Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Nakon opisa trenutnog stanja obveznih mirovinskih fondova u sklopu obveznog mirovinskog osiguranja u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima  „unaprjeđuje se sustav individualne kapitalizirane mirovinske štednje u fazi akumulacije s ciljem boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina korisnika mirovina. Također, postojeći Zakon o obveznim mirovinskim fondovima  se usklađuje s drugim donesenim propisima, kako propisima koji reguliraju kapitalizirani mirovinski sustav u fazi isplate mirovine, tako i drugim horizontalnim propisima kojima se regulira tržište kapitala u širem smislu.“

Kao posljedice donošenja predloženih izmjena u glavnini ističe se unaprjeđenje obveznog sustava mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje:

„Predlažu se izmjene vezane uz daljnje jačanje upravljanja rizicima, preispitivanje ograničenja ulaganja (prema kategoriji imovine, izloženosti prema izdavatelju odnosno izdanju i dr.) te davanje mogućnosti mirovinskim fondovima da ulažu u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik, kao i uključivanje obveznih mirovinskih fondova u koncept održivog poslovanja.

Uvodi se koncept održivog financiranja za sudionike II. mirovinskog stupa kojim se propisuju obveze vezane uz objave podataka o rizicima održivosti u sektoru financijskih usluga, transparentnosti podataka i uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja. Navedene obveze bi na odgovarajući način pratile obveze koje se sada propisuju za ostale sudionike financijskog tržišta, uzimajući u obzir i specifičnosti obveznih mirovinskih fondova i njihovu važnost za razvoj hrvatskog tržišta kapitala, odnosno poticanje preusmjeravanja kapitala u održivija ulaganja i tvrtke.

Nadalje, radi usklađivanja s ostalim propisima tržišta kapitala propisuje se uvođenje obveze pribavljanja odobrenja samo za stjecanje kvalificiranog udjela mirovinskoga društva i definiranje kvalificiranog udjela (za svaki izravni ili neizravni udjel u mirovinskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u temeljnom kapitalu ili glasačkim pravima, ili manji udjel koji omogućava ostvarenje značajnog utjecaja na upravljanje mirovinskim društvom).

Radi izjednačavanja njihovih prava s ostalim dioničarima izdavatelja, predlaže se ukidanje ograničenja prema kojem mirovinsko društvo u nadzorne odbore izdavatelja u koje je uložena imovina obveznih mirovinskih fondova (ciljno društvo) može imenovati samo nezavisne članove te su uvjeti izjednačeni za sve članove koji imaju odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo bez obzira na njihovu povezanost s mirovinskim društvom.

Predlaže se dodatno administrativno rasterećenje po pitanju financiranja djelatnosti mirovinskoga društva na način da se postupno u potpunosti ukida ulazna naknada od najviše 0,5% od uplaćenih doprinosa te izmjene naknade za upravljanje na način da se da se ista postupno umanji na 0,25% godišnje. U odnosu na financiranje djelatnosti mirovinskog fonda, predloženim izmjenama bi se proširili troškovi koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskoga fonda, odnosno dala bi se mogućnost rezerviranja 0,5% uplaćenih doprinosa za pokriće određenih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova.

Kako bi se poticalo daljnje jačanje financijske pismenosti članova fonda, predlaže se omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prijelaz u drugo mirovinsko društvo jednom godišnje, bilo kada tokom godine, a ne samo u mjesecu u kojem je osiguranik rođen. U slučaju promjene kategorije fonda ne naplaćuje se izlazna naknada. Nadalje, jačanjem financijske pismenosti građana, daje se mogućnost članu fonda da, prije nego što ga automatski rasporedi u kategoriju C pet godina prije dana umirovljenja, izričito zatražiti da ostane u kategoriji B kako bi potencijalno mogao ostvariti veću mirovinu zbog manje konzervativne politike ulaganja kategorije B naspram kategorije C.

Kada se govori o mogućnostima ulaganja obveznih mirovinskih fondova, predlaže se uvođenje novih unosnijih vrsta imovine u koju mirovinski fondovi mogu ulagati, definiranje pojma infrastrukturnih projekata i uvođenje kategorije alternativnih ulaganja kao posebne kategorije ulaganja. Za sve navedene kategorije imovine predlaže se izmjena ili propisivanje ograničenja ulaganja prema jednom izdavatelju odnosno izdanju, kao i ograničenja s obzirom na kategoriju fondova ili vrstu imovine. Pod određenim uvjetima predlaže se ulaganje u nekretnine, kao i u vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama (MTP-u) te će se propisati ograničenja na ulaganja za jedan dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine koja će se promatrati kao alternativna klasa imovine. Po pitanju izmjene ograničenja predlaže se, primjerice, povećanje ograničenja u odnosu na ulaganja u alternativne investicijske fondove (AIF-e), UCITS fondove, depozite i novac na računu kreditnih institucija.

Zbog uvođenja novih vrsta imovine, ali i definiranja posebne kategorije alternativnih ulaganja predlaže se uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine na način da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga može od mirovinskog društva zahtijevati da vrednovanje ili provedbu due diligence-a potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor na trošak mirovinskog društva. Također, po uzoru na usporedivu praksu kod osiguravajućih društava, predlaže se dorada postojećih pravila u odnosu na područja ICT-a vezana za upravljanje sigurnošću informacijskog sustava, upravljanje ICT rizicima i osiguranjem kontinuiteta poslovanja, s obzirom na sve veće korištenje ICT sustava i usluga.

Navedene izmjene predlažu se u cilju boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te usklađivanje s drugim donesenim propisima.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) se navodi kako slijedi:

„Ovim Prijedlogom zakona daljnje će se jačati i unaprijediti sustav individualne kapitalizirane štednje (III. mirovinski stup). Predlažu se izmjene vezane uz preispitivanje ograničenja ulaganja te davanje mogućnosti mirovinskim fondovima da ulažu u nove vrste imovine koje nose veći prinos (nekretnine, hipotekarne pokrivene obveznice) uz kontrolirani rizik. Zbog uvođenja novih vrsta imovine predlaže se uvođenje dodatnih nadzornih mjera vezano uz vrednovanje imovine na način da Agencija može od mirovinskog društva zahtijevati da vrednovanje ili provedbu dubinskog snimanja (due dilligence) potvrdi vanjski procjenitelj ili revizor, a na trošak mirovinskog društva. Predlaže se dodatno administrativno rasterećenje po pitanju financiranja djelatnosti mirovinskoga društva na način da se smanjuje stopa izlazne naknade. Smanjenje naknade za izlaz iz fonda može potaknuti i veću konkurenciju između domaćih mirovinskih društava te se daje poticaj za kvalitetnije upravljanje portfeljem mirovinskog fonda, a članovima fonda se daje veća sloboda kod odluka raspolaganja sa sredstvima koja su namijenjena za umirovljenje. Po uzoru na usporedivu praksu kod osiguravajućih društava, predlaže se dorada postojećih pravila u odnosu na područja ICT-a vezana za upravljanje sigurnošću informacijskog sustava, upravljanje ICT rizicima i osiguranjem kontinuiteta poslovanja, s obzirom na sve veće korištenje ICT sustava i usluga.

Navedene izmjene predlažu se u cilju boljeg poslovanja subjekata u kapitaliziranom sustavu, a na korist svih članova mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati povećanjem iznosa mirovina članova mirovinskih fondova te usklađivanje s drugim donesenim propisima. Također se posljedično očekuje povećanje broja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova. Ovim Prijedlogom zakona propisuje se i obveza Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga da u određenim rokovima od njegova stupanja na snagu, uskladi relevantne podzakonske propise.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator