Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 19. lipnja 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama, u kojem je između ostalog navedeno:

“Osnovna intencija ovoga Zakona je da se način osnivanja, ovlasti upravnih vijeća ili drugih kolegijalnih tijela, način raspolaganja s ostvarenom dobiti i nadzor nad radom javnih ustanova koje pretežito ili isključivo obavljaju povjerene poslove državne uprave uredi u cijelosti dosljedno odredbama novoga Zakona o sustavu državne uprave, kojim su već uređeni način i uvjeti za povjeravanje poslova državne uprave, opća pravila i materijalna ograničenja upravnog nadzora te iznimna normativna ovlaštenja. Podredno, vodeći računa o tome da se u stručnoj javnosti, kao i iz redova socijalnih partnera, već dulje vrijeme ukazuje na potrebu za određenim stupnjem fleksibilizacije uvjeta poslovanja javnih ustanova kojima su osnivači druge pravne i fizičke osobe, koje u pravilu obavljaju određenu javnu službu sukladno posebnom zakonu, pri čemu su ostvarenu dobit dužne koristiti isključivo za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti. Ovim Zakonom otvorit će se mogućnost da takve javne ustanove ostvarenu dobit upotrijebe i na druge načine, uz odgovarajuću primjenu propisa o trgovačkim društvima, temeljem odluke osnivača u skladu s aktom o osnivanju i statutom.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom registru brodova

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 14. studenoga 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskom registru brodova, u kojem je između ostalog navedeno:

“Donošenjem predloženog zakona uskladit će se odredbe istog s odnosnim odredbama Pomorskog zakonika te, izmjenama u sastavu upravnog vijeća Hrvatskog registra brodova, omogućiti da u upravljanju radom ove Ustanove sudjeluju samo reprezentativni predstavnici korisnika usluga Hrvatskog registra brodova i stručnjaci s područja koja su neposredno vezana uz rad istoga, ali tako da ni jedna od zainteresiranih skupina ne čini većinu u upravnom vijeću kako bi se osigurala istinska neovisnost i transparentnost u upravljanju radom Hrvatskog registra brodova.”

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o kaznenom postupku

Klub zastupnika SDP-a podnio je po redovnom postupku 8. studenoga 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o kaznenom postupku, u kojem je između ostalog navedeno:

“Iz izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske za 2018. godinu (a slično je i u izvješćima za ranije godine) proizlazi da na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske gro zaostataka (14.219 od ukupno 14.926 ili 95,3%) čine građanski predmeti te da kazneni predmeti čine tek 21,9% od ukupnog priljeva predmeta pa smo mišljenja daje osnivanje i početak rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske nepotrebno. Naime, problem zaostataka na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prije svega čine građanski predmeti, a koji se zaostatak kontinuirano smanjuje, a stava smo da će osnivanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske samo stvoriti nepotrebne dodatne troškove i zastoj u odlučivanju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim stvarima te smo dojma da se isto požuruje samo radi zadovoljavanja potreba za napredovanjem pojedinaca pa ovim Prijedlogom zakona predlažemo da ne dođe do osnivanja i početka rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima

Klub zastupnika SDP-a podnio je po redovnom postupku 12. studenoga 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, u kojem je između ostalog navedeno:

“Kako iz izvješća predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske za 2018. godinu (a slično je i u izvješćima za ranije godine) proizlazi da na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske gro zaostataka (14.219 od ukupno 14.926 ili 95,3%) čine građanski predmeti te da kazneni predmeti čine tek 21,9% od ukupnog priljeva predmeta, to smo mišljenja daje osnivanje i početak rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske nepotrebno. Naime, problem zaostataka na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prije svega čine građanski predmeti, a koji se zaostatak kontinuirano smanjuje, a stava smo da će osnivanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske samo stvoriti nepotrebne dodatne troškove i zastoj u odlučivanju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim stvarima te smo dojma da se isto požuruje samo radi zadovoljavanja potreba za napredovanjem pojedinaca pa ovim Prijedlogom zakona predlažemo da ne dođe do osnivanja i početka rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.”

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur. 
Željko Tomljenović, mag. iur.