Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2023. godine.

U prijedlogu se navodi:

„Zakon je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, međutim, s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12.12.2019.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2019/2121).

Direktivom (EU) 2019/2121 utvrđuju se, među ostalim pravila o prekograničnim preoblikovanjima, spajanjima i podjelama koja predstavljaju prekretnicu u poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta Europske unije za trgovačka društva i poduzeća te za njihovo ostvarivanje slobode poslovnog nastana koje predstavlja jedno od temeljnih načela prava Unije. Sloboda poslovnog nastana za trgovačka društva obuhvaća, između ostalog, pravo osnivanja takvih trgovačkih društava i upravljanja njima sukladno uvjetima utvrđenima zakonodavstvom države članice u kojoj imaju poslovni nastan.

Zakonom su već obuhvaćena pravila o prekograničnim spajanjima koja su uvedena implementacijom Direktive 2006/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o prekograničnim spajanjima društava kapitala. Potrebno je propisati pravila kojima će se urediti prekogranična preoblikovanja i prekogranične podjele trgovačkih društava. Ujednačeni pravni okvir za prekogranična preoblikovanja i podjele na razini Europske unije pozitivno će utjecati na pravnu sigurnost te će se time ukinuti prepreka za ostvarivanje slobode poslovnog nastana uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva.

Implementacijom Direktive 2019/2121 ostvarit će se sljedeći ciljevi: ostvariti će se sloboda poslovnog nastana uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva te uređenje prekograničnih preoblikovanja i prekogranične podjele trgovačkih društava uz zadržavanje pravne osobnosti tih društava upisom u sudski registar nakon prekograničnog postupka. Napominje se kako se ovim Zakonom implementiraju materijalne odredbe iz Direktive 2019/2121 dok će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru koji se istodobno upućuje u zakonodavnu procedure implementirati procesne odredbe Direktive 2019/2121.

Daljnji cilj Zakona je osiguranje primjene Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara.

Uvođenjem eura došlo je do izmjene u definiciji stope zakonske zatezne kamate te se odredbe o stopi zakonske zatezne kamate (članak 300.g stavak 2., članak 504.a stavak 2. i članak 550.j stavak 8. Zakona) usklađuju s definicijom zakonske zatezne kamate kako je ista određena u Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine”, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.) i Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine”, br. 108/12., 144/12., 81/13., 112/13., 71/15., 78/15. i 114/22.).

Osim toga, rasterećuju se poduzetnici jer više neće biti u obvezi prilikom osnivanja trgovačkog  društva ishoditi izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje kao ni dugovanja za neto plaće radnicima već će navedene podatke sud automatski razmjenjivati s Ministarstvom financija, Poreznom upravom. Dužnost podnošenja ove izjave brisati će se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru koji se podnosi Hrvatskom Saboru istodobno s ovim prijedlogom, a u Zakonu je stoga potrebno dodati odredbu kojom se određuje da osnivači trgovačkih društava ne mogu biti osobe koje imaju dugovanje po osnovi poreza i doprinosa te za neto plaće radnicima.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2023. godine.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba sa izmjenom postojećeg Zakona:

„Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donesen je u Hrvatskome saboru na sjednici održanoj 10. srpnja 2015. godine te je objavljen u Narodnim novinama, broj 82/15. Zakon je donesen u cilju usklađivanja s Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ("Uredba IMI").

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donesen je u Hrvatskome saboru na sjednici održanoj 12. srpnja 2019. godine te je objavljen u Narodnim novinama, broj 70/19. Izmjene i dopune Zakona donesene su radi potpunog usklađivanja s Direktivom, obzirom da je evaluacija prenošenja Direktive u nacionalno zakonodavstvo koju je provela Europska komisija izrazila određene nedoumice u pogledu usklađenosti.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donesen je u Hrvatskome saboru na sjednici održanoj 07. travnja 2020. godine te je objavljen u Narodnim novinama, broj 47/20. Izmjene i dopune Zakona su donesene u cilju prenošenja Direktive (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (u daljnjem tekstu: Direktiva). Direktiva utvrđuje obvezu država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.

Europska komisija provela je evaluaciju prenošenja Direktive u nacionalno zakonodavstvo pa je putem Pisma službene obavijesti – povreda br. 2021/2198 te Dodatnog pisma službene obavijesti – povreda br. 2021/2198 obavijestila Republiku Hrvatsku o rezultatima evaluacije te izrazila svoje nedoumice i pitanja koja su se nametnula prilikom provjere usklađenosti. Republika Hrvatska poslala je odgovor u zadanom roku, a budući da je u pojedinim segmentima zaista riječ o neodgovarajućem prenošenju odredbi Direktive, pristupilo se izradi ovoga Prijedloga zakona kojim se predlažu ispraviti sve neusklađenosti.

Važećim je Zakonom propisano da su nadležna tijela za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija - nadležne strukovne organizacije, središnja tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije, međutim Komisija smatra da navedenom definicijom nisu obuhvaćene parlamentarne inicijative te podnositelji amandmana. Ovim Prijedlogom zakona to se predlaže ispraviti te se uvođenjem nove terminologije predlaže preciznije urediti postupak ispitivanja ocjene proporcionalnosti. Stoga će se ovim Zakonom propisati obveza svih ovlaštenih predlagatelja zakona, podnositelja amandmana te predlagatelja i donositelja drugih propisa i općih akata da kod utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ocijene jesu li isti potrebni i prikladni za ostvarenje željenog cilja i to kroz (ocjenu) proporcionalnosti. Dakle, ovim Prijedlogom zakona biti će obuhvaćeni svi predlagatelji zakona iz čl. 172. Poslovnika Hrvatskog sabora ("Narodne novine" br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), uključujući i zastupnike, klubove zastupnika i radna tijela Sabora. Također, ovim Prijedlogom zakona biti će obuhvaćeni i svi podnositelji amandmana iz članka 196. Poslovnika, dakle svaki zastupnik, klubovi zastupnika, radna tijela Sabora te Vlada.

Pored navedenoga, Komisija u svom Pismu službene obavijesti – povreda br. 2021/2198 navodi da nije mogla utvrditi pojedinosti o tome kako se Zakonom osigurava neovisnost i objektivnost ocjena koje provode strukovne organizacije, odnosno mehanizam kojim bi se osigurala učinkovitost pravila, npr. osiguravanjem aktivnog nadzora i reakcije nadzornih tijela kojima bi se zajamčila neovisnost i objektivnost ocjena proporcionalnosti, što se ovim Prijedlogom zakona predlaže ispraviti radi usklađivanja s Direktivom. Stoga se ovim Zakonom predlaže definirati nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti ,a kojom definicijom će biti obuhvaćena tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije. Uloga nadležnog tijela za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti biti će uređena ovim Zakonom na način da će biti propisano da isto daje suglasnost na provedenu ocjeni proporcionalnosti, te će se na taj način osigurati neovisnost i objektivnost provedene ocjene proporcionalnosti.

Nadalje, u Pismu službene obavijesti – povreda br. 2021/2198 navedeno je da je u važećem Zakonu uočeno nekoliko propusta u prenošenju teksta Direktive te se u cilju dodatnog usklađivanja s Direktivom, ovim Prijedlogom zakona predlaže dodatno urediti čl. 5.c Zakona koji uređuje opće i dodatne kriterije na temelju kojih se provodi ispitivanje proporcionalnosti. Primjenom ex ante ocjene proporcionalnosti očekuje se sprječavanje neopravdanih ograničenja za obavljanje profesije.

Osim navedenih izmjena i dopuna Zakona, radi jasnoće i preciznosti izričaja vrši se korekcija pojedinih odredbi koje su se tijekom primjene Zakona pokazale neodgovarajućima.

Cilj ovog Zakona je spriječiti neopravdana ograničenja pristupu obavljanja reguliranih profesija te utjecati na povećanje mobilnosti stručnjaka i slobodu pružanja usluga.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona podnio je Klub zastupnik Možemo!, aktom od 29. svibnja 2023. godine.

U prijedlogu Zakona ističe se ocjena stanja, osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći:

„Iako seksualno nasilje i spolna zlouporaba djece redovito nailaze na bezrezervnu osudu i zgražanje javnosti, ipak često svjedočimo slabostima u sustavu zaštite djece. Slabosti između ostalog leže u zakonskim rješenjima koje djela spolne zlouporabe djeteta ne svrstavaju u kaznena djela za koja ne zastarijeva kazneni progon. Navedeno je problematično iz barem dva aspekta. Naime djeca žrtve spolne zlouporabe vrlo često taje da su zlostavljana. Razlozi za navedeno su višeslojni, te leže u vanjskim okolnostima i složenim psihološkim mehanizmima, u osjećajima srama, straha, stigme i bespomoćnosti. Dodatno, i u slučajevima kada se djeca žrtve povjere drugoj bliskoj osobi, ponekad se žrtvi ne vjeruje i zlostavljača se ne prijavljuje. Sve navedeno dovodi do toga da se za mnoge slučajeve zlostavljanja saznaje nakon što prođe puno vremena i nastupi zastara. Drugi problematični aspekt činjenice da kaznena djela spolne zlouporabe ne spadaju u kaznena djela za koja ne zastarijeva kazneni progon leži u činjenici da se kada nastupi zastara djela ono ne postoji u kaznenoj evidenciji što onemogućava prevenciju, odnosno omogućava da počinitelj spolnog delikta nad djetetom može postati udomitelj, posvojitelj, zaposliti se u dječjem vrtiću, školi, dječjem domu ili na drugim poslovima koji mu omogućuju neposredni kontakt s djecom.

Zabrinjavajuć je velik broj slučajeva seksualnog nasilja nad djecom koji nema tendenciju pada. Prema podacima MUPa, u 2022.godini prijavljeno 691 kazneno djelo spolne naravi počinjeno na štetu djece, u 2021. 804 kaznena djela spolne naravi počinjenih na štetu djecu, a u 2020. 573 kaznena djela spolne naravi počinjenih na štetu djece. Navedeno ukazuje na činjenicu da je potrebno kreirati zakonska rješenja koja će odvraćati počinitelje djela te ohrabrivati žrtve na prijavu kaznenih djela, te dodatno osigurati prevenciju ponavljanja kaznenog djela kod već evidentiranih počinitelja. Iz navedenih razloga smatramo da se djela sakaćenja ženskih spolnih organa (čl. 116.), spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina (čl. 158), spolne zlouporabe djeteta starijeg od 15 godina (čl. 159.), te teška kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (čl. 166.) uvrste u kaznena djela za koja ne zastarijeva kazneni progon. To je posebno važno u kontekstu činjenice da djeca koje su žrtve seksualnog nasilja, o istome su spremna progovoriti mnogo godina kasnije - tek kada budu osnažena svojom okolinom i imaju neki oblik sustavnije društvene podrške.

Upravo zbog toga je važno tim žrtvama poslati jasnu poruku da zločin koji je nad njima počinjen kada su bili maloljetni ne zastaruje kako bi se osnažili progovoriti o nasilju koje su preživjeli a počinitelji bili procesuirani i kažnjeni. Također, nužno je specifično propisati kao teži oblik kaznenog djela neprijavljivanja nasilnog kaznenog djela usmjerenog na dijete mlađe od 15 godina. Uz to, nužno je iznimku od kaznenog progona za neprijavljivanje kaznenog djela ograničiti isključivo na ispovjednu tajnu, a ne na sve situacije u kojima vjerski ispovjednik saznaje informacije o počinjenju kaznenog djela ako se radi o djelu s elementima nasilja počinjenog na štetu djeteta mlađeg od 15 godina, te onemogućiti primjenu ove iznimke na situacije u kojima je izravno ugrožen život djeteta.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija. Novi informator