Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.  U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„U skladu sa sustavno izrađenim i sveobuhvatnim paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata koji se odnosi na kućanstva, poduzeća i poljoprivrednike predlaže se ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona). Poreznim rasterećenjem stvorili bi se preduvjeti da udar na standard građana bude što manji.

U cilju ublažavanja rasta cijene prirodnog plina i očuvanja standarda građana, Prijedlogom zakona predlaže se da se na isporuku prirodnog plina obavljenu u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%.

Naime, Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2020.-2024., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezno rasterećenje građana i gospodarstva, uključujući sniženje stope PDV-a na hranu te poduzimanje mjere gospodarskog oporavka i poticaja razvoja industrije.

S tim u vezi, u smislu daljnjeg poreznog rasterećenja i ublažavanja rasta cijena s kojim su građani i gospodarstvo suočeni, kroz smanjenje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske s osnove PDV-a, Prijedlogom zakona također se predlaže:

- proširenje primjene snižene stope PDV-a od 5% na dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja;

- proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine;

- da povredu porezne tajne ne predstavljaju podaci o tome da je porezni obveznik znao ili morao znati da sudjeluje u transakcijama čija je namjera izbjegavanje plaćanja PDV-a.

Smanjenjem stope PDV-a s 25% i 13% na 5% za prethodno navedena dobra i usluge omogućilo bi se porezno rasterećenje građana i gospodarstva koji su suočeni s rastom troškova, potaknula bi se zaštita baštine i promocija hrvatske kulture te otvorio prostor za razvoj i unaprjeđenje sustava sporta u Republici Hrvatskoj.

Također, proširenjem primjene snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku ublažio bi se rast cijena energenata i omogućilo očuvanje standarda građana te bi se izjednačila stopa PDV-a za isporuku električne energije i ostalih energenata. Sniženjem stope PDV-a na 13% za menstrualne potrepštine smanjilo bi se porezno opterećenje, što bi poreznim obveznicima omogućilo da samostalno odluče na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a.“

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o radu

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o radu podnijela je Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 8. ožujka 2022. godine. U prijedlogu se ukratko obrazlažu izmjene koje se predlaže unijeti u postojeće radno zakonodavstvo:

„Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o radu prvenstveno se predlažu uvesti instituti fleksibilnih radnih uvjeta, pojam „prava na isključenje“, te jednake plaće i kada radnik obavlja poslove „od doma“.

Naime, predloženim izmjenama nastoji se olakšati rad radnicima i skrbnicima koji imaju djecu do dvanaest godina na način da im se omoguće fleksibilni uvjeti rada.“

Jedan od glavnih problema na tržištu rada iz perspektive radnika je neodgovarajuća politika u području ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Pokazalo se da se lošija stopa zaposlenosti žena pogoršava zbog dopusta koji su neujednačeno osmišljeni u pogledu spola, nedovoljnih poticaja muškarcima za korištenje dopusta radi skrbi o djeci i/ili funkcionalno ovisnim članovima obitelji, ograničenih mogućnosti korištenja fleksibilnih radnih uvjeta, nedostatnih usluga formalne skrbi i negativnim ekonomskim čimbenicima.

Kako bi se zaposlene roditelje i skrbnike potaknulo da ostanu na tržištu rada, tim bi se radnicima trebalo omogućiti da svoje rasporede rada prilagode privatnim obiteljskim obavezama. Zaposleni roditelji i skrbnici stoga bi radi pružanja roditeljske skrbi trebali moći zatražiti fleksibilne radne uvjete, tj- mogućnost da prilagode raspored rada, među ostalim radom na daljinu, fleksibilnim radnim vremenom ili smanjenjem radnih sati.

Isto tako, predviđa se da poslodavac ne može otkazati ugovor o radu radnicima koji zatraže omogućavanje fleksibilnih radnih uvjeta rada. Na taj se način štite radnici u ostvarivanju njihovih prava u slučaju da ih poslodavac ne poštuje.

Nadalje, za ostvarenje pune ravnoteže između privatnog i poslovnog života potrebno je u zakonu predvidjeti i tzv. „pravo na isključenje“. Stoga se predlaže dopuniti odredbu članka 60. Zakona o radu na način da se vrijeme po proteku vremena koje se prema Zakonu smatra radnim vremenom ne smatra radnim vremenom te radnik u istom ne podliježe obvezama iz radnog odnosa.

Tako je npr. u Francuskoj donesen Zakon prema kojem radnici ne moraju otvarati poruke poslovne elektroničke pošte izvan radnog vremena, tzv. „pravo na isključenje“.

Predložena dopuna Zakona predviđa i načelo jednake plaće ko obavljanja poslova izvan sjedišta poslodavca izvan sjedišta poslodavca odnosno sjedišta rada. Konkretno da svi radnici imaju ista primanja, istu plaću i kad rade „od doma“ i kad rade na svom „klasičnom“ radnom mjestu.

Priredila: Ana Turić, mag. iur.