovesti do akutnog, odnosno kroničnog oštećenja zdravlja,

i) nagrizajuće kemikalije su: tvari i pripravci, koji mogu oštetiti ili uništiti živo tkivo, ako dođu s njim u doticaj; to su i korozivne kemikalije koje mogu oštetiti, razoriti ili uništiti metalne površine, kamen, minerale, djelovanjem kemijskim ili elektrokemijskim procesima, ako dođu s njima u doticaj, te time predstavljaju neposrednu opasnost svojim djelovanjem za gospodarska dobra,

j) nadražujuće kemikalije su: tvari i pripravci, koji nisu nagrizajući, ali već pri kratkotrajnom, dugotrajnom, ili pri ponovljenom doticaju s kožom ili sluznicom uzrokuju njezinu upalu ili druge neželjene učinke,

k) kemikalije, koje dovode do preosjetljivosti,

l) kemikalije uzročnici raka (kancerogene kemikalije) su: tvari i pripravci koji mogu kod gutanja, udisanja ili prolaska kroz kožu (doticaja s kožom) izazvati rak,

m) mutagene kemikalije su: tvari i pripravci koji kod gutanja, udisanja ili prolaska kroz kožu (doticaja s kožom) mogu izazvati promjene genetskog materijala,

n) reproduktivno otrovne kemikalije su: tvari i pripravci koje kod gutanja, udisanja ili prolaska kroz kožu (doticaja s kožom) mogu štetno djelovati na plodnost, plod ili potomstvo,

o) kemikalije opasne za okoliš su: tvari i pripravci koji prolaskom (ulaskom) u okoliš uzrokuju trenutačnu ili dugotrajnu opasnost za jedan ili više dijelova okoliša.

9. Opasni proizvodi su proizvodi, koji nisu tvari ili pripravci u smislu ovoga Zakona, ali sadrže jednu od opasnih kemikalija, koja je svrstana u neku od skupina od (f) do (n) iz točke 8. ovoga članka.

10. Biocidni pripravci su pripravci, koji sadrže jednu ili više aktivnih tvari, priređeni u obliku u kojem se isporučuju korisniku, a namijenjeni su za uništavanje, sprječavanje djelovanja ili imaju neki drugi utjecaj na štetne organizme, na kemijski ili biološki način. Sredstva za zaštitu bilja se ne ubrajaju u biocide u smislu ovoga Zakona.

11. EINECS (European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances) je europski popis postojećih trgovačkih tvari, koji sadrži popis svih tvari na tržištu do 18. rujna 1980. godine, a objavljen je kao europski popis postojećih tvari, u Službenom listu EU C 146/4 dana 15. 6. 1990.

12. CAS broj je karakterističan broj već otkrivenih tvari po međunarodnom popisu Chemical Abstract Service.

13. ELINCS (European List of Notified Comercial Chemical Substances) je europski popis novih tvari.

14. EU Index je karakterističan broj opasne tvari iz popisa EU o već razvrstanim tvarima.

15. Životni vijek kemikalije je vrijeme trajanja kemikalije, koji uključuje prethodna ispitivanja, proizvodnju, promet, uporabu, postupanje s ostacima (neutrošenim količinama) i ambalažom i njihovo sigurno uklanjanje.

16. Proizvodnja je pridobivanje, izrada i dorada, oblikovanje, prerada, punjenje, pretakanje, miješanje kemikalija u međuproizvode i konačne proizvode, uz kemijske, fizikalne ili biološke procese i postupke, te prijenos i međuskladištenje unutar proizvodne lokacije.

17. Proizvođač je pravna osoba ili fizička osoba, koja proizvodi ili dobiva u skladu s točkom 15. ovoga članka kemikaliju, ali i svatko drugi tko je dorađuje, prepakirava ili promijeni njeno ime za daljnju uporabu.

18. Promet je uvoz, provoz, kupnja i prodaja kemikalija te obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu.

Pri tome je uvoz svako unošenje kemikalije na carinski teritorij Republike Hrvatske. Provoz je prijevoz kemikalije preko teritorija Republike Hrvatske pod carinskim nadzorom.

19. Uvoznik je pravna ili fizička osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi kemikalije ili proizvode iz članka 4. ovoga Zakona, u zemlju.

20. Primjena kemikalije je priprema za uporabu, skladištenje i uporaba.

21. Rukovanje je svaka aktivnost prilikom koje se dolazi u doticaj s kemikalijom.

22. Prijava nove tvari je podnošenje određene dokumentacije Uredu za kemikalije (u daljnjem tekstu: Uredu), a podnosi je podnositelj prijave, prije stavljanja u promet nove tvari.

23. Podnositelj prijave je proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik, sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji prijavljuje Uredu novu tvar i u tu svrhu prilaže propisane dokumente.

24. Obveznik je pravna ili fizička osoba, koja proizvodi ili uvozi kemikaliju ili proizvod, koji su predmet rasprave ovoga Zakona, u Republiku Hrvatsku, i ima po članku 37. ovoga Zakona određene obveze obavještavanja o sigurnosti proizvoda.

25. Predlagatelj je proizvođač ili uvoznik kemikalije, koji predlaže stavljanje biocida u promet.

26. Okoliš je onaj dio prirode, zrak, tlo, voda, more, životinjski i biljni svijet, do kojeg seže ili bi mogao doseći utjecaj čovjekovog djelovanja.

27. Otpad su neiskorišteni ostaci kemikalija, kemikalije kojima je istekao rok trajanja i otpadna ambalaža.

28. Aktivne tvari su tvari ili mikroorganizmi, uključivo i virusi i gljivice, koji na opći ili poseban način djeluju na štetne organizme.

29. Predmeti za opću uporabu su kemikalije, koje se stavljaju u promet, a ne zna se njihov krajnji kupac ili korisnik, a mogućnost njihove kupovine i uporabe nije ograničena niti količinski, niti nekim posebnim zahtjevima u odnosu na krajnjeg korisnika, odnosno kupca.

30. Profesionalna uporaba kemikalija znači svaku uporabu kemikalija u obavljanju registrirane poslovne djelatnosti, što uključuje i promet kemikalijama.