Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona  podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon kratkog opisa postojećeg stanja plaće i drugih materijalnih prava pravosudnih dužnosnika u Republici Hrvatskoj uređenim Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika („Narodne novine“, br. 10/99.,              25/00.,  30/01.,                59/01.,  114/01., 116/01., 64/02., 153/02., 154/02., 17/04.,           8/06., 142/06.,  34/07.,  134/07., 146/08., 155/08., 39/09., 155/09., 14/11., 154/11., 12/12., 143/12., 100/14., 147/14. i 120/16.), „nužnim se ukazuje pristupiti novim izmjenama ovoga Zakona te povećati plaće pravosudnih dužnosnika, i to svih pravosudnih dužnosnika povećanjem osnovice za 13,004% te povećanjem koeficijenata pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima s 3,54 na 4,21.

Nadalje, predlaže se da o plaćama pravosudnih dužnosnika rješenjima odlučuju čelnici pravosudnih tijela. Na ovaj se način otklanjaju nedostaci postojećeg normativnog rješenja prema kojem o plaćama pravosudnih dužnosnika u prvom i drugom stupnju odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Pri tome se ne nalazi posebnih razloga da o plaćama pravosudnih dužnosnika, kao jednom od njihovih prava, ne odlučuju čelnici pravosudnih tijela sukladno ovlastima iz članka 29. stavka 1. točke 12. Zakona o sudovima („Narodne novine“, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18., 21/22. i 16/23.) odnosno iz članka 52. stavka 1. točke 4. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, br. 67/18. i 21/22.). Na navedeni bi način i odredbe Zakona o sudovima, Zakona o državnom odvjetništvu te Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika bile međusobno usklađene.

Izmjenama se također ažurira popis pravosudnih dužnosnika čije su plaće uređene ovim Zakonom nakon početka rada Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske i prestanka postojanja prekršajnih sudova, a iznos naknada za odvojen život pravosudnih dužnosnika od obitelji izraženih u kunama pretvara se u iznose u eurima sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22.) te se provodi terminološko usklađivanje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20.) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave u odnosu na naziv ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

Zaključno, predlaže se precizirati naziv ovoga Zakona uzevši u obzir da se njime, osim plaća, uređuju i druga materijalna prava pravosudnih dužnosnika, kao i da su suci i zamjenici državnih odvjetnika jedini pravosudni dužnosnici.“

Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U Prijedlogu se nakon ocjene stanja, navodi kako slijedi:

„Vijeće Europske unije je 6. listopada 2022. donijelo Uredbu Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije SL L 261I, 7.10.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2022/1854).

Razina na kojoj je utvrđena gornja granica tržišnih prihoda ne bi trebala ugroziti sposobnost proizvođača na koje se primjenjuje, uključujući proizvođače energije iz obnovljivih izvora, da povrate svoje troškove ulaganja i operativne troškove te bi trebala očuvati i poticati buduća ulaganja u kapacitet potreban za dekarboniziran i pouzdan elektroenergetski sustav. Gornja granica tržišnih prihoda, kao jedinstvena gornja granica u cijeloj Europskoj uniji, najprikladnija je za očuvanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta električne energije jer se njome održava tržišno natjecanje utemeljeno na cijenama među proizvođačima električne energije koji upotrebljavaju različite tehnologije, posebno kad je riječ o obnovljivim izvorima energije.

Određivanje gornje granice tržišnih prihoda od 180 EUR po MWh predstavlja razinu koja je znatno iznad početnih tržišnih očekivanja. Očuvanjem marže na cijenu koju su ulagatelji mogli razumno očekivati potrebno je osigurati da gornja granica tržišnih prihoda ne bude u suprotnosti s početnom procjenom profitabilnosti ulaganja. Nadalje, gornja granica tržišnih prihoda od 180 EUR po MWh dosljedno je viša, uključujući razumnu maržu, od trenutačnih srednjih troškova proizvodnje energije (LCOE) za relevantne tehnologije proizvodnje, čime se proizvođačima na koje se primjenjuje omogućuje da pokriju svoja ulaganja i operativne troškove.

Ovim se Prijedlogom zakona osigurava provedba Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 u dijelu koji se odnosi na mjere za primjenu gornje granice tržišnih prihoda i raspodjele viška prihoda od zagušenja krajnjim kupcima električne energije te se uspostavlja hitna intervencija u području cijena električne energije.

Također, sukladno Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854 ovim se Prijedlogom zakona uvodi mogućnost određivanja više gornje granice tržišnih prihoda za obveznike čija cijena proizvodnje električne energije prelazi iznos od 180 EUR po MWh.

Višak tržišnih prihoda sukladno odredbama ovoga Prijedloga zakona ostvaruju energetski subjekti koji na temelju sklopljenih ugovora o prodaji električne energije na veleprodajnom tržištu električne energije, stječu tržišni prihod prodajom iznad gornje granice cijene, a koji se uplaćuje u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Višak tržišnih prihoda smatra se prihodom Republike Hrvatske, a kojim upravlja i raspolaže Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, isključivo za namjenu samoopskrbe kućanstava električnom energijom, izgradnjom fotonaponskih modula u iznosu do 50 %. Do sada je u Republici Hrvatskoj priključeno oko 5 000 fotonaponskih modula u kućanstvima, a sukladno sredstvima prikupljenim temeljem ovoga Prijedloga zakona u sljedećih godinu dana procjenjuje se prikupljanje sredstava za sufinanciranje novih 20 000 fotonaponskih modula u kućanstvima ukupne snage 360 000 kW.

Ovim Prijedlogom zakona uspostavljaju se jednake obveze za sve relevantne sudionike na tržištu električne energije čija aktivnost ima značajan utjecaj na funkcioniranje tržišta električne energije. Time se želi postići ravnoteža i pravednost među obveznicima, osiguravajući da svi sudionici podliježu istim obvezama, standardima i zahtjevima u području električne energije, a što posljedično dovodi do očuvanja konkurentnosti tržišnog okruženja.

Svrha ovoga Prijedloga zakona je i uklanjanje postojeće nejednakosti i diskriminacije među sudionicima na tržištu električne energije. Ovakav pristup dovodi do stvaranja stabilnog i učinkovitog okruženja na tržištu električne energije, promicanje transparentnosti i ravnoteže interesa svih sudionika te osiguranje da se propisi primjenjuju na sve relevantne aktere tržišta električne energije.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator