Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske 3. prosinca 2020. godine uz prijedlog da se navedeni zakon donese po hitnom postupku. Potreba donošenja zakona u prijedlogu se obrazlaže na sljedeći način:

“Područje ulaska, kretanja, boravka i rada državljana država članica Europskog gospodarskog prostora uređeno je Zakonom o državljanima država članica europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, br. 66/19 i 53/20) koji se primjenjuje od 18. srpnja 2019., a koji je mijenjan 2020. Navedenim se Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzela Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji slobodno se kretati i boraviti na državnom području država članica, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1612/68 i stavljaju izvan snage direktiva 64/221/EEZ, 68/360/EEZ, 72/194/EEZ, 73/148/EEZ, 75/34/EEZ, 75/35/EEZ, 90/364/EEZ, 90/365/EEZ i 93/96/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 30. 4. 2004.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (kodifikacija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 27. 5. 2011.) Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (u daljnjem tekstu: Ujedinjena Kraljevina) je od 1. veljače 2020. na uređeni način prestala biti članicom Europske unije stupanjem na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (u daljnjem tekstu: Sporazum).

Sporazum uređuje različite aspekte povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije, uključujući sveobuhvatnu zaštitu prava građana Europske unije koji žive u Ujedinjenoj Kraljevini i prava državljana Ujedinjene Kraljevine koji žive u Europskoj uniji.

Sporazumom se prepoznaje potreba uzajamne zaštite građana Europske unije i državljana Ujedinjene Kraljevine i članova njihovih obitelji koji su prije 31. prosinca 2020. ostvarivali pravo na slobodu kretanja te jamči izvršivost njihovih prava temeljem Sporazuma, kao i njihovu utemeljenost na načelu nediskriminacije.

Vezano za reguliranje statusa državljana Ujedinjene Kraljevine i članova njihovih obitelji, Sporazumom je državama članicama omogućen izbor između dvije sheme u reguliranju boravišnog statusa: konstitutivnog sustava boravka kako je propisano člankom 18. stavkom 1. Sporazuma i deklaratornog sustava boravka sukladno članku 18. stavku 4. Sporazuma.

U svrhu provedbe Sporazuma, osobito članka 18. stavka 4. Sporazuma, potrebno je:

- propisati odgovarajuće postupke i uvjete za prijavu privremenog odnosno stalnog boravka koji će se primjenjivati na državljane Ujedinjene Kraljevine i članove njihovih obitelji koji su korisnici prava iz Sporazuma

- propisati rokove za prijavu privremenog odnosno stalnog boravka za državljane Ujedinjene Kraljevine i članove njihovih obitelji koji su korisnici prava iz Sporazuma

- propisati uvjete pod kojima pogranični radnik podnosi zahtjev za izdavanje pogranične propusnice kako je definirano Sporazumom

- propisati primjenu odredbi Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji na odgovarajući način na državljane Ujedinjene Kraljevine i članove njihovih obitelji koji su korisnici prava iz Sporazuma.

Donošenjem predloženog Zakona propisat će se jasna pravila koja će omogućiti državljanima Ujedinjene Kraljevine i članovima njihovih obitelji koji su korisnici prava iz Sporazuma pravovremeni postupak prijave privremenog odnosno stalnog boravka te izdavanje boravišnih isprava kojima će se olakšati ostvarivanje njihovih prava iz Glave II. Sporazuma, kao i postupci koji se odnose na pravo na boravak, pravo ulaska i izlaska, pravo na stalni boravak te izdavanje boravišnih isprava, kao i na pravila o ograničenju prava na boravak i prava ulaska te izdavanje isprave pograničnom radniku.”

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o šumama

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o šumama podnijela je Vlada Republike Hrvatske 20. kolovoza 2020. godine po redovnom postupku. U prijedlogu je između ostalog navedeno:

“Zakonom o šumama (Narodne novine, br. 68/18, 115/18, 98/19, 32/20) uređuje se sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj. Sredstva za održavanje održivog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj osiguravaju se, između drugih izvora, i iz naknade za općekorisne funkcije šuma.

Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma se plaća u visini od 0.0265% od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka te se evidentira kao namjenski prihod državnog proračuna, odnosno prihod za posebne namjene, čije je korištenje i namjena utvrđena Zakonom o šumama – razminiranje (30%), vatrogasna djelatnost (20%), gospodarenje državnim šumama (37%), gospodarenje privatnim šumama (12%), znanstvenoistraživački rad u šumarstvu (1%). U posljednih pet godina prosječno se godišnje na ime naknade za općekorisne funkcije šuma prikupi sredstava u iznosu 190,7 milijuna kuna.

Temeljem Odluke ministra zdravstva o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, od 11. ožujka 2020., a u svrhu sprječavanja utjecaja COVID-19 bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2 na gospodarstvo Republike Hrvatske potrebno je provesti određene mjere kojima će se umanjiti utjecaj navedene javnozdravstvene ugroze na hrvatsko gospodarstvo.

Jedan od načina za provedbu tih mjera je, da se u ovakvim kriznim situacijama javnozdravstvene ugroze, odnosno događaja ili stanja koji se nisu mogli predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koji ugrožava život i zdravlje građana, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, umanji porezna i/ili neporezna opterećenja na gospodarske subjekte radi očuvanja gospodarske djelatnosti, likvidnosti poslovanja i očuvanja radnih mjesta, i to kroz mjere omogućavanja proširene namjene korištenja namjenskih proračunskih sredstava pa sve do odgode plaćanja ili obustave plaćanja predmetnih obveza, uključivo umanjenje stopa za njihov obračun, kao i ostalih javnih davanja.

U skladu s tim, u okviru prve skupine mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, kroz dopune odredbi Zakona o šumama (Narodne novine, broj 32/20), sredstva prikupljena na ime naknade za općekorisne funkcije šuma u skladu s odredbama Zakona o šumama, mogu se, u slučaju određenih posebnih okolnosti, koristiti i u druge prijeko potrebne svrhe, npr. s ciljem sprječavanja, odnosno ublažavanja utjecaja COVID-19 bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2 na gospodarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj.

Kao nova mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa predlaže se normativno uređenje odredbi Zakona o šumama ponovno u dijelu koji se odnosi na naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma, i to kroz dvije mjere direktno usredotočene na ovo neporezno davanje koje poslodavci prepoznaju kao opterećenje poslovanja - smanjenje stope za obračun naknade te povećanje granice za utvrđivanje obveze nastanka plaćanja naknade.

Prva mjera vezuje se uz smanjenje stope po kojoj se obračunava predmetna naknada, na način da se ista umanji za nešto manje od 10% i to sa sadašnjim 0,0265% na novopredloženu stopu za obračun u visini 0,024% od ukupnog prihoda ili ukupnih primitaka. Kroz provedbu ove mjere očekuje se rasterećenje gospodarskih subjekata u visini oko 19 milijuna kuna.

Druga mjera vezuje se uz oslobođenje plaćanja naknade za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja poreza na dobit te fizičke osobe obveznike plaćanja poreza na dohodak koji imaju prihod manji od 7,5 milijuna kuna. Time bi se smanjio broj obveznika plaćanja naknade za oko 50% u odnosu na njihov trenutni broj, odnosno od sadašnjih oko nešto više ok 20.000 obveznika, obvezu plaćanja naknade bi prema novom prijeldogu imalo samo njih oko 10.500. Navedenom izmjenom ukupni prihodi iz naknade općekorisne funkcije šuma bili bi prosječno smanjeni za oko dodatnih 14 milijuna kuna.

Ovdje predloženim mjerama očekuje se pozitivan učinak na poslovanje gospodarskih subjekata te njihovom provedbom doprinos očuvanju gospodarske djelatnosti, likvidnosti poslovanja i očuvanja radnih mjesta.”

Odabrale i pripremile:
Ana Turić, mag.iur.
Lea Jagar