Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji podnijela je Anka Mrak-Taritaš, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 12. srpnja 2023. godine.

Kako se navodi u Prijedlogu predložene izmjene Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji proširuju pravo na medicinski pomognutu oplodnju na sve žene, podižu dobnu granicu žene za ostvarivanje tog prava te dodatno reguliraju pravo na priziv savjesti u kontekstu medicinski pomognute oplodnje.

Naime, u ocjeni trenutnog stanja se ističe da je trenutno važeći Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji „prerestriktivan te to pravo trenutno imaju samo bračni i izvanbračni heteroseksualni partneri i samkinje čije je dosadašnje liječenje neplodnosti ostalo bezuspješno ili bezizgledno. To, naravno, znači da žene koje nisu u braku ili izvanbračnoj vezi zapravo nemaju pravo na medicinski pomognutu oplodnju niti to pravo imaju žene koje su u istospolnoj zajednici, bilo formalnoj bilo neformalnoj“.

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti predloženom izmjenom je „ispravljanje diskriminatorne odredbe Zakona te omogućavanje prava na medicinski pomognutu oplodnju svim ženama, neovisno o njihovom statusu u smislu bračne ili izvanbračne zajednice ili seksualne orijentacije. Posljedično, time se proširuje pravo na medicinski pomognutu oplodnju na sve žene, podižu dobnu granicu žene za ostvarivanje tog prava te dodatno regulira pravo na priziv savjesti u kontekstu medicinski pomognute oplodnje“.

Prijedlog zakona o subvencioniranju ugradnje dizala u višekatne stambene zgrade

Prijedlog zakona o subvencioniranju ugradnje dizala u višekatne stambene zgrade podnio je Klub zastupnika HNS-a i nezavisnih zastupnika, aktom od 13. srpnja 2023.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za donošenjem predloženog zakona. Naime, iznesena je procjena da je 16 804 stambenih ulaza s tri ili više katova (5+3 kata) bez dizala a od tog broja 5288 ulaza su s četiri kata, 781 ulaza s 5 katova, 107 ulaza sa šest katove i 50 ulaza sa 7 i više katova. Osobe s otežanim kretanjem, povećani udio starijeg stanovništva i osobe koje se radi invaliditeta, starosti ili bolesti ne mogu skrbiti o sebi, komunicirati i kontaktirati s vanjskim svijetom, čine udio osoba kojima nedostatak dizala u višekatnim zgradama utječe na mobilnost i dostojanstvo života.

„Dizalo je tim osobama od životne važnosti, omogućava im kretanje u zgradi, komunikaciju s vanjskim svijetom, osigurava im starenje u vlastitom domu. Zbog toga ugrožene skupine građana, kojima je radi nedostatka dizala onemogućeno kretanje, traže smještaj u domovima za starije i nemoćne osobe. Postojeći kapaciteti svih oblika takvog smještaja su nedostatni, a prihodi, kao i mirovine, su nedovoljne za podmirenje troškova navedenog trajnog smještaja.

Materijalni uvjeti građana i rast siromaštva, posebno starije populacije građana, jednoroditeljskih obitelji, obitelji s malom djecom i ostalih građana utječe na mogućnost izdvajanja velikog troška za ugradnju dizala, posebice u ulazima s malim brojem stanova. Sufinanciranje iz Državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave bi u mnogim zgradama omogućilo ugradnju dizala, a samim time i povećanje kvalitete života i zaštitu dostojanstva ranjivim skupinama društva.

Interes i sredstva za ugradnju dizala moraju prvenstveno iskazati i osigurati suvlasnici. Iz Državnog proračuna osiguralo bi se financiranje u iznosu od 40 %. Pozivaju se i jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb na sufinanciranje ugradnje dizala.

U odnosu na sufinanciranje ugradnje dizala sredstvima jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba zakonom se daje mogućnost sufinanciranja koja ne obvezuje sufinanciranje. Sredstva kojima će se ugradnja dizala financirati iz Državnog proračuna ne ovise o tome jesu li jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb također sufinancirali ugradnju dizala. Zakonom se određuje da jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb sredstva za sufinanciranje ugradnje dizala osim u proračunu jedinica lokalne samouprave mogu osigurati i iz drugih financijskih izvora kao što je komunalna naknada i komunalni doprinos, te sredstvima iz Europskih fondova namijenjenih za projekte jedinica lokalne samouprave. 0 izvorima sufinanciranja i načinu sufinanciranja odluke moraju donijeti predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba. Pozivaju se jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb da se priključe sufinanciranju te da u okviru svoje nadležnosti omoguće što brže ishođenje suglasnosti i dozvola za provođenje ovog zakona.“