Prijedlog zakona o osnivanju centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o osnivanju centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U Prijedlogu zakona ističe se slijedeće:

„Zakonom o osnivanju Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora (u daljnjem tekstu: Centar) osniva se navedeni Centar kao neprofitna i stručna institucija od interesa za Republiku Hrvatsku i međunarodnu sigurnost koje će biti središnje mjesto znanja, stručnosti i iskustva u području prikupljanja, obrade i analize podataka iz otvorenih izvora s ciljem unaprjeđenja sposobnosti, razvijanja doktrina, standardiziranih procedura i metodoloških postavki u ovom području, na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Zakonom se uređuju djelatnost Centra, ustrojstvo i način financiranja.

Centar koji se ovim Prijedlogom zakona predlaže osnovati nastavlja dosadašnji angažman Sigurnosno-obavještajne agencije na području razvijanja OSINT-a¹ na međunarodnoj razini, odnosno u okviru suradnje sa sigurnosno-obavještajnim tijelima država članica Europske unije i šire. Temelj za suradnju tijela sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske te sigurnosno obavještajnih agencija i drugih odgovarajućih tijela drugih država predstavljat će Memorandum o suradnji kao provedbeni međunarodni akt sui generis. U tom smislu, potpisnici Memoranduma o suradnji bili bi predstavnici stranaka sukladno njihovom unutarnjem zakonodavstvu. Stranke bi bile sigurnosno-obavještajne agencije i druga odgovarajuća tijela koja sudjeluju u radu Centra, s time da nema zapreke da više stranaka ima pripadnost jedne države.

Važnost opisane discipline pogotovo dolazi do izražaja u kontekstu aktualnog sigurnosnog okruženja kojeg karakteriziraju prijetnje kao što su transnacionalni terorizam, hibridne prijetnje, proliferacija oružja, organizirani i gospodarski kriminal, migracije stanovništva i drugo te činjenica da su tajni podaci teško dostupni korištenjem ljudskih izvora (HUMINT) i drugih prikupljačkih obavještajnih disciplina. Nadalje, buduće namjere nositelja prijetnje često niti ne postoje kao formaliziran dokument i/ili podatak. Takva obilježja sigurnosnog okruženja suočavaju moderne sigurnosno - obavještajne sustave s rastućom potrebom pribavljanja podataka i informacija iz otvorenih izvora potrebnih za analizu prijetnji, uočavanje trendova, obrazaca ponašanja i suprotstavljanje prijetnjama. Uz to, procjenjuje se da će sigurnosno-obavještajni sustavi, teže dolaziti do tajnih podataka posredstvom ljudskih izvora, a u takvim okolnostima javno dostupni podaci postaju važno ishodište za kreiranje obavještajnih proizvoda o možebitnim ugrozama te namjerama nositelja prijetnje.²

Utoliko je nužno naglasiti da i izazovi u kojima nema sigurnosnih ugroza, ponajprije potpora i realizacija nacionalnih interesa te pomoć donositeljima odluka u procesu odlučivanja, ali i realizacija i zaštita poslovnih prilika, uvelike ovise o eksploataciji i korištenju obavještajnih informacija iz otvorenih izvora (OSINT). Potonje predstavlja prikupljačku disciplinu koja se u sigurnosno¬obavještajnim agencijama koristi niz godina, a recentno se razvila, odnosno poprimila svoj puni potencijal zahvaljujući razvoju interneta to jest volumenu dostupnih informacija.

Sigurnosno-obavještajna agencija kontinuiranim naporima unapređuje vlastitu OSINT disciplinu, prateći suvremene metodološke, prikupljačke i analitičke postavke, analizirajući krucijalne stručne i akademske rasprave po ovoj problematici te surađujući s brojnim partnerima (iz država članica Europske unije i trećih država), kao i međunarodnim institucijama. U tim okvirima Sigurnosno-obavještajna agencija postaje sve važniji i prepoznatljiviji međunarodni partner i čimbenik, ali i predlagatelj aktivnosti iz područja OSINT-a. Za brojne druge discipline, ali i područja te fenomene rada sigurnosno¬obavještajnih tijela, civilnih i vojnih, osnovani su Centri izvrsnosti međunarodnog karaktera (HUMINT, CIMIC, CI, Hybrid, CT, Cyber i sl.).³ Ono, međutim, iz područja otvorenih izvora jest jedino koje, za sada, nije formirano u međunarodnoj obavještajnoj zajednici.

Osnivanjem takvog Centra kao kolektivnog mjesta stručnosti i iskustva s ciljem razvijanja doktrine, standarda, metodoloških postavki u potrazi za zajedničkom interoperabilnošću, učinio bi se značajan korak u poboljšanju i aktualizaciji djelovanja svih sigurnosno-obavještajnih sustava uključenih u njegov rad na međunarodnoj razini. Činjenice da je Centar osnovan te da njime rukovodi Republika Hrvatska predstavljale bi snažan pokazatelj važnosti Republike Hrvatske i njezinog sigurnosno-obavještajnog sustava na međunarodnoj razini.

Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o europskoj državi sudionici između Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije

Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma o europskoj državi sudionici između Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2023. godine.

U prijedlogu se ocjenjuje postojeće stanje i obrazlaže potreba za donošenjem zakona:

„S globalnim porastom svemirskih aktivnosti porasla je i potreba za međunarodnom suradnjom kakvu je moguće ostvariti samo unutar međunarodne organizacije koja okuplja većinu država, pa je prema tome bilo logično da uporište takve suradnje bude Europska svemirska agencija (u daljnjem tekstu: ESA). ESA je međuvladina organizacija koja broji 22 države članice, uspostavljena 1975., s misijom oblikovanja razvoja europskih svemirskih mogućnosti i osiguravanja ulaganja u svemir i svemirske tehnologije, a na dobrobit građana Europe i svijeta. Svrha ESA-e jest osigurati i promicati, u isključivo miroljubive svrhe, suradnju među europskim državama u svemirskim istraživanjima i tehnologiji te njihovim primjenama u svemiru, a s ciljem njihove upotrebe u znanstvene svrhe, kao i za operativne svemirske primjenjive sustave.

Sporazum o europskoj državi sudionici između Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije (u daljnjem tekstu: Sporazum), potpisan je 23. ožujka 2023. u Parizu, Francuska Republika. Sporazum je potpisan uzimajući u obzir plodnu suradnju koja je već uspostavljena na temelju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske svemirske agencije o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 5/18.), koji je potpisan 19. veljače 2018., a stupio je na snagu 7. rujna 2018. i Provedbenog dogovora između Europske svemirske agencije i Vlade Republike Hrvatske o tehničkoj pomoći i ekspertizi, koji je stupio na snagu 30. travnja 2020. te uzimajući u obzir Rezoluciju o mjerama industrijske politike za postizanje uspješne integracije europskih država u sklopu ESA-e koju je Vijeće Agencije donijelo 13. prosinca 2018. (ESA/C/R/CCLXXVII/Res.1 (final)).

Ovim zakonom potvrđuje se Sporazum kako bi se omogućilo Republici Hrvatskoj da kao njegova stranka što kvalitetnije pridonese praćenju svemirskih politika. Ovim Sporazumom Republika Hrvatska postaje europska država sudionica, a stranke su suglasne surađivati u svemirskim aktivnostima. Dodatno, Sporazumom se podržava neposredna suradnja u odnosu na svemir i svemirske tehnologije, a obuhvaćat će: znanost o svemiru, istraživanja i primjene promatranja Zemlje, telekomunikacije, istraživanje mikrogravitacija, inženjering i uporabu zemaljskog segmenta te obrazovanje i podizanje svijesti o važnosti svemira i svemirskih tehnologija.

Sklapanjem Sporazuma omogućit će se jačanje suradnje između znanstvenog i gospodarskog sektora, pošteno i pravedno industrijsko sudjelovanje hrvatskih sudionika u budućim programima ESA-e, ali i usklađenost svemirskih aktivnosti država članica i Republike Hrvatske. Navedeno podrazumijeva intenziviranje suradnje između akademskog i privatnog sektora u Republici Hrvatskoj i državama članicama ESA-e.

Zaključno, umrežavanje hrvatske znanosti i gospodarstva u visokorazvijene svjetske krugove preduvjet je za snažniji razvoj istraživačkog, inovacijskog i gospodarskog potencijala Republike Hrvatske u ovom području. Svemir je jedno od područja na kojima Republika Hrvatska nastoji umrežiti hrvatsku znanost i gospodarstvo na međunarodnoj razini.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2023. godine.

Prijedlogom zakona se ističe „da s obzirom na relativno česte izmjene zakonodavnog okvira na razini Europske unije, ovim izmjenama i dopunama potrebno je uvesti rješenja iz Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321,I 12.12.2019.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2019/2121).

Direktivom (EU) 2019/2121 utvrđuju se, među ostalim, pravila o prekograničnim preoblikovanjima, spajanjima i podjelama koja predstavljaju prekretnicu u poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta Europske unije za trgovačka društva i poduzeća te za njihovo ostvarivanje slobode poslovnog nastana koje predstavlja jedno od temeljnih načela prava Unije. Sloboda poslovnog nastana za trgovačka društva obuhvaća, između ostalog, pravo osnivanja takvih trgovačkih društava i upravljanja njima sukladno uvjetima utvrđenima zakonodavstvom države članice u kojoj imaju poslovni nastan.

Zakonom su već obuhvaćena pravila o prekograničnim spajanjima koja su uvedena implementacijom Direktive 2006/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o prekograničnim spajanjima društava kapitala. Potrebno je propisati pravila kojima će se urediti prekogranična preoblikovanja i prekogranične podjele trgovačkih društava. Ujednačeni pravni okvir za prekogranična preoblikovanja i podjele na razini Europske unije pozitivno će utjecati na pravnu sigurnost te će se time ukinuti prepreka za ostvarivanje slobode poslovnog nastana uz jamstvo zaštite prava radnika, vjerovnika i manjinskih članova društva.

Procesne odredbe Direktive 2019/2121 implementirati će se u ovaj Zakon.

Rasterećuju se poduzetnici jer više neće biti u obvezi prilikom osnivanja trgovačkog društva ishoditi izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje kao ni dugovanja za neto plaće radnicima već će navedene podatke sud automatski razmjenjivati sa Ministarstvom financija, Poreznom upravom.“

Pripremila: Lidija Doko, mag. iur.

Fotografija. Novi informator

1 OSINT (Open-Source Intelligence ) podrazumijeva disciplinu obavještajnih informacija iz otvorenih izvora, koja u širem kontekstu na sustavan način prikuplja informacije i podatke iz javno dostupnih izvora koje se podvrgava utočnjavanju i vrednovanju, to jest obradi i oblikovanju u obavještajne informacije koje se u formi pisanog ili usmenog obavještajnog proizvoda dostavlja krajnjim korisnicima.
2 Međutim, obavještajne informacije iz otvorenih izvora nisu zamjena za tajne informacije dobivene posredstvom ljudskih izvora, ali informacije iz otvorenih izvora mogu unaprijediti i olakšati prikupljanje tajnih informacija.
3 Trenutačno je u okviru NATO-a akreditirano 28 centara izvrsnosti, dok unutar Europske unije postoji tek jedan centar  izvrsnosti Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji akreditiran u Finskoj.