Prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 31. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku s obzirom da se ponajprije želi omogućiti da se građani, odnosno cjelokupna javnost u Republici Hrvatskoj na odgovarajući način pripreme za promjene dana obilježavanja blagdana - Dana državnosti - 30. svibnja te novog blagdana, Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje - 18. studenoga te na činjenicu da se 25. lipnja neće obilježavati kao blagdan - Dan državnosti te da se 8. listopada više neće obilježavati kao blagdan - Dan neovisnosti jer dolazi do promjene rasporeda neradnih dana. To je važno za izradu raznih kalendara rada počevši, primjerice, od onih koji se odnose na raspored rada škola i na utvrđivanje ostalih rasporeda rada važnih za poduzetnike te javnu upravu. Budući da se ovim Zakonom propisuju i određeni novi spomendani, odnosno da se za pojedine spomendane određuje drugi datum nego kako je to bilo do sada, kao što su Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom, Dan neovisnosti i Dan Hrvatskoga sabora, potrebno je na vrijeme donijeti odgovarajući Zakon kako bi se cjelokupna javnost pravodobno mogla upoznati i pripremiti za njihovo primjereno i dostojanstveno obilježavanje.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 31. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

„Ovim Zakonom preuzima se zakonsko rješenje iz Uredbe o dopuni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kojim se uređuje mogućnost trajanja službe na određeno vrijeme zbog potrebe rada na provedbi projekta koji se financira iz fondova ili programa Europske unije za vrijeme trajanja projekta, za razliku od općeg pravila prema kojem služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati šest mjeseci te se može produžiti za još šest mjeseci. Također propisuje se da se osobe koje se zapošljavaju radi neposredne provedbe ostalih projektnih aktivnosti, odnosno na poslovima koji su predmet projekta (npr. zapošljavanje žena pripadnica ranjivih skupina i si.), ne smatraju službenicima i namještenicima lokalne jedinice te se na njih primjenjuju opći propisi o radu, a budući daje navedeno pitanje uređeno Uredbom o dopuni Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koja prema članku 4. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 96/18) ostaje na snazi najdulje do 30. studenoga 2019. godine. Nadalje, osigurava se kontinuitet radnog staža ostvarenog u državnoj službi, javnoj službi te službi u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za službenike i namještenike koje jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave preuzimaju temeljem zakona.”

Prijedlog Zakona o pomilovanju

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 6. lipnja 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o pomilovanju, u kojem je između ostalog navedeno:

“Zakon o pomilovanju nužno je uskladiti s Kaznenim zakonom (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18; u daljnjem tekstu: KZ/11), čija je primjena započela 1. siječnja 2013. godine, ali je potrebno da bude primjenjiv i u postupku pomilovanja za kaznene sankcije izrečene na temelju Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11; u daljnjem tekstu: KZ/97). Nadalje, potrebno gaje uskladiti i sa Zakonom o probaciji (Narodne novine, broj 99/18) i Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji (Narodne novine, br. 143/12, 105/15 i 32/17). Prema tome, razlozi donošenja novog Zakona o pomilovanju su preciznije i jasnije propisivanje oblika i učinaka pomilovanja te određivanje uvjeta za podnošenje molbe za pomilovanje, posebno kada se njome traži prijevremena rehabilitacija (članci 3., 4., 5. i 6.), uključujući i otklanjanje uočenih nomotehničkih nedostataka te razjašnjenje odredbi radi otklanjanja nerazumijevanja primjene u praksi; zatim usuglašavanje teksta Zakona sa sustavom kaznenih sankcija propisanim u KZ/11 (članci 3. i 7.), novim Zakonom o probaciji i Zakonom o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji; te, napokon, uvođenje instituta Povjerenstva za pomilovanja s ciljem multidisciplinarne analize okolnosti na koje podnositelj ukazuje u molbi za pomilovanje i ocjene opravdanosti davanja pomilovanja (članci 12. i 13.). Uz to će se i Predsjedniku omogućiti sveobuhvatniji i neposredniji uvid u svaki pojedini predmet pomilovanja (članak 14.).”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 12. rujna 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu, u kojem je između ostalog navedeno:

„Ovim Prijedlogom zakona, izvršena je uskladba sa Zakonom o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19) člankom 33. kojim je propisano da se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima posebnim zakonom mogu povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi te da uredi državne uprave u županijama ustrojeni na temelju Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, br. 150/11, 12/13 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16) nastavljaju s radom do stupanja na snagu posebnih zakona kojima će se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeriti županijama. Preostali dio izmjena odnosi se na nomotehnička poboljšanja teksta Zakona i prilagodbe posebnim propisima.“

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur.
Željko Tomljenović, mag. iur.