Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji

Prijedlog Zakona o dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji podnio je Klub zastupnika IDS-a , aktom od 1. ožujka 2023. U prijedlogu se ukratko razlaže postojeće stanje te razlažu izmjene spomenutog zakona:

„Gorući problem svih jedinica lokalne samouprave je bespravna gradnja. Upućeno je da ni nova legalizacija, a ni produžen rok legalizacije nisu uspjeli zaustaviti bespravnu gradnju u jedinicama lokalne samouprave, već  se ona nastavlja i dalje. Razlog tome u prvom je redu nedovoljna ekipiranost građevinske inspekcije te općenito inspekcijskih tijela na području Republike Hrvatske. Ovim prijedlogom dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji želi se poboljšati provedba samog Zakona na način da se komunalnim redarima omogući promptno interveniranje na terenu čim uoče bespravne građevinske radove izvan građevinskog područja te da odmah mogu poduzeti sve potrebne mjere kako bi problem zaustavili ve¢é u samom začetku.

To je potrebno jer je praksa pokazala da od prijave redara inspekciji, pa do izlaska građevinskog inspektora na teren znaju proteći tjedni, ponekad i mjeseci i dotad je objekt već završen, a ponekad i u funkciji. Predloženim proširenjem ovlasti komunalnih redara na način da mogu odmah, čim uoče bespravne građevinske radove izvan građevinskog područja, intervenirati na terenu i poduzeti potrebne mjere do dolaska građevinske inspekcije, a koja bi nakon obustave gradnje nastavili daljnji postupak. Time bi se spriječila bespravna gradnja u samom začetku.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom Predloženim dopunama poboljšala bi se provedba Zakona na način da bi se komunalnim redarima omogućilo interveniranje na terenu čim uoče bespravne građevinske radove izvan građevinskog područja. Posljedice koje će donošenjem dopuna zakona proisteći proširenjem ovlasti komunalnih redara na način da mogu odmah, odnosno čim uoče bespravne građevinske radove izvan građevinskog područja, intervenirati na terenu i poduzeti sve potrebne mjere do dolaska građevinske inspekcije, a koja bi onda nakon obustave gradnje nastavila daljnji postupak. Time bi se spriječila bespravna gradnja u samom začetku.“

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o kreditnim institucijama

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o kreditnim institucijama  podnijeli su Klub zastupnika SDP-a i Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, aktom od 24. veljače 2023. U prijedlogu se ukratko tumači postojeće stanje te tumače  izmjene spomenutog zakona:

„Pravna regulacija kupoprodaje nenaplativih potraživanja kreditnih institucija regulirana je Zakonom o kreditnim institucijama, člankom 150. i Odlukom o kupoprodaji plasmana (podzakonskim aktom HNB-a). Sadašnja regulacija ne razlikuje kupoprodaju potraživanja koja proizlaze iz potrošačkih ugovora, dakle onih koja su regulirana Zakonom o potrošačkom kreditiranju i Zakonom o stambeno potrošačkom kreditiranju, od nepotrošačkih ugovornih odnosa. Posljedica toga jest da se svi plasmani, uključujući i plasmane koji proizlaze iz potrošačkih ugovornih odnosa zajednički prodaju kao cjelina, za određeni dio vrijednosti (prema procjenama radi se u prosjeku od 25% do 30% ukupne vrijednosti potraživanja) fizičkim ili pravnim osobama.

Zakon o kreditnim institucijama ne postavlja nikakve zahtjeve ili ograničenja u pogledu institucionalnog ili zakonskog uređenja osobe stjecatelja, dakle stjecatelj može biti bilo koja pravna ili fizička osoba. S obzirom da je Zakonom o kreditnim institucijama postavljen jak okvir institucionalne i pravne zaštite potrošača u navedenim institucijama, te da su kreditne institucije pod nadzorom Hrvatske narodne banke, pri prodaji plasmana koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, potrošač odnosno građanin kao i njegov ugovor izlaze iz sigurnog pravnog okruženja kreditne institucije u potpuno nereguliran okvir djelovanja agencija za naplatu potraživanja ili čak fizičkih osoba koje su stekle njihov dug, ugovor uključujući i osobne podatke.

 Zakon o kreditnim institucijama propisuje da dužnik ne smije doći u nepovoljniji položaj kod stjecatelja nego što je to imao kod izvornog vjerovnika, te da je kreditna institucija solidarno odgovorna sa stjecateljem za štetu nastalu potrošaču kod novog vjerovnika. Međutim, država je propustila stvoriti bilo kakav pravni okvir koji bi nadzirao i sankcionirao postupanje stjecatelja koje dovodi dužnika u nepovoljniji položaj u pogledu  potrošačkih prava.

Dodatno, niti Hrvatska narodna banka ni druge nadzorne institucije koje djeluju u RH nemaju apsolutno nikakvu nadležnost za provedbu kontrole, a potrošač ostaje bez svih zaštitnih mehanizama koje je imao u kreditnoj instituciji. Dodatno, ovakva situacija predstavlja i ozbiljan rizik za kreditne institucije koje preuzimaju solidarnu odgovornost sa stjecateljem, a nemaju niti jedan mehanizam kontrole nad pozicijom i odnosnom dužnika i novog stjecatelja.

Dodatno, jednom kada je plasman prodan iz kreditne institucije pod nadzorom HNB-a koji kontrolira prodaju tih plasmana, kasnije se može preprodavati na trzi8tu bez ikakve kontrole, te originalni vjerovnik (kreditna institucija) nema ni informaciju gdje se plasman nalazi nakon inicijalne prodaje, a može doći u poziciju solidarne odgovornosti za štetu zbog kršenja potrošačkih prava. Najveći stjecatelji takvih plasmana-agencije za naplatu potraživanja nemaju nikakvu regulaciju u RH, čak niti onu o sigurnosti podataka koje dobivaju na temelju potrošačkih ugovora koje stječu kupoprodajom. Tako je u prosincu 2022 godine došlo do nezakonite objave osobnih podataka više od 71 tisuće građana čiji su dugovi prodani agenciji B2 Kapital.

Mada nisu svi originalno bili sklopljeni s kreditnim institucijama, sigurno se radi i o takvim ugovorima Sto za sobom povlači odgovornost za štetu tih institucija kao i države zbog propusta da regulira kupoprodaju plasmana koji imaju obilježje potrošačkih ugovora. Za napomenuti je da se potrošačkim ugovorima smatraju oni do vrijednosti 132,722,81 eura, te stambeno potrošački ugovori. Trenutni zakonodavni okvir ne osigurava adekvatnu zaštitu potrošačima i izlaze ih nesigurnosti i praksama koje nisu u skladu sa ciljevima europskog i nacionalnog okvira zaštite potrošača.

O navedenoj situaciji u vise navrata upozoravala je i Pučka pravobraniteljica u svojim izvješćima, te druge neovisne institucije i udruge. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteci Prijedlogom izmjene Zakona o kreditnim institucijama osigurava se jednaka razina sigurnosti i zaštite potrošačkih prava za sve ugovorne strane ugovora o potrošačkom i stambeno potrošačkom kreditiranju, te implementacija europskog i nacionalnog okvira zaštite potrošača.

Onemogućuje se prodaja plasmana van kreditnih institucija, a sama prodaja uvjetuje se pristankom dužnika koji se ne može dati ranije od 60 dana prije prodaje plasmana. Na taj način osigurava se načelo jednakosti i ravnopravnosti ugovornih strana, jednake podjele rizika ali i zaštite slabije strane u navedenim ugovornim odnosima Sto je nesporno potrošač  kako je potvrđeno i zakonskim aktima, ali i presudama nacionalnih i europskih sudova o ovoj materiji.“

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, podnio je Klub zastupnika Hrvatskih suverenista aktom od 23. veljače 2023. U prijedlogu se ukratko navodi  postojeće stanje te navode izmjene spomenutog zakona:

„Ovom bi se izmjenom zakona odala počast i značaj dr. Anti Starčeviću kojeg bi se primjereno i dostojno obilježavalo na datum njegovog rođenja 23. svibnja kao ,,Dan Oca domovine Ante Starčevića“.“

Priredila:
Ivana Šimunović, univ.mag.iur

Fotografija: Novi informator