Konačni prijedlog Zakona o mirovinskom osiguranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. lipnja 2025. godine.

Zakon o mirovinskom osiguranju (dalje u tekstu: ZOMO) uređuje obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti - osigurava prava za slučaj starosti i smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, a članovima obitelji prava u slučaju smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine.

Prema statističkim podacima iz ožujka 2025. godine bilo je 1.230.751 korisnika mirovina u odnosu na 1.720.212 osiguranika, što predstavlja omjer od 1:1,40, prosječna mirovina iznosila je 642,10 eura, prosječna dob umirovljenika je 73 godine, a prosječni mirovinski staž iznosi 31 godinu.

Konačnim prijedlogom ''predlaže se zadržati iste uvjete starosne dobi u pogledu stjecanja prava na starosnu mirovinu, odnosno 65 godina života i 15 godina mirovinskoga staža uz zadržavanje prijelaznog razdoblja za žene do 31. prosinca 2029., kao i uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se ostvaruje s navršenih 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u efektivnom trajanju te uvjete za ostvarivanje prijevremene starosne mirovine, s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskoga staža, uz zadržavanje prijelaznog razdoblja za žene do 31. prosinca 2029. Prijelazno razdoblje za ostvarivanje prava na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene završava 31. prosinca 2029. te će se od 1. siječnja 2030. u potpunosti izjednačiti uvjeti za muškarce i žene.''  

U cilju poticanja duljeg ostanka u svijetu rada važećim Zakonom predviđen je bonus za ostvarivanje prava na mirovinu od 0,45 % za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, uz dodatni uvjet navršenog mirovinskog staža od najmanje 35 godina. Konačnim prijedlogom ''predlaže se redefiniranje povećanja polaznog faktora tzv. bonifikacije od 0,45 % (…)na način da se više ne uvjetuje s navršenim mirovinskim stažem od 35 godina te da se ne ograničava na najviše pet godina, odnosno maksimalno na 27 %. ''

''Izvješće o adekvatnosti mirovina za 2024. godinu upućuje na nisku razinu adekvatnosti mirovina u Republici Hrvatskoj u usporedbi s drugim državama članicama EU-a . Jedan od ključnih razloga je svakako kratak prosječni mirovinski staž i mali broj korisnika koji mirovinu primaju na temelju mirovinskog staža od 40 i više godina. (…) Povećanje razine adekvatnosti mirovina predstavlja jedan od najvećih izazova u hrvatskom mirovinskom sustavu. Iako je najniža mirovina povećana u dva navrata (…) ona je i dalje relativno niska, a u ožujku 2025. godine najniža mirovina bez međunarodnih ugovora iznosila je 408,68 eura.'' Stoga se ''predlaže povećanje najniže mirovine sa 103 % aktualne vrijednosti mirovine na 106 %.''

Omogućavanjem rada umirovljenicima uz isplatu mirovine učinjen je značajan korak prema naprijed, ali relativno mali broj umirovljenika koristi tu mogućnost. ''Predlaže se omogućiti korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života rad u trajanju dulje od polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %.'' Važno je istaknuti da samostalni obveznici uplate doprinosa, roditelji njegovatelji, njegovatelji  te udomitelji  na temelju važećeg Zakona nemaju mogućnost rada uz istovremenu isplatu mirovine, kao ni korisnici invalidske mirovine s potpunim gubitkom radne sposobnosti, uz iznimku korisnika koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Stoga se ''predlaže osigurati korištenje pola iznosa mirovine kada navrše 65 godina života bez prestanka obavljanja obrta, odnosno profesionalne djelatnosti. Također, roditeljima njegovateljima, njegovateljima prema propisima o socijalnoj skrbi, udomiteljima te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima omogućava se korištenje mirovine u iznosu od 50 %, uz zadržavanje statusa s navršenih 65 godina života. (…) Predlaže se korisnicima invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad prema ranije važećim propisima te korisnicima invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, omogućiti rad na manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine, kako je to predviđeno za korisnike koji su mirovinu ostvarili prema ZOHBDR-u.''

Uvođenjem instituta dodanog staža 2019.g. htjela se smanjiti razlika u visini mirovine između muškaraca i žena, koja prema podacima iz ožujka 2025. iznosi 16,9 %. ''Kako bi se osiguralo daljnje smanjivanje razlike u visini mirovina žena i muškaraca, predlaže se povećanje dodanog staža za svako rođeno/posvojeno dijete sa sadašnjih šest na 12 mjeseci. ''

Konačnim prijedlogom predlaže se uvođenje godišnjeg dodatka uz redovitu isplatu mirovine te se predlaže ''promjena važećeg modela usklađivanja mirovina, tako da se stopa usklađivanja mirovina utvrdi kao zbroj stope promjene indeksa potrošačkih cijena i indeksa rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 85:15, ovisno o tome što je povoljnije'', u odnosu na dosadašnji omjer 70:30 odnosno 30:70, ovisno što je za korisnika povoljnije.

Predlaže se povećanje mirovinskog faktora za izračun visine invalidske mirovine, ukidanje smanjenja, tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje i propisuje se povećanje cenzusa za utvrđivanje činjenice uzdržavanja za članove obitelji prilikom ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu.

''Kombinacijom predloženih mjera osiguravaju se preduvjeti da se uravnoteženim pristupom osigura poticanje duljeg rada i povećanje razine adekvatnosti mirovina, a da se pri tome ne naruši dugoročna financijska održivost mirovinskog sustava.''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator