Prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

Prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. ožujka 2022. godine. U prijedlogu se obrazlažu kriteriji koje je Republika Hrvatska morala zadovoljiti za uvođenje eura kao službene valute te sam postupak njegovog uvođenja u službenu uporabu:

„Prijedlog zakona sadržava osnovne odredbe opće naravi kojima se uređuje uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj te druge odredbe kojima se uređuje i niz drugih važnih pitanja. Svrha ovoga tzv. krovnog zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u smislu osiguravanja pravne jasnoće i pravne sigurnosti. Prijelaz na euro trebao bi biti homogen i transparentan, kako bi svaki građanin imao priliku dobiti potrebne informacije i kako bi ih mogao s povjerenjem prihvatiti te postupati u skladu s njima.

Prijedlog zakona unosi u hrvatsko zakonodavstvo glavne odrednice uvođenja eura, a osobito:

- sadrži glavne sastavnice postupka uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj

- utvrđuje način i rok zamjene gotovog novca

- utvrđuje pravila za preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti

- utvrđuje trajanje prijelaznog razdoblja u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro

- sadrži mjere za zaštitu potrošača, posebice obvezu dvojnog iskazivanja i način praćenja primjene te obveze

- sadrži pravila za preračunavanju depozita, kredita i vrijednosnih papira

- sadrži odredbe u kojima će biti sadržano načelo pravnih instrumenata prema kojemu će postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti u kojima se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijediti

- sadrži odredbe o tome da je preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti za sve besplatno, odredbe o naknadi za iznose gotovog novca iznad određenog limita, odredbe o zamjeni u Hrvatskoj narodnoj banci nakon isteka 12 mjeseci što će se zamjenjivati bez naknade

- utvrđuje se način nadzora poštivanja obveznog dvojnog iskazivanja i pravilnog preračunavanja, uključujući ovlasti nadležnih tijela za nadzor

- utvrđuje detalje o izuzećima za dvojni optjecaj (primjerice, bezgotovinski platni promet, uređaji za automatsku naplatu, bankomati s opcijom pologa novca, pružatelji usluga javnog prijevoza), a sadrži i druge odredbe nužne za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Osim navedenih odredbi, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura bit će potrebno izmijeniti niz drugih zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom. Prilagodbe će tako biti neophodne u propisima kojima se uređuje platni promet, porezni sustav, tržište kapitala, financijski sustav i trgovačko pravo. S druge strane, propise koji samo u manjoj mjeri sadržavaju odredbe povezane s kunom neće biti neophodno mijenjati u razdoblju do uvođenja eura jer se Prijedlogom zakona propisuje da se iznosi iskazani u kunama u svim pravnim instrumentima, što je pojam koji se odnosi na sve akte koji imaju pravni učinak, smatraju iznosima u eurima uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Odredbe tih propisa prilagodit će se činjenici da će euro biti službena valuta u Republici Hrvatskoj kada se propis bude mijenjao ili dopunjavao zbog neke druge potrebe.

Naposljetku, važno je istaknuti kako su očekivani pozitivni i negativni učinci uvođenja eura opisani i vrednovani u Eurostrategiji. Koristi uvođenja eura odnose se na smanjenje rizika za makroekonomsku i financijsku stabilnost, povoljnije uvjete financiranja i niže transakcijske troškove. Navedeno bi trebalo omogućiti snažniji gospodarski rast, povećati ekonomsku učinkovitost i učiniti Republiku Hrvatsku privlačnijom za investicije. Koristi od uvođenja eura u Republici Hrvatskoj mogle bi biti relativno veće nego u drugim državama članicama zbog visokog stupnja euroizacije. Najveća korist uvođenja eura jest uklanjanje valutnog rizika kojem su stanovništvo, poduzetnici i država izrazito izloženi."

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ, aktom od 3. ožujka 2022. po redovnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Države članice Europske unije su u obvezi uskladiti svoja nacionalna zakonodavstva s odredbama Uredbe (EU) 2019/1381 kojom će se osigurati transparentno, stalno i uključivo obavješćivanje o riziku tijekom cijelog postupka procjene rizika u koji su uključene osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom na razini Europske unije i nacionalnoj razini. Evaluacijom općih propisa o hrani, samim time i propisa o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje utvrđeno je daje segment analize rizika koji se odnosi na obavješćivanje o riziku hrane nedovoljno učinkovit i transparentan, što utječe na negativno povjerenje potrošača u ishod procesa analize rizika hrane. Naime, u javnosti postoji određena zabrinutost zbog činjenica da se ocjena sigurnosti hrane Europske agencije za sigurnost hrane u području postupka odobravanja genetski modificirane hrane temelji prvenstveno na studijama koje naručuje industrija. Kako bi se potrošačima pružila dodatna razina jamstva i kako bi se osigurao pristup svim dostupnim relevantnim znanstvenim podacima i studijama o predmetu zahtjeva primjereno je predvidjeti i savjetovanje s trećim stranama s ciljem utvrđivanja dostupnosti drugih relevantnih znanstvenih podataka. Samim time potrebno je utvrditi i dodatni instrument za provjeru podataka, odnosno naručivanja dodatnih studija. Zbog različitih pravila o transparentnosti procjene rizika i povjerljivosti podataka utvrđenih u zakonodavstvu o hrani, kao i drugim sektorskim aktima Europske unije donesena je Uredba (EU) 2019/1381 kojom će se unificirati odredbe cjelokupnog zakonodavstva u području hrane u vezi s transparentnošću i održivosti procjene rizika s naglaskom na odredbe koje se odnose na obavješćivanje o riziku u području hrane s posebnim naglaskom na genetski modificiranu hranu i hranu za životinje.

Predloženim zakonom osigurava se provedba članka 2. Uredbe (EU) 2019/1381, kojim se izmjenjuju članak 5. stavak 3., članak 6. stavak 7., članak 10. stavak 1., članak 11. stavak 2., članak 17. stavak 3., članak 18. stavak 7., članak 22. stavak 1., članak 23. stavak 2., članak 29. stavci 1. i 2., članak 30. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a kojim će se osigurati transparentno, stalno i vjerodostojno obavješćivanje o riziku tijekom cijele analize rizika među svim dionicima u postupku odobravanja genetski modificirane hrane i hrane za životinje, s ciljem zaštite zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša, odnosno interesa potrošača.“

Prijedlog Zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje

Prijedlog Zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje podnio je Klub zastupnika Socijaldemokrati, aktom od 2. ožujka 2022. U prijedlogu se sažeto navode ciljevi predloženog zakona:

"S obzirom na činjenicu izuzetno velikog gospodarskog potencijala konoplje koji su vidljivi i iz činjenice da se od konoplje, procjene govore, proizvodi više od 25.000 različitih proizvoda, potrebno je pristupiti izradi posebnog propisa kojim bi se reguliralo iskorištavanje punog potencijala konoplje unutar hrvatskog zakonodavstva.

Nužno je posebnim zakonom obuhvatiti sve gospodarske, okolišne i društvene potencijale ove biljke. Poseban Zakon za koje vrijedi pravilo "lex specialis derogat legi generali" podrazumijeva da se treba primjenjivati bez obzira na odredbe općeg zakona, u ovom slučaju Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga.

Posebnim Zakonom o iskorištavanju punog potencijala konoplje i provedbenim propisima na temelju toga Zakona obuhvaćena je potpuna liberalizacija i legalizacija konoplje budući da važeći zakonodavni okvir ne propisuje na koji se način mogu proizvoditi mnogi proizvodi od konoplje, primjerice; u građevinskoj industriji (beton od konoplje, izolacijski materijali, montažne kuće od konoplje) i drugim industrijama te ne daje mogućnost proizvodnje konoplje u rekreativne, odnosno, osobne svrhe.

Područja i ciljevi obuhvaćeni Prijedlogom zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje su:

1. informiranje i educiranje javnosti o svim aspektima konoplje;
2. liberalizacija i legalizacija te regulacija uzgoja, prometa i prerade svih sorti konoplje;
3. zabrana sijanja GMO konoplje;
4. do 2025. godine povećati površinu uzgoja konoplje na prijeratnih 15.000 ha te ponovno pozicionirati Republiku Hrvatsku kao državu predvodnicu na europskom tržištu;
5. poticati razvoj industrije prerade konoplje;
6. ostvariti ekonomski rast baziran na gospodarskom korištenju - uzgoju i preradi konoplje;
7. postaviti standarde kontrole kvalitete proizvoda od konoplje;
8. postaviti medicinsku konoplju u okvir zdravstvenog sustava Republike Hrvatske."

Priredila:
Ana Turić, mag. iur.