Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2024. godine u svrhu daljnjeg usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma sukladno dijelu preporuka iz 5. kruga evaluacije hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma Odbora Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL).

Također se usklađuju odredbe o ustrojstvu i rukovođenju Financijskim inspektoratom u sastavu Ministarstva financija, s propisima kojima se uređuje navedeno područje.

Konačnim prijedlogom zakona dopunjene su odredbe u pogledu izricanja sankcija kako bi one bile učinkovite i odvraćajuće, uvođenjem šireg raspona korektivnih radnji i sankcija, te odredbe o suradnji Financijskog inspektorata s nadležnim tijelima država članica i trećih zemalja u cilju propisivanja jasnih procedura i jačanja međunarodne suradnje.

Dosadašnje odredbe o odlučivanju o prekršajima od strane Vijeća za prekršajni postupak, radi zaštite načela efikasnosti i brzine provođenja prekršajnog postupka dopunjuju na način da u žurnom postupku prekršajni postupak može provesti i odluku o prekršaju donijeti voditelj postupka pojedinac.

Nadzorna praksa Financijskog inspektorata pokazala je da subjekt nadzora, odnosno obveznik dostave podataka po nalogu Financijskog inspektorata iz članaka 10., 13., 14. i 19. važećeg Zakona može, među inim, biti i fizička osoba građanin. U slučaju nepostupanja sukladno nalogu Financijskog inspektorata za fizičke osobe – građane nije bila propisana prekršajna odgovornost, te je u nedostatku prekršajne odredbe iz važećeg Zakona za počinitelja prekršaja fizičku osobu građanina, Financijski inspektorat primjenjivao pravnu kvalifikaciju iz Zakona o deviznom poslovanju („Narodne novine“, br. 96/03., 140/05., 132/06., 150/08., 92./09., 133/09. – Zakon o platnom prometu, 153/09., 145/10., 76/13., 52/21. i 141/22.), ukoliko se radilo o deviznom i prekograničnom poslovanju. Obzirom na navedeno, prekršajne odredbe članaka 40. i 41. važećeg Zakona dopunjuju se odredbama o prekršajnoj odgovornosti i fizičkih osoba - građana.

Obzirom da je od 1. siječnja 2023. u Republici Hrvatskoj službena valuta euro, Konačnim prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u kunama u važećem Zakonu u iznose u eurima, u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. - ispravak).

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

„U članku 7. Konačnog prijedloga zakona izvršena je nomotehnička dorada izričaja, na način da su brisane riječi: „pred nadležnim upravnim sudom“, sukladno primjedbi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora od 9. srpnja 2024. U članku 15. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 35. usklađen je izričaj članka 35. s člankom 34. stavkom 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), na način da je umjesto izraza: „u određenom roku“ propisano: „u roku koji je određen u odluci o prekršaju“.“

Zakon je donesen na 4. sjednici, 15. studenoga 2024.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator