Za takav stav Odbora izjasnilo se šest zastupnika većine, suzdržan je bio Milorad Pupovac, a protiv oporbeni zastupnici.

Selak Raspudić, koja je nedavno predložila izmjene Poslovnika, želeći rad Sabora učiniti efikasnijim i kvalitetnijim, nije dijelila stajalište većine.

„Alternativa tome, da potvrdimo ono što je ovom Odboru od davnina jasno, a to je da Poslovnik ima snagu zakona i da ga imaju pravo predložiti svi zastupnici, je diktatura“, izjavila je.

Zapitala se i nije li potpuno nelogično da petina zastupnika može predlagati Ustav, zakone koji uređuju život svakog građanina, ali ne možemo ni „pipnuti“  Poslovnik?

Dok oporbeni članovi Odbora dijele razmišljanja Selak Raspudić, HDZ-ovi imaju drugačije viđenje.

Jelkovac: Promjene Poslovnika uvijek bile ovlast Odbora

Marija Jelkovac (HDZ) poziva se na praksu Sabora od 1992. po kojoj su donošenje i promjene Poslovnika uvijek bile u ovlasti Odbora za Ustav.

U arhivu se, navela je, može pronaći da je jedan zastupnik inicirao promjene, pa dobio odgovor da to može učiniti prema Odboru, ali da nije on ovlašteni predlagatelj, nego je to Odbor.

Dosadašnja je praksa bila dobra, nemamo ništa od toga da sad kažemo da su formalni predlagatelji zastupnici, a znamo da većina donosi izmjene Poslovnika, rekla je Jelkovac.

To je jedna izrazito opasna tvrdnja koja poništava višestranačje i obesmisluje poziciju oporbe, odgovara joj Selak Raspudić.

I Arsen Bauk (SDP) ističe kako ne vidi ni jedan racionalan razlog da se onemogući zastupnike da predlažu promjenu Poslovnika.

Postoji velika vjerojatnost da se ni sama oporba neće suglasiti oko prijedloga jednoga zastupnika, pa možete postići da se oporba međusobno posvađa, poručio je vladajućima.

Ne vidim prostora da se usuglasimo, pa ću biti suzdržan, najavio je Pupovac, referirajući se na argumente da Poslovnik ima snagu zakona, odnosno na dobru dosadašnju praksu Odbora i Sabora.

Podijeljena mišljenja imali su i vanjski članovi Odbora, ustavnopravni stručnjaci.

Gardašević: Svaki zastupnik mora imati pravo predložiti promjene

Za Đorđa Gardaševića nema sumnje da svaki zastupnik mora imati pravo predložiti promjene Poslovnika.

Odbor ima pravo predložiti promjene, ali ne može se isključiti zastupnike iz tog prava, naglasio je.

Ustav, podsjetio je, omogućuje svakom zastupniku da predloži zakon, Ustavni je sud govorio da Poslovnik ima pravnu snagu zakona, jer se donosi u postupku predviđenom za zakon i ima sadržaj zakona.

Poslovnik je formalno zakon i treba ga tretirati kao zakon, kazao je.

Činjenica da nešto ima pravnu snagu nekog akta ne znači da je to taj akt, uzvraća mu Mato Palić i upućuje na udžbenik ustavnog prava Branka Smerdela u kojemu piše da su poslovnici temeljnih državnih tijela podzakonski propisi.

Da bi nešto bilo zakon u formalnom smislu mora ispuniti tri uvjeta, među njima i da nosi naziv zakon, a Poslovnik to nema, kazao je.

Benčić: Bit će posla za Ustavni sud

Bitni su forma i procedura u kojoj se akt donosi, nije bitno kako se zove, uzvraća mu Sandra Benčić (ZLB) i tumači kako bi stav da je Odbor isključivi predlagatelj promjena Poslovnika za posljedicu imao da značajan dio zastupnika i klubova ne može potaknuti promjene. „Ono što je dano onima koji ovdje sjede, nije dano svim drugim zastupnicima“, kazala je i najavila da će se, ako Odbor donese takvu odluku, time baviti Ustavni sud.

Sam Smerdel precizira da u njegovom udžbeniku piše da su poslovnici podzakosnki akti, ali da tu ima iznimaka, te da po pravnoj snazi imaju snagu organskog zakona.

Kada bi svaki zastupnik mogao predlagati promjene Poslovnika, one bi zauzele veliki dio saborskog dnevnog reda, pa je jasno da se ta pitanja koncentriraju u Odboru za Ustav, da bi iz njega išli usklađeni i raspravljeni prijedlozi, istaknuo je Smerdel. 

(HINA, 8. 3. 2023.)

Fotografija: Pixabay