29.04.2020.

Novi akti u saborskoj proceduri

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom Zakona, Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Prijedlog zakona o dopuni Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona te Prijedlog Zakona o potpori za skraćivanje radnog vremena radi očuvanja radnih mjesta, s Konačnim prijedlogom Zakona.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom Zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po hitnom postupku 23. travnja 2020. Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

Dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kao vrstom dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja osiguranim osobama osigurava se pokriće troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. Prema odredbi članka 14.a Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, sredstva za premiju dopunskoga zdravstvenog osiguranja koje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske za osigurane osobe čiji prihod po članu obitelji u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen člankom 14.b istoga Zakona, odnosno ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59 % proračunske osnovice (prihodovni cenzus), odnosno za osiguranika samca kojem prihodovni cenzus nije veći od 58,31 % proračunske osnovice. S obzirom na to da iznos prihodovnog cenzusa nije mijenjan od 2008. godine, ovim se zakonskim prijedlogom uređuje da osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna na način da se svake godine vrši "indeksacija", odnosno da se prihodovni cenzus usklađuje s promjenama prosječnog indeksa potrošačkih cijena i promjenama prosječne bruto plaće. Odluku o usklađivanju prihodovnog cenzusa prema predloženom zakonu donosi Upravno vijeće Zavoda na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za sljedeću godinu.

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Klub zastupnika MOST nezavisnih lista podnio je po redovnom postupku 17. travnja 2020. Saboru Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u kojem je između ostalog navedeno:

“Uslijed činjenice da epidemija koronavirusa utječe na gospodarsku aktivnost u Republici Hrvatskoj, potrebno je odlučnim i snažnim ekonomskim mjerama dati poticaj za zadržavanje radnih mjesta, ali i rješavanje problema nelikvidnosti gospodarskih subjekata čija je poslovna aktivnost onemogućena ili smanjena uslijed epidemije koronavirusa COV1D-19 (SARS-CoV2, u daljnjem tekstu: koronavirus). U Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18. i 121/19) navedena su dobra i usluge za čiju isporuku se porez na dodanu vrijednost plaća po sniženim stopama, cd 5%, odnosno 13%. Prijedlogom promjena Zakona želimo omogućiti smanjenje stope poreza na dodanu vrijednost za dezinficijense, zaštitne maske, zaštitnu odjeću, vizire i ostalu opremu koja se koristi u cilju sprječavanja širenja zaraznih bolesti s trenutnih 25% na 5%.”

Prijedlog Zakona o dopuni Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom Zakona

Klub zastupnika SDP-a podnio je po hitnom postupku 9. travnja 2020. Saboru Prijedlog Zakona o dopuni Ovršnog zakona, s Konačnim prijedlogom Zakona, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“Ovdje predloženom dopunom Ovršnog zakona, a temeljem posebnih okolnosti uzrokovanih koronavirusom, od ovrhe, odnosno ograničenja raspolaganja primanjima, izuzima se ukupni iznos plaće i drugih primanja na određeno, ograničeno vrijeme, a najmanje 3 mjeseca. Ograničenje raspolaganja primanjima zadržava se za slučaj provedbe specifičnih ovrha kao što su: 1) ovrhe radi uzdržavanja djeteta; 2) ovrhe radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja. Dakle, izmjena se odnosi na ukidanje ograničenja raspolaganja primanjima u dijelu koji se odnosi na naplatu “ostalih tražbina” što najčešće znači ovrhe radi neplaćenih računa, rata kredita i slično.”

Prijedlog Zakona o potpori za skraćivanje radnog vremena radi očuvanja radnih mjesta, s Konačnim prijedlogom Zakona

Klub zastupnika SDP-a podnio je po hitnom postupku 23. travnja 2020. Saboru Prijedlog Zakona o potpori za skraćivanje radnog vremena radi očuvanja radnih mjesta, s Konačnim prijedlogom Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

“Ovim Zakonom predviđena je hitna mjera pomoći radnicima i poduzetnicima kao posljedica proglašenja epidemije zaraznom SARS - CoV - 2 bolesti (COVID - 19) na području Republike Hrvatske. Cilj predloženog zakona je omogućiti poslodavcima koji imaju manji opseg posla da smanji radno vrijeme radnicima, no ne i broj radnika, kao ni njihovu plaću. Predloženim zakonom radnici bi dobivali istu plaću, a razliku do plaće za puno radno vrijeme poslodavac bi dobio od države kroz europski program ,,SURE“, no najviše do visine minimalne plaće. Osnovna ideja iza skraćivanja radnog vremena je da se u trenutku kad poslodavci imaju smanjene potrebe za radnicima omogući smanjenje broja sati radnika uz kompenzaciju dijela plaće od strane države kroz program ,,SURE“. Također, s obzirom da je veliki broj mjera upućen na poslodavce, izuzetno je važno vezati pomoć poslodavcima sa zadržavanjem radnika na radnom mjestu i nakon prestanka korištenja mjera.”

 

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag.iur.
Željko Tomljenović, mag.iur.