Uoči potpisivanja premijer Plenković je ocijenio kako te time zaokružuje veliki proces reforme sustava plaća u Hrvatskoj.

Podsjetio je na donošenje Zakona o plaćama te na dijalog o uredbama o koeficijentima u javnim i državnoj službi čime je, istaknuo je, osigurano najveće povećanje plaća u povijesti za 244.000 zaposlenika u državnoj i javnim službama, prosječno od 31,9 posto.

"Vi mnogi imate puno više iskustva nego mi s ove strane stola u pregovorima između Vlade i sindikata i jako dobro znate da se ovo nije dogodilo nikada", poručio je sindikalcima.

Jako sam zadovoljan da smo ovo zajednički ostvarili i molio bih vas da ovo doživimo kao zajedničko postignuće jer ste svjesni da Vlada nije pristupila uredbama (o koeficijentima) jednostrano, rekao je premijer.

Vidjet će se postoje li razlozi za izmjene

"Da smo to napravili sigurno bismo pogriješili. Sad smo malo pametniji i iskusniji nego što smo bili prije par godina pa smo vodili, rekao bih, vrlo detaljan dijalog". Poručio je da će se kroz vrijeme i kroz dijalog sa sindikatima vidjeti postoje li razlozi za njihovu doradu odnosno izmjenu.

Plenković je ponovio kako je ovo prva Vlada koja kroz donošenje zakona i kroz uredbe nakon niza godina pokušala sintetizirati broj radnih mjesta i ispuniti načelo da se za otprilike isti posao, neovisno o resoru, dobije ista plaća.

Znali smo da je tu reformu nemoguće provesti a da svi budu zadovoljni, ali znali smo i da smo našim politikama u proteklih nekoliko godina osnažili ekonomski, socijalni i financijski položaj Hrvatske i "mogli smo si ovu reformu priuštiti".

"Da nismo, ne bi je bilo, u smislu financijske izvodljivosti, A da smo si ju mogli priuštiti plod je sada dugotrajne osmogodišnje politike, pozicioniranja Hrvatske u samo srce europske integracije (EU, schengen, Europski stabilizacijski mehanizam)", istaknuo je.

Inflacija nije pojela plaće

Podsjetio je da je u zadnjih godinu dana Vlada povećala regres s 200 na 300 eura, božićnicu s 232 na 300 eura, uz dar za dijete od 100 eura uvedeno je i novo pravo – uskrsnica od 100 eura, podignuta je osnovica za 5 posto što je, istaknuo je, značilo da je osnovica koja je u 2016. godine bila 678 eura danas 947 eura. 

"To je 40 postotno povećanje osnovice. Bilo je vlada i vremena, i ne tako davno, kad osnovica u cijelom mandatu raste – nula, a sad raste za više od 300 eura. I to je ogromna razlika", rekao je.

Naglasio je i da se povećanje plaća i primanja ljudi više ne može diskvalificirati floskulom – inflacija pojela plaće.

"Nije. Jednostavno nije. Kumulativna inflacija je manja od ukupnog povećanja plaća u našem mandatu. I to jako puno manja i u biti imamo visok realni rast plaća", naglasio je premijer te tim brojkama dodao još i "korist koju imaju svi" kroz to što država tri godine subvencionira cijenu plina, struje i naftnih derivata.

Piletić: Za plaće i materijalna prava dodatnih 1,6 milijardi eura

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Piletić također je zahvalio sindikatima na konstruktivnom dijalogu tijekom izrade o Zakonu o plaćama te tekstu i prijedloga uredbi o koeficijentima, te izjavio kako da će se za materijalna prava i veću plaću i vrednovanje zaposlenih u državnim i javnim službama dati dodatnih nešto više od 1,6 milijardu eura.

Kruna svega toga jest današnje potpisivanje novog TKU-a i dodatka KU, dodao je.

TKU za javne službe trebalo je potpisati temeljem odredbi Zakona o reprezentativnosti i "novog prebrojavanja" odnosno zbog toga što postoji novi reprezentativni sindikat u javnim službama – Zajedno, kao i zbog usklađivanja sa Zakonom o plaćama odnosno radi novih uredbi o koeficijentima, kao i zbog usklađivanja sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute.

Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić izrazio je zadovoljstvo postignutim u razgovorima s Vladom o novim koeficijentima, a predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sandra Šprem napomenula da na jesen, temeljem TKU-a, slijede ponovno pregovori o osnovici plaća.

"Tako da se kontinuitet pregovora na dobrobit zaposlenika sustavno obavlja i možemo zaključiti da permanentni socijalni dijalog itekako postoji u Hrvatskoj. A dokaz tome je i to što je danas ovdje svih 11 reprezentativnih za sklapanje TKU", istaknula je. 

(HINA, 1. 3. 2024.)

Fotografija: Pixabay