Simpozij je održan u organizaciji Razreda za medicinske znanosti HAZU-a. Otvorila ga je tajnica Razreda akademkinja Vida Demarin, koja je istaknula da su hrvatska Akademija i njeni pojedini članovi od samog početka uključeni u sve aktivnosti vezane uz pandemiju koronavirusa.

Upravo je u HAZU 14. veljače - jedanaest dana prije nego je u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze - održan prvi znanstveni skup o koronavirusu pod nazivom "Novi koronavirus iz kine - Biosigurnosna prijetnja i izazov za zdravstvene djelatnike", a 17. ožujka 2020. hrvatska Akademija javnosti se obratila posebnom izjavom s preporukama za suočavanje s pandemijom.

Akademkinja Demarin je podsjetila i da su članci vezani uz koronavirus objavljeni u dva ovogodišnja broja časopisa Rad, koji izdaje Razred za medicinske znanosti, a Zavod za biomedicinske znanosti HAZU u Rijeci od rujna do studenog organizirao je čak pet simpozija pod nazivom "Covid-19 Messages".

Skup o koronavirusu kod životinja i o ulozi veterinarske struke u pandemiji nedavno je organizirao i Odbor za animalnu i komparativnu patologiju HAZU.

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić, članica suradnica HAZU-a, iznijela je podatke da je na 25 testnih mjesta u Hrvatskoj do sada obavljeno oko 780 tisuća testova, što iznosi 190.364 testova na milijun stanovnika, odnosno 1,8 posto manje od Njemačke, a čak 6,7 posto više od Japana.

"Imamo veliki šum u eteru i poplavu niza informacija u medijima od mase novonastalih stručnjaka, kako u epidemiologiji, tako i u dijagnostici, koji bi svi nešto komentirali, a nažalost većina njih nije nijedan test postavila ni odradila", rekla je Alemka Markotić.

Izlaganje na temu "Imunosni aspekti i cjepiva" imao je Stipan Jonjić, pročelnik Zavoda za histologiju i embriologiju i Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. On je kazao da mnogo toga što se tiče koronavirusa nije lako predvidivo, pa tako niti to hoće li se virus iskorijeniti, ili ostati u populaciji kao endemski virus.

"Skoro odobravanje cjepiva donosi optimizam, ali kao znanstvenici moramo biti svjesni svih ograničenja zbog nedovoljnog poznavanja biologije i patogeneze virusa. To nam treba biti poučak za buduća vremena jer ovo nije ni prva ni zadnja pandemija koja će nam se dogoditi", kazao je Jonjić.

Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić rekao je da je visoka dob najznačajniji rizični čimbenik za smrtni ishod od koronavirusa, a zatim transplantacija organa, hematološke bolesti, dijabetes, neurološke bolesti, kardiovaskularni inzult i nehematološke maligne bolesti u prvoj godini nakon postavljanja dijagnoze.

Među nepoznanicama koje i danas postoje spomenuo je da se još uvijek ne zna trajanje imuniteta nakon oboljenja, kao niti koliko će imunitet trajati nakon cijepljenja.

O kliničkoj prezentaciji i tijeku pandemije covid-19 govorila je Marija Santini, predsjednica Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskoga liječničkog zbora, koja je istaknula da se ta bolest ne može poistovjetiti ni s jednom do sada poznatom infektivnom bolešću. Doc. dr. sc. Marko Kutleša govorio je o intenzivnom liječenju, a prof. dr. sc. Josip Begovac o antivirusnom liječenju, nakon čega je uslijedila rasprava u koju su se svojim pitanjima poslanima elektroničkim putem mogli uključiti i zainteresirani građani.

(HINA, 3. 12. 2020.)