Slijedom prigovora HOK-a, Ministarstvo rada donijelo je treće izmjenama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, kojima su sporne odredbe brisane, kažu u HOK-u. Stoga se proširena izmjena Kolektivnog ugovora u sektoru graditeljstva primjenjuje od 1. studenoga 2020. godine i to samo na radnike, kao i do sada. HOK procjenjuje da je time postignuta financijska ušteda na obrtnike koji se bave građevinom od oko 20 milijuna kuna mjesečno.

HOK objašnjava kako je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donio odluku o proširenju primjene drugih i trećih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, čime se primjena izmijenjenog kolektivnog ugovora proširuje na sve poslodavce u sektoru graditeljstva, s primjenom od 1. studenoga 2020. godine.

Kolektivni ugovor za graditeljstvo je, kako se navodi, mijenjan dva puta i to zato što su drugim izmjenama u novim tarifnim stavovima za obračun plaća bili propisani koeficijent i iznos osnovne (bruto) plaće za obrtnika i to u iznosu od 11.130 kuna mjesečno. HOK ističe kako se izričito protivio proširenju primjene na takav način propisane plaće za obrtnike, za koju je bilo predviđeno da će se primjenjivati od 1. rujna 2020. godine. Razlog protivljenja je, kažu u HOK-u, nezakonitost propisivanja "plaće" obrtnika, odnosno dodavanju plaća za kategoriju: "član uprave – direktor, obrtnik (vlasnik)".

U HOK-u iznose da to nikada nije i ne treba biti predmet kolektivnog pregovaranja te kako najveći dio obrtnika u svojem poslovanju zakonski uopće ne može i nije u obvezi sebi isplaćivati plaću niti im se ona priznaje u izdatke poslovanja. Iznose kako obrtnici imaju obvezu plaćati obvezne doprinose i to na osnovice kako su propisane Naredbom o iznosima osnovicama za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za pojedinu kalendarsku godinu, ovisno o tome da li porez plaćaju u paušalnom iznosu ili na temelju poslovnih knjiga, a da bi kolektivnim ugovorom propisana "plaća" značila nametanje dodatnih davanja obrtnicima.

Osim toga, u HOK-u ocjenjuju kako je utvrđivanje kategorije plaće kao obveze svakog obrtnika izvan okvira kolektivnog ugovaranja, jer bi na taj način osnovicu osiguranja svakog obrtnika utvrđivali radnici organizirani u sindikat koji je potpisnik Kolektivnog ugovora, što je neprihvatljivo.

(HINA, 17. 11. 2020.)