Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakladama, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Izmjenama i dopunama Zakona o zakladama, uredit će se postojeći pravni okvir za zaklade i strane zaklade u dijelu koji se odnosi na zakladnika, stranu zakladu, osobu ovlaštenu za zastupanje i članove tijela upravljanja zaklade. Slijedom toga, propisuje se da zakladnik ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude te osoba za koju su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi ili koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara navedenim kaznenim djelima. Isto tako propisuje se da osoba ovlaštena za zastupanje i član tijela upravljanja zaklade, pored naprijed navedenoga, ne može biti i osoba koja je pravomoćno osuđena i za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja. Odgovarajuće se uređuju i odredbe o upisu strane zaklade u registar stranih zaklada, kao i odredbe o podnošenju zahtjeva za upis promjena u registre koji se vode pri nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, na način da se utvrđuje obveza podnošenja prijave promjene u slučaju postojanja naprijed navedenih zapreka za zastupanje zaklade odnosno strane zaklade i upravljanje zakladom. Budući da se preporučena mjera MONEYVAL-a odnosi i na osiguranje uvjeta za pravodobno otkrivanje i registraciju promjene osnovnih informacija, što je vezano uz nadzor nad prijavom promjena podataka sukladno Zakonu, izmijenit će se odredbe o nadzoru kojeg obavljaju ovlašteni službenici nadležnog upravnog tijela te će se propisati odgovarajuće sankcije za povrede Zakona. 

Ujedno će se Zakonom dopuniti i odredbe o vođenju registara kako bi iz istih bilo jasno vidljivo da tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave upravlja informacijskim sustavom registra zaklada i registra stranih zaklada te se brine za održavanje i nadogradnju toga sustava, dok će se pojedine odredbe o prestanku zaklade urediti na način koji omogućuje efikasnije provođenje postupaka brisanja iz registra zaklada i registra stranih zaklada. 

Slijedom navedenoga, izmjenama i dopunama Zakona o zakladama primarno se osigurava jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, odnosno sprječavanju zlouporabe ovih pravnih osoba u nezakonite svrhe.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 17. studenoga po hitnom postupku. U prijedlogu se ukratko obrazlaže potreba izmjena spomenutog zakona:

„Izmjenama i dopunama toga Zakona, uredit će se postojeći pravni okvir za udruge sa svojstvom pravne osobe i strane udruge u dijelu koji se odnosi na osnivača udruge, stranu udrugu i osobu ovlaštenu za zastupanje udruge i strane udruge. Slijedom toga, propisuje se da osnivač udruge ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca za vrijeme dok traju pravne posljedice osude te osoba za koju su uvedene međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom, dok su te mjere na snazi ili koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo neke druge države koje po svojim bitnim obilježjima odgovara navedenim kaznenim djelima. Isto tako, propisuje se da osoba ovlaštena za zastupanje udruge, pored naprijed navedenoga, ne može biti i osoba koja je pravomoćno osuđena i za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanja vjerovnika ili povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske ili ranije važeća kaznena djela zlouporabe stečaja i zlouporabe u postupku stečaja. Odgovarajuće se uređuju i odredbe o upisu strane udruge u registar stranih udruga, kao i odredbe o podnošenju zahtjeva za upis promjena u registre koji se vode pri nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba, na način da se utvrđuje obveza podnošenja prijave promjene u slučaju postojanja naprijed navedenih zapreka za zastupanje udruge odnosno strane udruge. Budući da se preporučena mjera MONEYVAL-a odnosi i na osiguranje uvjeta za pravodobno otkrivanje i registraciju promjene osnovnih informacija, što je vezano uz nadzor nad prijavom promjena podataka sukladno Zakonu, izmijenit će se odredbe o nadzoru kojeg obavljaju ovlašteni službenici nadležnog upravnog tijela te će se propisati odgovarajuće sankcije za povrede Zakona. 

Ujedno se propisuje da osnivač udruge i osoba ovlaštena za zastupanje udruge koja je u izravnom doticaju s djecom ne može biti osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta temeljem zakona kojim se uređuju kaznena djela i kaznenopravne sankcije te se s tim u vezi uređuju odgovarajuće odredbe Zakona. 

Isto tako Zakonom će se dopuniti i odredbe o vođenju registara kako bi iz istih bilo jasno vidljivo da tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave upravlja informacijskim sustavom registra udruga i registra stranih udruga te se brine za održavanje i nadogradnju toga sustava, dok će se pojedine odredbe o prestanku udruge urediti na način koji omogućuje efikasnije provođenje postupaka brisanja iz registra udruga i registra stranih udruga.

Slijedom navedenoga, izmjenama i dopunama Zakona o udrugama primarno se osigurava jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, odnosno sprječavanju zlouporabe ovih pravnih osoba u nezakonite svrhe.  

Uz navedeno, izmjenama i dopunama Zakona o udrugama osigurava se jačanje učinkovitosti hrvatskog pravnog sustava zaštite prava djece.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2022. godine po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Ovim Zakonom dopunjuju se odredbe članka 39. Zakona o ustanovama kojim su utvrđeni opći uvjeti za imenovanje ravnatelja ustanove, na način da ravnatelj (ili drugo osoba koja vodi poslovanje) ustanove ne može biti osoba kod koje postoji zapreka za članstvo u upravi društva propisana Zakonom o trgovačkim društvima ( u daljnjem tekstu: ZTD). Konkretno, riječ je o osobama koje su osuđene za neko od kaznenih dijela utvrđenih odredbama članka 239. stavka 2. ZTD-a, koje odredbe će, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima uključivati i kaznena djela pranje novca i financiranje terorizma.

Pored navedenog, ovim Zakonom mijenjaju se i dopunjuju odredbe članka 22. Zakona u dijelu koji se odnosi na uporabu dvojezičnog naziva ustanove (i to na hrvatskom jeziku ispisanog latiničnim pismom i na nekom stranom živom ili mrtvom jeziku), koje se usklađuju sa člankom 12. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, br. 47/09. i 110/21.) i člankom 13. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine, broj 66/19.). U tom pogledu, imajući u vidu odredbe Zakona kojima su utvrđeni mogući osnivači ustanove i vrste akata kojima se ustanova može osnovati, o dvojezičnosti naziva ustanove ne odlučuje  se u upravnom postupku samo ako je ustanova s takvim nazivom osnovana zakonom ili uredbom (pod uvjetom da je tim osnivačkim aktom izrijekom utvrđen i dvojezični naziv ustanove), odnosno ako je ustanova osnovana s ciljem zaštite i promicanja odgoja, obrazovanja, kulture i informiranja pripadnika nacionalne manjine, u kojem slučaju može imati dvojezični naziv (na hrvatskom jeziku i pismu te jeziku i pismu odnosne nacionalne manjine)  neovisno o vrsti osnivačkog akta, a sukladno zakonu kojim je uređena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Unsplash