Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. kolovoza 2023. godine.

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti Zakonom, u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (u daljnjem tekstu: Zakon) se ističe:

„Ovim Zakonom, u eurima se određuje iznos koji se odnosi na utvrđivanje značajne pregovaračke snage kupca prema njegovom ostvarenom ukupnom godišnjem prihodu, te se smatra da značajnu pregovaračku snagu u smislu ovoga Zakona ima kupac koji je ostvario ukupni godišnji prihod od najmanje 2 milijuna eura umjesto dosadašnjih 15 milijuna kuna, a s obzirom na to da je euro 1. siječnja 2023. uveden kao službena valuta u Republici Hrvatskoj.

Propisani iznos od 2 milijuna eura je preuzet sukladno članku 1. stavku 2. točki (a) Direktive (EU) br. 2019/633 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Također, zbog uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, iznosi novčanih kazni za povrede ovoga Zakona određuju se u eurima.

Predloženim Zakonom briše se odredba o krajnjoj prodajnoj cijeni, koja se prema važećem Zakonu formira tako da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10. Time se za proizvodno i tržišno osjetljive poljoprivredne i prehrambene proizvode utječe na pravo kupca da slobodno određuje minimalne prodajne cijene prema krajnjem potrošaču, provedba kojih je bila planirana u privremenom i ograničenom opsegu, međutim u dosadašnjem razdoblju do primjene ove zakonske odredbe nije došlo jer su nastale izvanredne tržišne okolnosti poput krize uvjetovane pojavom zarazne bolesti COVID19, rata u Ukrajini te rasta cijena energenata. Radi izbjegavanja negativnih poslovnih učinaka na gospodarstvo s aspekta rasta cijena, neophodno je zakonsku odredbu uskladiti i osigurati primjerenu prevenciju.

Nadalje, ovim se Zakonom detaljnije propisuju odredbe vezane uz otkupni blok, koji je uz račun važan dokument, na temelju kojeg se obavljaju plaćanja, te je stoga izmijenjen, odnosno dopunjen dio propisa kojim se određuju detalji događaja isporuke jer su važni za računanje rokova plaćanja poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda. Radi javnosti rada Agencije, ovim se Zakonom predlaže da uz rješenja, Agencija na mrežnoj stranici objavljuje i pravomoćne odluke upravnih sudova te odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Osim navedenoga pojedine odredbe važećeg Zakona su dorađene radi jasnoće.“

Prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći

Prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. kolovoza 2023. godine.

Nakon kratkog opisa postojećeg stanja aktualnog Zakona o humanitarnoj pomoći („Narodne novine“, br. 102/15. i 98/19.) u kojem su uočene određene nejasnoće koje dovode do poteškoća u njegovoj primjeni, ovim Prijedlogom zakona o humanitarnoj pomoći (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) se predlažu određena rješenja:

„Ovim Prijedlogom zakona uređuje se način priznavanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći te se definiraju subjekti koji su ovlašteni nadležnom upravnom tijelu podnijeti zahtjev za priznavanje takvoga statusa. Prijedlogom zakona omogućuje se Hrvatskom Crvenom križu i njegovim ustrojstvenim oblicima te Hrvatskom Caritasu i drugim ustrojstvenim oblicima Caritasa, te zakladama i drugim neprofitnim pravnim osobama registriranim u Republici Hrvatskoj kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost stjecanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći.

Također, uređuju se uvjeti koje moraju ispuniti navedene neprofitne pravne osobe u svrhu stjecanja statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći, s tim da neprofitne pravne osobe kojima je prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći registrirana djelatnost moraju dostaviti dokaz o provedenim humanitarnim akcijama u ukupnom trajanju od najmanje 200 dana i koje nisu organizirane u isto vrijeme.

Prijedlogom zakona se uređuju i obveze stalnih prikupljača humanitarne pomoći prema nadležnim upravnim tijelima, glede načina i rokova za dostavljanje godišnjih izvješća - programa rada i izvješća o stalnom prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. Naime, stalni prikupljači humanitarne pomoći su obvezni nadležnom upravnom tijelu, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, dostaviti izvješće o provedbi programa rada s dokazima o provedbi, program rada za tekuću godinu iz kojeg su razvidne planirane aktivnosti, te dokaze o osiguranim izvršiteljima, prostoru i opremi za provedbu programa rada, dokaz o nepostojanju poreznog duga, kao i dokaz o nekažnjavanju za određena kaznena djela.

Prijedlogom zakona se na jasniji način uređuju uvjeti koje moraju ispuniti organizatori humanitarnih akcija (stalni prikupljači humanitarne pomoći, neprofitne i profitne pravne osobe, te fizičke osobe) vezano za prijavljivanje same akcije, odnosno podnošenje zahtjeva za provođenje humanitarne akcije i potrebu otvaranja računa za humanitarnu akciju, ovisno o vrsti prikupljanja humanitarne pomoći, kao i trajanje same akcije.

Organizatoru humanitarne akcije daje se širi vremenski okvir za provođenje humanitarne akcije tj. mogućnost produljenja trajanja humanitarne akcije za najduže 90 dana ako to zahtijevaju aktivnosti, ali i mogućnost prekida humanitarne akcije ako je potreba korisnika humanitarne akcije podmirena ili je prestala ili su nastupile okolnosti koje priječe daljnje provođenje humanitarne akcije.

Isto tako, uvode se odredbe na temelju kojih organizatori humanitarnih akcija nisu u obvezi otvaranja računa za humanitarnu akciju ako u akciji prikuplja isključivo materijalna dobra, dok se korisniku humanitarne akcije omogućava korištenje prikupljenih sredstava za podmirenje troškova od dana podnošenja zahtjeva za provođenje humanitarne akcije.

Također, Prijedlogom zakona omogućit će se organizatorima humanitarnih akcija češće izvještavanje nadležnih upravnih tijela o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na njihov sadržaj (bez obzira jesu li se u humanitarnoj akciji prikupljala materijalna dobra i/ili financijska sredstva), u vidu redovitog, privremenog i/ili konačnog izvješća kroz Elektroničku evidenciju.

Propisuju se rokovi u kojima je nadležno upravno tijelo dužno odobriti zaprimljena izvješća (rok od 60 dana), te osigurati njihovu javnu dostupnost na svojim mrežnim stranicama, tako da izvješća stalnih prikupljača humanitarne pomoći (za prethodnu godinu) budu dostupna od 1. ožujka do kraja tekuće godine, a izvješća o provedenim humanitarnim akcijama (konačno izvješće) šest mjeseci od dana završetka humanitarne akcije.

Prijedlogom zakona se definira odgovornost organizatora humanitarne akcije za raspolaganje i postupanje s financijskim sredstvima preostalim nakon završetka humanitarne akcije, te je definirana uloga nadležnog upravnog tijela u odnosu na organizatora humanitarne akcije i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Ujedno se uređuje iznimka kojom se u nadležnost Ministarstva stavlja postupanje s neutrošenim sredstvima iz provedene humanitarne akcije i njihovo usmjeravanje u korist određene odobrene humanitarne akcija čija je svrha zaštita života i zdravlja ljudi (npr. liječenje djece, nabava medicinskih uređaja i opreme, smanjenje uzroka i posljedica katastrofa, velikih nesreća i kriza uzrokovanih ljudskim djelovanjem i sl.), koja se aktivira ako u roku od 90 dana od dana podnošenja konačnog izvješća o provedenoj humanitarnoj akciji u kojem su navedeni podaci o postojanju preostalih, odnosno neutrošenih sredstava, ne bude odobrena niti jedna humanitarna akcija iste vrste.

Ujedno, Prijedlogom zakona dodatno se uređuju načini vođenja evidencije u elektroničkom obliku i propisuje obveza njihova ažuriranja, te njihova dostupnost javnosti na mrežnim stranicama nadležnog upravnog tijela i Ministarstva.

Također, pojačavaju se mehanizmi kontrole prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, proširen je opseg prekršajnih odredbi.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator