Najvažniji razlog donošenja novog Zakona jest potreba usklađenja s propisima kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina, s propisima kojima se uređuje područna samouprava, propisima kojim se uređuje komunalno gospodarstvo te propisima kojima se uređuju ceste, Prekršajnim zakonom i drugima.

Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Nar. nov., br. 112/18) propisana je nadležnost Državne geodetske uprave, između ostalog, za:
- vođenje i održavanje registra prostornih jedinica (čl. 137.)
- osnivanje i vođenje registra geografskih imena (čl. 143.) te
- određivanje kućnih brojeva zgrada (čl. 121.).

U registru prostornih jedinica vode se i podaci o sljedećim prostornim jedinicama: državi, županijama i Gradu Zagrebu, gradu, općini, naselju, ulici, trgu i zgradi s pripadajućim kućnim brojevima. Podaci o prostornim jedinicama unose se u registar prostornih jedinica iz odluka tijela nadležnih za donošenje odluka o granicama i imenima naselja, o imenima ulica i trgova odnosno iz rješenja o određivanju kućnih brojeva. Navedene odluke trebaju biti donesene na temelju i u skladu s podacima iz registra prostornih jedinica, kako bi bile provedive u navedenom registru.

Kao daljnji razlog donošenja novog Zakona jest izbjegavanje poteškoća u provedbi prethodno navedenih odluka u praksi jer Zakonom o naseljima iz 1988. godine nije bilo propisano da se navedene odluke donose na temelju i u skladu s podacima iz registra prostornih jedinica.

Stoga se novim Zakonom propisuje da se odluke predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave o određivanju granica područja naselja, određivanju imena naselja, ulica i trgova donose tako da je obvezni sastavni dio odluke službena podloga iz registra prostornih jedinica na kojoj su prikazane granice i imena naselja, ulica i trgova prije donošenja odluke i granice i imena naselja, ulica i trgova kako se predlažu odlukom.

Članak 147. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisuje da poslove standardizacije geografskih imena obavljaju javnopravna tijela sukladno preporukama Povjerenstva za standardizaciju geografskih imena koje imenuje i razrješava rješenjem Vlada Republike Hrvatske na rok od četiri godine.

U tom se smislu člankom 7. novog Zakona o naseljima propisuje da donošenje odluka o imenima naselja, ulica odnosno trgova mora biti u skladu s prethodno pribavljenim mišljenjem vijeća mjesnog odbora odnosno drugog oblika mjesne samouprave koji se nalazi na području na kojem se određuje ili mijenja ime naselja, ulice i trga te da imena naselja, ulica i trgova moraju biti usklađena s prethodno pribavljenim mišljenjem Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za standardizaciju geografskih imena.^[1]

Glede određivanja kućnih brojeva, nadležnost za određivanje kućnih brojeva zgradama novim se Zakonom o naseljima ujednačava sa Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina tako da članak 11. Zakona sada propisuje da rješenja o kućnom broju određuje mjesno nadležni katastarski ured.^[2]

Vezano uz usklađenje s propisima kojima se uređuje lokalna i područna samouprava novi se Zakon o naseljima usklađuje s propisanim nazivima i nadležnošću tijela jedinica lokalne samouprave kao i s odredbama o nadzoru zakonitosti općih akata koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. Tako članak 15. stavak 1. Zakona o naseljima glasi: „(1) Nadzor nad zakonitošću odluka jedinica lokalne samouprave o granicama područja naselja te o imenima naselja, imenima ulica i trgova obavlja tijelo državne uprave nadležno za geodetske i katastarske poslove.“

Što se tiče nadzora nad obilježavanjem zgrada kućnim brojevima, stavak 2. istog članka propisuje da nadzor obavljaju komunalni redari u skladu s propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo.

Nadalje,  člankom 8.  novog Zakona, u odnosu na stari, detaljnije se i jasnije definiraju obveznici pribavljanja i postavljanja ploča s imenima naselja te pločica kojima se zgrade obilježavaju kućnim brojem, kao i snošenja troškova njihova postavljanja.

Pločom s imenom naselja smatra se prometni znak »naziv naseljenog mjesta« koji se izrađuje i postavlja u skladu s propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama. Ona se postavlja uz javnu ili nerazvrstanu cestu na granici naselja, a postavlja je upravitelj ceste odnosno koncesionar. S druge strane, ploča s imenom ulice postavlja se na početku i na kraju ulice te važnijim križanjima. Ploča s imenom trga postavlja se na ulazu iz ulice na trg. Ploču s imenom ulice i trga postavlja jedinica lokalne samouprave.

Troškove pribavljanja i postavljanja ploča s imenima naselja snosi upravitelj ceste odnosno koncesionar ceste uz koju se ploča postavlja, a troškove pribavljanja i postavljanja ploča s imenima ulica i trgova snosi jedinica lokalne samouprave.

Novim se Zakonom nastoji postići horizontalna usklađenost zakonodavstva, unaprjeđenje i usklađivanje načina određivanja granica područja naselja, određivanje imena naselja, ulica i trgova, označavanje naselja, ulica i trgova te obilježavanje zgrada kućnim brojevima. Budući da se propisuje da se odluka o određivanju granica područja naselja donosi uz prethodno mišljenje nadležnog zavoda za prostorno uređenje županije odnosno Grada Zagreba, preostaje vidjeti u kojoj će se mjeri osigurati usklađenost granica naselja i prostornih planova uređenja jedinica lokalne samouprave sa stvarnim stanjem na terenu.

Priredila: Tea Kovačec, struč. spec. admin. publ.

Literatura:
1. Konačni prijedlog Zakona o naseljima
2. Zakon o naseljima (Nar. nov., br. 39/22)
3. Zakon o naseljima (Nar. nov., br. 54/88)
4. Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Nar. nov., br. 112/18 i 39/22)

[1] Povjerenstvo je dužno dati mišljenje u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga imena naselja, ulice ili trga (čl. 7. st. 2).
[2] Rješenje o određivanju kućnog broja zgradi nije upravni akt (čl. 12. st. 2.).