26.10.2022.

Novi akti u saborskoj proceduri

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlog Zakona o kazalištima i Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin.

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022. godine. U prijedlogu se ukratko navode osnovna pitanja koja će se urediti predloženim Zakonom:

„Hrvatski sabor donio je na sjednici 27. svibnja 2022. Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu („Narodne novine“, broj 62/22.), Odluke o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu („Narodne novine“, broj 62/22.).

Ovim se Zakonom omogućuje Vladi Republike Hrvatske da na prijedlog Ministarstva financija odobri jamstva vezana za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini.

Dodatno, propisan je način povrata troška poreza na dodanu vrijednost međunarodne institucije koja je temeljem zakona ili međunarodnog ugovora oslobođena od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.

Također, kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se i iznos jamstvene zalihe.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Društva za osiguranje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj subjekti su od javnog interesa i u skladu s člankom 17. stavkom 3. Zakona o računovodstvu („Narodne novine“, br. 78/15., 134/15., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.; u daljnjem tekstu: Zakon o računovodstvu), kao i člankom 190. stavkom 1. Zakona o osiguranju („Narodne novine“, br. 30/15., 112/18., 63/20. i 133/20.; u daljnjem tekstu: Zakon), dužni su sastavljati i prezentirati godišnje financijske izvještaje primjenom Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: MSFI) kako su uređeni Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda.

Svrha uvođenja novoga standarda MSFI 17 koji pokriva ugovore o osiguranju je postizanje veće razine ujednačenosti i usporedivosti financijskih izvještaja unutar osiguravajuće industrije, kao i između osiguranja i ostalih gospodarskih sektora, primjenom ekonomskih načela, pretpostavki najbolje procjene i tržišnih podataka kao važnih načela mjerenja ugovora o osiguranju.

U bitnome, MSFI 17 uvodi značajne promjene u izvještavanju i objavi osiguratelja u sljedećem:

- obveze po ugovorima o osiguranju (osigurateljne obveze i rizici) koje uključuju i komponentu očekivanog novčanog toka od premije, izdataka za štete, koristi i troškova te prilagodbu za rizik, kao i komponentu nezarađene dobiti

- rezultat iz osiguranja u okviru kojega će se posebno iskazivati rezultat iz osnovnog posla osiguranja te rezultat iz ulagateljskih aktivnosti osiguratelja

- osigurateljni prihod koji će predstavljati zarađeni prihod iz osigurateljnog pokrića umjesto premije.

Nastavno na navedene izmjene, potrebno je u kontekstu početka primjene MSFI 17 izmijeniti odredbe Zakona i to dijelove Glave XII., Tehničke pričuve prema računovodstvenim propisima, Imovina za pokriće tehničkih pričuva prema računovodstvenim propisima i Ovlašteni aktuar, a sve u smislu usklađenja s načelima, ali terminologijom kako je određena novim MSFI 17.“

Prijedlog Zakona o kazalištima

Prijedlog Zakona o kazalištima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se taksativno navode pitanja koja će se urediti predloženim Zakonom:

„Predloženim zakonom uređuje se sljedeće:

- definira se kazališna djelatnost, kazalište, kazališna družina i kazališna kuća

- uređuje se osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća, uvjeti za njihovo osnivanje, očevidnik kazališta te prestanak rada kazališta i kazališne družine

- uređuje se ustroj i upravljanje javnim kazalištem i javnom kazališnom družinom te se propisuje da su tijela javnog kazališta i javne kazališne družine intendant, odnosno ravnatelj i kazališno vijeće

- propisuje se način imenovanja i razrješenja intendanta nacionalnog kazališta, odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine

- uređuje se sastav i način imenovanja kazališnog vijeća te se propisuje da se za člana kazališnog vijeća može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij

- uređuju se i razgraničavaju ovlasti intendanta, odnosno ravnatelja i kazališnog vijeća javnog kazališta i javne kazališne družine

- uređuju se nacionalna kazališta te se određuje da Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ima status središnjeg nacionalnog kazališta

- uređuju se sredstva za rad javnog kazališta i javne kazališne družine koja osigurava osnivač na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana te financiranje nacionalnih kazališta od strane ministarstva nadležnog za kulturu

- definira se način zasnivanja radnog odnosa kazališnih umjetnika ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme ili se osigurava njihov rad temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja

- uređuje se status kazališnih umjetnika koji više nisu sposobni umjetnički djelovati i doprinositi ponudom sklapanja ugovora za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta ili upućivanjem na prekvalifikaciju u drugu profesiju, odnosno stjecanje kvalifikacije u visokom obrazovanju koja omogućava pristup drugom zanimanju

- propisuje se da baletnim i plesnim umjetnicima prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu kada navrše četrdeset godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem te ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje četrdeset godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem

- utvrđuje se status Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, posebice način zasnivanja radnog odnosa umjetnika i drugih zaposlenika Ansambla te se uređuje status umjetnika Ansambla koji više ne mogu umjetnički djelovati i doprinositi - utvrđuje se status festivala i drugih manifestacija od nacionalnog značenja

- uređuje se nadzor nad zakonitošću rada i općih akata kazališta i kazališnih družina te Ansambla Lado.“

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, aktom od 19. listopada 2022. godine. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Ovim Prijedlogom zakona namjerava se urediti sljedeće osnovno pitanje: izbor optimalne lokacije za gradnju mjesta za opskrbu UPP-om (ukapljenim prirodnim plinom).

Donošenjem ovoga Zakona pitanje mjesta za opskrbu UPP-om se neće vezivati isključivo uz određenu lokaciju, u konkretnom slučaju područje Mlake u luci Rijeka, već će se odabrati optimalna lokacija mjesta za opskrbu UPP-om uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara, a rukovodeći se pritom Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

 

Fotografija: Unsplash