Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju radničkih tražbina podnijela je Vlada Republike, aktom od 18. kolovoza 2022. godine. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Zbog stečaja poslodavca radnicima je prvenstveno ugrožena socijalna sigurnost. Kako bi se pružila materijalnopravna zaštita radnicima zbog stečaja poslodavca, potrebno je proširiti obuhvat radnika na način da se omogući pristup zaštiti radnicima kojima je radni odnos prestao 10 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka. Uz navedeno potrebno je i produljiti zaštićeno razdoblje za koje radniku pripada materijalnopravna zaštita osigurana ovim Zakonom i to na način da se zaštićeno razdoblje produlji s tri mjeseca na pet mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka, odnosno prije prestanka radnog odnosa ukoliko je isti prestao unutar 10 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

Zahtjev za ostvarivanje prava u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem podnosi se Agenciji ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u propisanom roku. Ovim izmjenama i dopunama Zakona omogućit će se podnošenje zahtjeva i putem HP - Hrvatske pošte d.d., na koji način će se dodatno olakšati radnicima.

Nadalje, za prihvat uplate osiguranih tražbina radnika stečajni upravitelj dužan je otvoriti poseban namjenski račun. Prema važećem Zakonu, Agencija može iznimno, u slučaju kada je stečajni dužnik izgubio svojstvo pravne osobe, vršiti izravnu isplatu tražbina radniku, uz obračun i uplatu obveznog doprinosa, poreza i prireza. Navedenu mogućnost koristili su stečajni upravitelji na način da su čekali brisanje društva iz sudskog registra, iako su imali obvezu otvoriti poseban namjenski račun stečajnog dužnika za prihvat uplate osiguranih tražbina radnika te obračunati i uplatiti obvezni doprinos, porez i prirez. Ovakvim postupanjem dodatno se produžuje rok isplate naknada radnicima i opterećuje rad Agencije kojoj su već ionako nametnuti kraći rokovi odlučivanja zbog nužnosti brzog djelovanja i pružanja materijalne zaštite radnicima. Stoga, kako bi se spriječila zlouporaba odredbe te osigurala učinkovita i nedvojbena primjena ovoga Zakona, potrebno je propisati obvezu stečajnog upravitelja da na temelju odluke suda otvori poseban namjenski račun za prihvat uplate osiguranih tražbina radnika te obračuna i uplati obvezni doprinos, porez i prirez, u slučaju kada se otvoreni stečajni postupak neće provoditi, a poslodavac ima zaposlenih radnika.

U slučaju blokade računa poslodavca, rok u kojem je poslodavac dužan podnijeti Agenciji zbirni zahtjev za isplatu plaće odnosno naknade plaće je tri dana od dana kada je utvrđena nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje. Poslodavac dokazuje činjenicu nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje potvrdom Financijske agencije. S obzirom da potvrda ne sadržava datum kada je utvrđena nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje, ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se dopuniti sadržaj potvrde Financijske agencije.

Naime, u praksi se pokazalo da poslodavac zatraži potvrdu Financijske agencije nakon proteka roka od tri dana od dana kada je utvrđena nemogućnost izvršenja osnove za plaćanje, zbog čega je zbirni zahtjev Agencija utvrdila nepravodobnim te su radnici ostali uskraćeni za svoja prava.

Ako poslodavac ne dostavi Financijskoj agenciji zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, Državni inspektorat donosi rješenje o osiguranju naplate pljenidbom i zabranom raspolaganja novčanim sredstvima koje poslodavac ima na bilo kojem računu kod banke, za iznos koji čini umnožak propisanog iznosa minimalne plaće i broja radnika kojima nije isplaćena plaća odnosno naknada plaće za određeni mjesec. Mjera osiguranja traje sve dok ju Državni inspektorat ne ukine temeljem obavijesti poslodavca o činjenici daje Financijskoj agenciji podnio zahtjev za prisilnu naplatu, odnosno da je svim radnicima isplatio njihove tražbine.

S obzirom da je tijekom primjene Zakona uočena potreba za propisivanjem dodatne pravne osnove na temelju koje bi Državni inspektorat bio ovlašten donositi rješenje o ukidanju privremene mjere osiguranja i obustavi postupka naplate, ovim izmjenama i dopunama Zakona propisuje se ista. Naime, privremena mjera će se ukinuti i u slučaju kada Državni inspektorat zaprimi obavijest Ministarstva financija, Porezne uprave da je poslodavac za kojeg je donesena privremena mjera, ispravio JOPPD obrazac na način da je za osobu - člana uprave društva, izvršnog direktora ili upravitelja zadruge, za kojeg je prvotno bila iskazana neisplata plaće, naknadno dostavio ispravak JOPPD obrasca s oznakom da se radi o kategoriji osoba na koje se ovaj Zakon ne primjenjuje. U slučaju da takav poslodavac zapošljava i druge radnike, Državni inspektorat će postupiti na jednaki način pod uvjetom da poslodavac u odnosu na te radnike podnese zahtjev za prisilnu naplatu, odnosno isplati im plaću.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. kolovoza 2022. godine. U prijedlogu se ukratko navodi razlog izmjene spomenutog zakona:

„Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) doprinosi se provedbi Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom s ciljem da Republika Hrvatska postane dijelom ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro. Predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama usklađuju se s iznosima u eurima propisanima pravnom stečevinom Europske unije u području tržišta kapitala, a iznos raspona prekršajnih sankcija s odredbama zakona kojim je uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i iznosa u eurima propisanih pravnom stečevinom.

Isto tako, Prijedlogom zakona predlaže se brisanje poglavlja VII. dijela petog važećeg Zakona, s obzirom na to da je Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. izdano odobrenje za rad na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 909/2014) pa se na isti primjenjuju odredbe poglavlja IV. dijela petog važećeg Zakona.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. rujna 2022. godine. U prijedlogu se taksativno navode predložene izmjene zakona:

„Osim izmjena povezanih s uvođenjem eura kao službene valute odnosno prestanka procesa bliske suradnje i ulaska u punopravno članstvo u jedinstvenom nadzornom mehanizmu, predložene izmjene važećeg Zakona uključuju sljedeće:

- usklađeni su pojmovi određeni Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava („Narodne novine", broj 146/20.) kao npr. instrumenti sanacije, ovlast za sanaciju te sanacijska uprava;

- mali primici radnika kreditne institucije određeni su kao bruto varijabilni primici koji na godišnjoj osnovi ne prelaze iznos od 50.000,00 eura i ne čine više od jedne trećine njegovih bruto ukupnih primitaka na godišnjoj osnovi - do sada je bila iskorištena opcija te je Republika Hrvatska prag bila odredila na 200.000,00 kuna koji je sada povećan na iznos od 50.000,00 eura određen kao maksimalan u Direktivi 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36)

- proširen je katalog kaznenih djela koja se uzimaju obzir kod izdavanja prethodne suglasnosti dioničarima kreditne institucije, članovima uprave i članovima nadzornog odbora kreditne institucije pri čemu su u katalog kaznenih djela dodana kaznena djela težeg karaktera koja u bitnome utječu na procjenu primjerenosti spomenutih osoba

- precizirano je da je nadzorni odbor male i jednostavne kreditne institucije dužan osnovati odbor za rizike, odnosno da iznimno, kao i do sada može kombinirati odbor za rizike s revizijskim odborom

- usklađeni su pojmovi s pravnom stečevinom Europske unije (npr. „osnovni" kapital umjesto „priznati" kapital u kontekstu ograničavanja velikih izloženosti) te su ispravljena pozivanja (npr. u dijelu javne objave kreditne institucije)

- precizirana je nadležnost guvernera Hrvatske narodne banke za slučaj donošenja rješenja o utvrđivanju dnevnih periodičnih penala i rješenja o izricanju ukupnog iznosa periodičnih penala, određeni su propisi zbog povreda kojih Hrvatska narodna banka može izreći periodične penale te je uređen postupak izračuna ukupnog iznosa periodičnih penala i njihovo izricanje.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Pixabay