Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (1996)

Članak 1.

Blagdani u Republici Hrvatskoj su:

1. siječnja	– Nova godina
6. siječnja	– Bogojavljanje ili Sveta tri kralja
– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.
Tijelovo
1. svibnja	– Praznik rada
22. lipnja	– Dan antifašističke borbe
25. lipnja	– Dan državnosti
5. kolovoza	– Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
15. kolovoza	– Velika Gospa
8. listopada	– Dan neovisnosti
1. studenoga	– Svi sveti
- 25. prosinca	– Božić.
– 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.

U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.

3 Promjene

99+ Poveznice

Ispis članka

Kopirajte

Bilješke

Članak 2.

Spomendani u Republici Hrvatskoj su: subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – danu spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, 30. svibnja – Dan Hrvatskoga sabora, 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, 15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, 15. ožujka – dan osnivanja Narodne zaštite i 30. travnja – dan pogibije Zrinskog i Frankopana.

Subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju - dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost obilježava se primjereno i dostojanstveno odavanjem počasti hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost.

Dan Hrvatskoga sabora, kao dan spomena na konstituiranje prvoga slobodno izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća obilježava se primjereno i dostojanstveno na svečanoj sjednici Hrvatskoga sabora ili na drugi primjereni način, o čemu odluku donosi Predsjedništvo Hrvatskoga sabora.

Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, kao dan spomena značajan za očuvanje jedinstvenosti hrvatskog teritorija, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, s obzirom na njegovu ulogu u potvrdi državnosti i ostvarivanju pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, kao dan spomena na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, obilježava se dostojanstveno i nepristrano.

Dan osnivanja Narodne zaštite u Republici Hrvatskoj, kao spomendan Narodne zaštite, obilježava se primjereno i dostojanstveno.

Dan pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana primjereno i dostojanstveno obilježava se kao spomendan na Zrinske i Frankopane kao simbola žrtve za slobodu i pravdu hrvatskoga naroda i hrvatske domovine uz geslo – Navik on živi ki zgine pošteno.

6 Promjene

Poveznice

Ispis članka

Kopirajte

Bilješke