Kao prvi korak u provedbi strategije, Komisija je predstavila i zakonodavni prijedlog Europskog programa za obrambenu industriju (EDIP), za koji je iz europskog proračuna namijenjeno  1,5 milijardi eura u razdoblju od 2025. do 2027. , te okvir mjera kako bi se osiguralo da obrambeni proizvodi budu pravodobno dostupni.

“Snažna, otporna i konkuretna europska obrambena industrija strateški je imperativ i preduvjet za jačanje naše obrambene spremnosti”, istaknuo je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

Borrell je dodao da su članice EU-a desetljećima vrlo malo izdvajale za obranu te da sada nužno investirati “više, bolje i zajedno”.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu, koji predstavlja povratak konvencionalnog rata visokog intenziteta na europskom tlu, Komisija naglašava da Europska unija i njezine države članice moraju pojačati svoju pripravnost, što znači osigurati svojim oružanim snagama potrebne količine obrambene opreme i sustava.

U Komisiji ističu da njihove analize pokazuju da su zemlje članice u proteklom razdoblju trošile znatno ispod dva posto svoga BDP-a na obranu, što je cilj koji su postavile sebi države članice NATO-a. U slučaju da su doista u zadnjih 15 godina ulagali tih dva posto, to bi danas iznosilo dodatnih trilijun eura. “To je red veličine onoga što sada trebamo nadoknaditi“, kažu u Komisiji.

Izvršna potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager kaže da je strategija odgovor na promjenu sigurnosne paradigme u Europi.

Ona ističe da su države članice do sada trošile na obranu kupujući različite sustave oružja, uglavnom izvan EU-a i da je sada kada njihovi obrambeni proračuni snažno rastu, potrebno ulagati bolje, što znači zajedno kao Europljani.

To znači da je potrebno smanjiti fragmentaciju i povećati suradnju kako bi se se ostvario puni potencijal sve većeg ulaganja država članica u obranu.

Komisija poziva države članice da do 2030. godine najmanje 40 posto obrambene opreme nabavljaju zajednički i da do 2030. godine europska industrrija osigura najmanje 50 posto vojne opreme u EU-u.

Povjernik za unutarnje tržište Thierry Breton  kaže da je 68 posto oružja koje je EU kupila za potrebe Ukrajine proizvedeno u Sjedinjenim Državama.

U Komisiji ističu da jačanje suradnje među članicama u području obrane ni u kojem slučaju ne znači da EU preuzima ovlasti država članica, koje su i dalje isklučivo nadležne za pitanja obrane.

Komisija je također predložila da se dio profita koji dolazi od zamrznute ruske imovine iskoristi za kupovinu oružja za Ukrajinu.

(HINA, 5. 3. 2024.)

Fotografija: Pixabay