Prijedlog Zakona o zaštiti potrošača

Prijedlog Zakona o zaštiti potrošača Vlada Republike Hrvatske podnijela je aktom od 2. rujna 2021. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se, između ostaloga, navodi:

„Razlozi donošenja novog Zakona o zaštiti potrošača prvenstveno su preuzimanje Direktive (EU) 2019/2161 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i direktiva 98/6/EZ, 2005/29/EZ te 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila Unije o zaštiti potrošača (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 18.12.2019.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2019/2161), kao i poboljšanje pojedinih odredbi važećeg Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine", br. 41/14., 110/15. i 14/19.) za koje se tijekom provedbe pokazalo da ih je potrebno drugačije urediti.

Ovim prijedlogom dodane su odgovarajuće odredbe kao rezultat prenošenja Direktive (EU) 2019/2161, sukladno kojima su trgovci tijekom trajanja posebnog oblika prodaje, dužni istaknuti sniženu cijenu koju primjenjuje tijekom trajanja posebnog oblika prodaje (tijekom sezonskog sniženja, rasprodaje, akcijske prodaje, prodaje proizvoda s greškom, kao i tijekom ostalih posebnih ponuda trgovaca u okviru kojih potrošači mogu kupovati proizvode po nižim cijenama od onih u redovnoj prodaji) i najnižu cijenu koju je trgovac primjenjivao za isti proizvod tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje.

Jedna od važnijih novina je propisivanje zabrane stavljanja robe na tržište Republike Hrvatske uz tvrdnju da je identična robi na tržištima drugih država članica iako se u stvarnosti značajno razlikuje po sastavu ili obilježjima. Navedeno bi se smatralo zavaravajućom nepoštenom poslovnom praksom, ali povreda će se utvrđivati u svakom konkretnom slučaju.

Neke od odredbi ovoga Prijedloga zakona koje nisu rezultat usklađivanja s Direktivom (EU) 2019/2161 su odredbe kojima se uređuje pitanje snošenje troškova vještačenja koje se nužno provodi radi utvrđivanja postoji li materijalni nedostatak na robi. Ovim Prijedlogom zakona izrijekom se propisuje kako trgovac isključivo predujmljuje te troškove.

U odnosu na važeći Zakon o zaštiti potrošača, iz ovoga Prijedloga zakona brisan je članak 132.a kojim je uređena obveza polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova savjetovanja, informiranja i izobrazbe potrošača na temelju javnog natječaja za provedbu kojeg su sredstva osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske. Time prestaje važiti i Pravilnik o stručnom ispitu za obavljanje poslova savjetovanja, informiranja i izobrazbe potrošača („Narodne novine“, broj 123/19.), koji je uređivao postupak ocjenjivanja stručne osposobljenosti osoba za obavljanje poslova savjetovanja, informiranja i izobrazbe potrošača.

Ovim Prijedlogom Zakona o zaštiti potrošača postići će se visoka razina zaštite potrošača, bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta, stvaranje veće dodane vrijednosti u gospodarstvu i viša razina pravne sigurnosti potrošača i trgovaca. Osim navedenoga, pravovremenim prenošenjem Direktive (EU) 2019/2161 u odgovarajuće odredbe Zakona o zaštiti potrošača, Republika Hrvatska će postupiti sukladno obvezama koje ima kao država članica Europske unije.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture

Vlada Republike Hrvatske je 16. rujna 2021. godine po redovnom postupku Hrvatskom saboru podnijela Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. U prijedlogu se ocjenjuje postojeće stanje i određuju osnovna pitanja koja će se spomenutim Zakonom urediti:

„Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture (dalje: Zakon) stupio je na snagu 27. srpnja 2013. („Narodne novine“, broj 93/13.), a njime se sustavno i transparentno definiraju osnovna pitanja uređenja sustava poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj koju, u smislu ovoga Zakona, čine poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije.

Ovim zakonskim prijedlogom osigurava se:

- izmjena i dopuna odredbi koje se odnose na definiranje i pravni status subjekata poduzetničke infrastrukture odnosno mijenjaju se definicije poduzetničkih zona i poduzetničkih potpornih institucija, uvode se digitalni inovacijski centri kao potkategorija poduzetničkih centara te se propisuje donošenje i elementi odluka o osnivanju odnosno osnivačkih akata za subjekte poduzetničke infrastrukture

- definiranje kriterija i procedura postupanja u slučaju raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za poduzetničku infrastrukturu odnosno uvjeta koji trebaju biti ispunjeni kako bi se darovanje nekretnina u vlasništvu RH za poduzetničke potporne institucije smatralo opravdanim te situacije temeljem kojih se raskida ugovor o darovanju, a sve kako bi se osiguralo da je darovanje nekretnina u javnom i gospodarskom interesu te da se darovanjem unapređuje poduzetničko okruženje u Republici Hrvatskoj

- reguliranje statusa Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture kao referentne baze podataka za subjekte poduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj kroz ustrojavanje prema Nacionalnoj klasifikaciji statističkih regija 3. razine prostornih jedinica, propisuje se koji posebni podatci o poduzetničkim zonama i poduzetničkim potpornim institucijama se evidentiraju u JRPI-u te se definira sadržaj i elementi naputka o Jedinstvenom registru.”

Prijedlog Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora

Prijedlog Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora podnesen je 23. rujna 2021. godine od strane Vlade Republike Hrvatske po redovnom postupku. U prijedlogu se ukratko obrazlaže potreba donošenja spomenutog zakona:

“Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 133/20.) Vlada Republike Hrvatske ovlaštena je uredbama uređivati pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza te onih pitanja koja prema Ustavu Republike Hrvatske može uređivati samo Hrvatski sabor. Riječ je o nužnoj zakonskoj razradi ustavne osnove za primjenu zakonodavne delegacije, sadržane u odredbama članka 88. Ustava Republike Hrvatske. Iako primjena toga ustavnopravnog instituta predstavlja odstupanje od temeljnih nadležnosti nositelja zakonodavne i izvršne vlasti, ona se u praksi i dalje pokazuje neophodnom za redovito obavljanje temeljnih dužnosti državne vlasti. Temeljna ograničenja zakonodavne delegacije odnose se na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave, s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag, a prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije. Ovlaštenja su u zakonodavnoj praksi dodatno materijalno ograničena na pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, osim izmjena državnog proračuna i propisivanja poreza, a vremenski su dodatno ograničena na razdoblje u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda. Iznimno, delegirana ovlast se odnosi i na razdoblje od dana raspuštanja ili isteka mandata Hrvatskoga sabora pa do dana prvog zasjedanja novoizabranog Hrvatskoga sabora.

Slijedom navedenog te imajući u vidu da ovlast delegirana važećim Zakonom o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora prestaje u ustavnom roku od godinu dana od dana stupanja na snagu toga Zakona, odnosno 10. prosinca 2021., naglašava se potreba osiguravanja kontinuiteta u obavljanju poslova državne vlasti te je stoga potrebno ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora u skladu s odredbama članka 88. Ustava Republike Hrvatske. Na temelju ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske steći će ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Ovlast delegirana ovim Zakonom odnosi se na razdoblje od godinu dana počevši od 10. prosinca 2021., s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi, a najdulje do 30. studenoga 2022.”

Obradila i pripremila:
Ana Turić, mag.iur.