Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine s ciljem osiguranja administrativnog rasterećenja poslodavaca te službenika policijskih uprava odnosno policijskih postaja, učinkovitijeg provođenja postupaka te zaštita radnika-državljana trećih zemalja i zadržavanja postojeće strane radne snage, uz poštivanje svih sigurnosnih aspekata.

Donošenjem predloženog zakona omogućit će se reguliranje boravka državljana trećih zemalja i članova njihovih obitelji kako je propisano Direktivom (EU) 2021/1883 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2021. o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja visokokvalificiranih radnika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2009/50/EZ.

Omogućit će se reguliranje privremenog boravka u svrhu useljavanja i povratka hrvatskog iseljeništva te se, u cilju zadržavanja visokoobrazovanih državljana trećih zemalja koji su u Republici Hrvatskoj studirali i stekli kvalifikaciju razine visokog obrazovanja i zaposlili se, propisuju povoljnije odredbe za stjecanje stalnog boravka.

Radi otklanjanja izazova s kojima se susreću članovi obitelji osoba kojima je u Republici Hrvatskoj odobrena međunarodna zaštita (financijskih, administrativnih ili logističkih razloga), sada se omogućava da osoba kojoj je odobrena međunarodna zaštita u nadležnoj policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji podnese zahtjev za privremeni boravak za svoje članove obitelji koji se nalaze izvan Republike Hrvatske.

Smanjit će se administrativno opterećenje svih dionika postupka, na način da je omogućeno da se dozvole za boravak i rad izdaju do tri godine (a ne do godine dana), ovisno o trajanju ugovora o radu, a dozvola za boravak i rad za sezonski rad do devet mjeseci (umjesto šest mjeseci). Promjena zanimanja kod istog poslodavca i promjena poslodavca neće nužno dovoditi do potrebe izdavanja nove dozvole za boravak i rad i provođenja cjelokupnog upravnog postupka, već se unutar važenja dozvole za boravak i rad navedeno biti moguće bez dodatnog administrativnog tereta. U slučaju prestanka radnog odnosa neće doći do ukidanja dozvole za boravak i rad, već se omogućava da državljanin treće zemlje ostane u Republici Hrvatskoj i traži novog poslodavca za vrijeme dopuštene nezaposlenosti, čime se štite strani radnici i čime se omogućava poslodavcima zapošljavanje stranih radnika koji već borave u Republici Hrvatskoj.

Broj dozvola za boravak i rad koje može zatražiti poslodavac morati će pratiti njegov rast i realne potrebe za zapošljavanjem stranaca, a u tom cilju je za sva zanimanja (deficitarna i nedeficitarna) propisan uvjet omjera zaposlenih državljana Republike Hrvatske odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije i radnika-državljana trećih zemalja.

Dopunit će se odredbe koje se odnose na davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a u cilju zaštite domaćeg tržišta rada te radnika-državljana trećih zemalja.

Uređene su odredbe koje se odnose na ugovor o radu koji ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe i plaću koja se isplaćuje državljaninu treće zemlje, koja ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u Republici Hrvatskoj koji rade na usporedivim radnim mjestima u skladu s posebnim zakonima ili kolektivnim ugovorima.

Kako bi poslodavac imao stranog radnika koji je osposobljen za obavljanje poslova u deficitarnom zanimanju, osigurat će se propisivanjem obveze prilaganja dokaza o kompetencijama za rad u tom zanimanju u postupku izdavanja dozvole za boravak i rad.

Kako bi se garantiralo da se radi o poslodavcu koji uredno posluje u Republici Hrvatskoj, zapošljava domaće radnike te doprinosi gospodarskom razvitku, dopunit će se odredbe za izdavanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za poslodavce, koje se odnose na podmirene obveze po osnovi javnih davanja, uvjet kontinuiranog zaposlenja najmanje jednog radnika državljanina Republike Hrvatske odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području Republike Hrvatske (u zadnjih godinu dana, umjesto šest mjeseci kao do sada), novi uvjet ostvarenog prometa u određenom iznosu, kao i da se neće izdati dozvola za boravak i rad poslodavcu kojem je pravomoćno izrečena kaznena sankcija protiv opće sigurnosti ili prekršajnopravna sankcija za najteže prekršaje protiv radnih odnosa te prekršajnopravna sankcija protiv socijalnog osiguranja te zaštite na radu, da poslodavac nije na popisu poslodavaca kod kojeg je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada sukladno posebnom propisu koji uređuje suzbijanje neprijavljenoga rada.

Zbog u praksi uočenih posljedica neprovedenog ili nepotpuno provedenog selekcijskog postupka od strane poslodavaca, propisana je obveza dostave zadužnice na iznos od jedne prosječne bruto plaće za svakog stranog radnika kojem treba viza za ulazak u Republiku Hrvatsku, što će utjecati na poslodavce da vrše temeljite selekcijske postupka za radnike koji su im stvarno potrebni.

Novim odredbama kojima se propisuje smještaj stranih radnika kada su u pitanju cjelogodišnje dozvole za boravak i rad, pružit će se zaštita stranim radnicima osiguranjem primjerenog smještaja, kada ga osigurava poslodavac.

Izmijenjenim prekršajnim odredbama kojima se predlažu novi iznosi prekršajnih kazni uputit će se jasna poruka o pravnim dobrima koja se njime štite, signalizira se netolerancija na određena ponašanja kojima se krše norme Zakona o strancima te će predstavljati odvraćajući element za činjenje prekršaja propisanih Zakonom.

U cilju olakšanja provođenja kontrole, kao i zaštite radnika i njihovih prava, propisana je veća povezanost državnih tijela i institucija (policijske uprave/postaje, porezna uprava, mirovinsko osiguranje).

Na 3. sjednici, 25. listopada 2024. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona. 

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator