Konačni prijedlog zakona o gradnji podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2025. godine.

''Veliki broj odredbi važećeg Zakona o gradnji propisuje uvjete i zahtjeve za ispunjavanje samo jednog od sedam temeljnih zahtjeva za građevinu - gospodarenje energijom i očuvanjem topline. Istovremeno, Republika Hrvatska se obvezala u cijelosti u njen pravni sustav prenijeti Direktivu (EU) 2024/1275 od 24. travnja 2024. o energetskim svojstvima zgrada te omogućiti provedbu dijela odredbi Direktive 2012/27/EU od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, Direktive (EU) 2023/1791 od 13. rujna 2023. o energetskoj učinkovitosti kao i Direktive (EU) 2018/2001 od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.''

Stoga se odlučilo pristupiti izradi dva nova zakona, a ne još jednoj izmjeni i dopuni važećeg Zakona i to: Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.

Prijedlogom zakona propisane su posebne odredbe koje se odnose na izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za višestambene zgrade te posebne odredbe koje se odnose na izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola za manje složene zgrade (npr. obiteljske kuće).

''Ovim Prijedlogom zakona se propisuje da projektant sam, bez sudjelovanja tijela graditeljstva, putem elektroničkog programa eDozvola, ishodi posebne uvjete i uvjete priključenja. Na taj način će se značajno rasteretiti tijela graditeljstva, a sam projektant može odmah pokrenuti postupak prikupljanja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja. Nakon ishođenja posebnih uvjeta i uvjeta priključenja investitor zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole za manje složene zgrade treba priložiti idejni projekt (umjesto glavnog projekta kako je to propisano važećim Zakonom), a glavni projekt investitor je dužan priložiti u trenutku prijave početka građenja. Stručni nadzor nad građenjem propisan je samo za provjeru ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, nije potrebna izrada izvedbenog projekta, a u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje manje složenih zgrada smanjuje se i broj stranaka u postupku. Ovim odredbama se postiže da investitor manje složenih zgrada puno brže ishodi akt za gradnju, nakon čega je potrebno izraditi glavni projekt na temelju kojeg će se započeti gradnja. Na taj način omogućuje se lakša i brža provedba stambenog zbrinjavanja svih stanovnika Republike Hrvatske. Za sve ostale građevine uvodi obveza izrade izvedbenog projekta čime se postiže veća kvaliteta građenja i sigurnost izgrađenih građevina.''

Prijedlogom zakona se propisuju stroža pravila prilikom izvršavanje obveza i zadaća svih sudionika u gradnji, javnopravnih tijela, kao i posljedice u slučaju neizvršavanja istih. Nadalje, Prijedlogom zakona nastoji se suzbiti nezakonita gradnja u najvećoj mogućoj mjeri.

Propisuje se obveza izvođača, odnosno glavnog izvođača da mora priložiti Program i način održavanja zgrada uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole za sve građevine, što je iznimno važno za buduće održavanje zgrada.

Dodatna informatizacija u graditeljstvu omogućit će se i uvođenjem BIM modela koji omogućava svim sudionicima na projektu zajednički rad na planiranju, projektiranju, građenju, upravljanju i održavanju kroz pametni 3 D model. Njegova primjena će biti s odgodom (od 1. siječnja 2031. i od 1. siječnja 2035.) što podrazumijeva i doradu elektroničkog programa eDozvola.

Ovim Prijedlogom zakona postupci se pojednostavljuju, bit će potrebno priložiti manji broj dokumenata i to će sve rezultirati rasterećenjem tijela graditeljstva i bržem ishođenju građevinskih i uporabnih dozvola. Olakšat će se i ubrzati samo građenje, povećati isplativost investiranja te omogućiti veći broj novih investicija u graditeljstvu.

Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. prosinca 2025. godine.

Konačni prijedlog zakona uzimajući u obzir globalne trendove proširuje načela na kojima počiva prostorno uređenje: uvodi načelo očuvanja prostora i obnove prirode te načelo ekonomičnosti i načelo dinamičkog planiranja. ''Ovim načelima nastoji se prostor Republike Hrvatske označiti kao neobnovljivi resurs koji je potrebno štititi od svih neprimjerenih ljudskih djelovanja kojima se devastiraju prostorne, krajobrazne, kulturne i prirodne vrijednosti, te osigurati pojednostavljenje i digitalizaciju postupka izmjene prostornih planova bez potrebe ponavljanja postupaka, uz znatno smanjenje troškova. Nadalje, u pravni poredak Republike Hrvatske Konačnim prijedlogom prenose se dijelovi Direktive 2001/42/EZ o procjeni učinka pojedinih planova i programa na okoliš, Direktive 2011/92/EU o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) i Direktive 2014/52/EU o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. (…)

(...) Konačnim prijedlogom zakona promijenjen je karakter Državnog plana prostornog razvoja i županijskih prostornih planova na način da im je vraćena strateška komponenta, dok će provedbeni karakter zadržati samo za pojedine zahvate u prostoru državnog i županijskog značaja.

Tijekom provedbe važećeg Zakona uočena je potreba za detaljnijim planiranjem prostora, naročito po donošenju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te uvođenjem urbane komasacije kao instrumenta kojim se spajaju čestice građevinskog zemljišta u jednu cjelinu i dijele na građevne i katastarske čestice na području komasacije u cilju racionalnog korištenja i uređenja građevinskog zemljišta, uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa. 

U vezi provedbe detaljnijih planova, kao nepremostiv problem se pokazala infrastrukturna neopremljenost područja za koje je određen ili donesen detaljniji plan lokalne razine. Jedinice lokalne samouprave, koje su dužne graditi komunalnu infrastrukturu na svom području nisu uspjele u dovoljnoj mjeri pratiti planske zahtjeve te će se Konačnim prijedlogom zakona pokušati ponuditi rješenja u smislu da se širenje građevinskog područja izravno veže uz mogućnost opremanja građevinskog zemljišta komunalnom infrastrukturom, umjesto dosadašnjih planskih kategorija izgrađenog i neizgrađenog građevinskog područja.''

Konačni prijedlog zakona propisuje površine na kojima je prema prostorno-planskim kriterijima moguće graditi građevine za priuštivo stanovanje. 

''U svrhu provedbe pojedinih zahvata u prostoru za koje je potrebno sagledavanje šire slike s aspekta urbanizma, a posebno u odnosu na zahvate priuštivog stanovanja, uvodi se novi provedbeni alat u obliku urbanističkog projekta. Radi se o plansko-provedbenom dokumentu koji se izrađuje na državnoj ili lokalnoj razini, u skladu s odredbama Konačnog prijedloga zakona za potrebe prostornog i urbanističkog planiranja i/ili provedbe zahvata u prostoru, te se njime detaljno razrađuje uređenje određenog područja na razini projektne dokumentacije. Nadalje, prepoznata je potreba za učinkovitijim alatima za provedbu zahvata u prostoru koji se odnose na linijsku infrastrukturu državnog značaja, zbog čega se uvodi infrastrukturni projekt kao plansko-provedbeni dokument izrađen u skladu sa strateškim dokumentima prostornog uređenja i donosi se za prometne, energetske, vodne i druge građevine državnog značaja ako za isto nisu doneseni provedbeni planovi. (…)

(…) Slijedom navedenog, radi daljnjeg unaprjeđenja sustava prostornog uređenja i ostvarivanja još učinkovitijih rezultata u praksi, predlaže se donošenje predmetnog Zakona.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator