Zakonskim prijedlogom o cestovnom prometu u nacionalno zakonodavstvo implementira se EU direktiva kojom se omogućava korištenje unajmljenih vozila za cestovni prijevoz koja su registrirana i stavljena u promet u drugoj državi članici. 

Trajanja korištenja unajmljenog vozila ograničava se na najviše dva uzastopna mjeseca nakon čega unajmljeno vozilo je potrebno registrirati u skladu s nacionalnim propisima. Ograničava se i broj unajmljenih vozila na maksimalno 25 posto u ukupnom broju vozila.

Pored navedenoga, izmjenama se uređuje i obavljanje djelatnosti automatiziranog cestovnog prijevoza putnika, te propisuje obveza za vozače autotaksi vozila da moraju imati istaknutu karticu autotaksi vozača za vrijeme vožnje u vozilu na način da je potpuno vidljiva putnicima.

Zastupnici će u srijedu raspravljati i o prijedlogu Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, a koji se odnosi na rješavanje problematike zaštićenih najmoprimaca koji borave u privatnom vlasništvu.

Vlasnici stanova imat će pravo na povrat imovine i isplatu tržišne najamnine, a najmoprimci po povoljnim uvjetima stjecanje prava vlasništva. Tijekom 2024. godine predviđeno je prikupljanje podataka (ustrojavanje Registra) i donošenje podzakonskih akata, dok bi provedba zakona trebala krenuti od 2025. godine.

Od 1. siječnja 2025. do konačnog rješavanja statusa stana, vlasnicima će biti isplaćivana tržišna najamnina, a također će im se isplatiti i solidarna naknada za pretrpljenu štetu od 1996. godine.

Zakonom je predviđeno uvođenje ukupno pet programskih mjera.

Predviđena je tako nagodba između stranaka o najmu stana između vlasnika i zaštićenog najmoprimca, neposredna isplata iznosa koji pripada zaštićenom najmoprimcu čime bi on bio obeštećen, kao i mogućnost da zaštićeni najmoprimac iseli iz postojećeg stana i useli u stan u vlasništvu države pri čemu bi plaćao minimalnu najamninu uz mogućnost kasnijeg otkupa toga stana.

Četvrta je programska mjera da država kupi stan od vlasnika, a u njemu bi ostao zaštićeni najmoprimac koji bi onda mogao otkupiti taj stan, a peta je mjera zamjena stana između vlasnika i države, pri čemu bi u tom stanu i dalje živio zaštićeni najmoprimac koji bi taj stan mogao otkupiti.

Zakonom je predviđeno i da ranjivim skupinama (invalidima, starijima od 65 i socijalnim slučajevima) država plaća troškove selidbe u fiksnom iznosu od 1.000 eura.

Procijenjeni ukupan trošak provedbe zakona je oko 107 milijuna eura, a procijenjeni broj stanova u pitanju je 1400, no točni iznosi znat će nakon uspostavljanja registra. 

Procjenjuje se da će država primjenom ovog zakona isplatiti oko 500 zaštićenih najmoprimaca, izgraditi oko 500 stanova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku koje će dati u najam ili ih prodati pod povoljnim uvjetima najmoprimcima, 300 stanova u svom vlasništvu dati u najam ili prodati najmoprimcima te 100 stanova otkupiti od vlasnika i prodati ih najmoprimcima.

Na dnevnom redu u  srijedu su i dvije zakonske izmjene iz resora poljoprivrede, o akvakulturi i o morskom ribarstvu, kako i izvješće o uredbi koju je Vlada donijela temeljem zakonske ovlasti.

U četvrtak Hrvatski sabor će raspravljati o konačnom tekstu zakona o hrvatskom jeziku, a u petak glasovati o svim raspravljenim točkama.

(HINA, 23. 1. 2024.)

Fotografija: Pixabay