Prijedlog zakona o provjeri stranih ulaganja, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. listopada 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''Uredba (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji, koja je stupila na snagu 11. listopada 2020., u cijelosti je obvezujuća te se izravno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije. Sukladno Uredbi, države članice mogu uspostaviti mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja u svrhu zaštite sigurnosti i/ili javnog poretka te za suradnju među državama članicama Unije i između država članica i Europske u odnosu na izravna strana ulaganja koja mogu utjecati na sigurnost ili javni poredak. Svakoj državi članici je omogućeno da samostalno odluči na koji način će uspostaviti relevantni pravni okvir za provjeru izravnih stranih ulaganja te kako će ga provoditi, budući da svaka država članica ima isključivu odgovornost za vlastitu nacionalnu sigurnost te pravo da zaštiti svoje osnovne sigurnosne interese.''

Donošenjem Uredbu o provedbi Uredbe (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji uspostavljen je osnovni institucionalni pravni okvir za provedbu članaka 7. i 9. Uredbe EU 2019/452 koji se načelno odnose na suradnju država članica i Komisije u postupcima provjere stranih ulaganja. Uz Nacionalnu kontaktnu točku, zaduženoj za koordinaciju i razmjenu informacija s nacionalnim kontaktnim točkama u državama članicama i Komisijom, uspostavljeno je i Međuresorno povjerenstvo za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji.

Prijedlogom zakona ''osigurat će se preduvjeti za uspostavu učinkovitog sustava provjere stranih ulaganja u Republici Hrvatskoj u svrhu zaštite nacionalne sigurnosti i javnog poretka Republike Hrvatske te zaštite sigurnosti i javnog poretka Unije i država članica, pritom osiguravajući pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta u područjima od posebne važnosti i značaja za Republiku Hrvatsku, Uniju i države članice. Takvim pravnim okvirom se namjerava osigurati da se onemoguće ona strana ulaganja i samo od onih stranih ulagatelja koji su pod izravnom ili neizravnom kontrolom vlade trećih zemalja, uključujući državna tijela ili oružane snage treće zemlje, koji su već uključeni u aktivnosti kojima se utječe na sigurnost ili javni poredak u državi članici, kod kojih postoji rizik povezanosti s nezakonitim aktivnostima, odnosno da se procjenom rizika stranog ulaganja preventivno djeluje i ex ante onemogući eventualni nastanak svih negativnih posljedica koje bi mogle biti od utjecaja na nacionalnu i europsku sigurnost i javni poredak.(…)''

Donošenjem ovog Prijedloga zakona ispunit će se i jedan od kriterija za pristup Republike Hrvatske OECD-u.

Prijedlogom zakona propisuje se provjera stranih ulaganja izvršenih prije stupanja Zakona na snagu, ali samo onih stranih ulaganja kod kojih se utvrdi rizik od negativnog utjecaja na nacionalnu sigurnost i javni poredak Republike Hrvatske, te sigurnost i javni poredak Europske unije. Prijedlogom zakona propisano je vremensko ograničenje u trajanju od tri godine od stupanja na snagu Zakona, u kojem se mora provesti provjera stranog ulaganja izvršenog prije stupanja na snagu Zakona.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2025. godine, uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.

''Osnovni cilj izmjena i dopuna Zakona o lijekovima jest usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije provedbom Uredbe (EU) 2022/123 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. siječnja 2022. o pojačanoj ulozi Europske agencije za lijekove (EMA)u pripravnosti za krizne situacije i upravljanju njima u području lijekova i medicinskih proizvoda, kojom su propisane metode rada i uloga država članica u praćenju i ublažavanju nestašica lijekova, kao globalnog problema Europske unije i šire. Informacije koje su države članice Europske unije dužne dostaviti EMA-i uključuju pojedinosti o stvarnoj ili mogućoj nestašici lijeka. (…) Budući da nacionalna nadležna tijela nemaju sve tražene podatke, Uredbom (EU) 2022/123 je propisano da EMA i nacionalna nadležna tijela za lijekove mogu tražiti dodatne informacije od trgovaca u veleprodaji i drugih relevantnih aktera u pogledu svih logističkih izazova koji nastaju u veleprodajnom lancu opskrbe te da su trgovci u veleprodaji i druge osobe ili pravni subjekti koji imaju odobrenje ili su ovlašteni za opskrbu javnosti lijekovima uvrštenima na popise ključnih lijekova toj državi članici obvezni pružiti relevantne informacije i podatke, uključujući informacije i podatke o razinama zaliha tih lijekova na zahtjev te države članice.''

Iako je Uredba (EU) 2022/123 prvenstveno trebala pojačati spremnost Europske agencije za lijekove u odgovoru na krizne situacije i upravljanje njima u području lijekova i medicinskih proizvoda, ona je formalizirala proces praćenja nestašice lijekova ''u svrhu praćenja ponude i potražnje za kritičnim lijekovima te utvrđivanja stvarnih ili potencijalnih nestašica tih lijekova. S obzirom na stalnu i potencijalnu opasnost od nestašica kritičnih lijekova, ova obveza država članica stalni je zadatak i obveza svih dionika u lancu opskrbe da sudjeluju u dostavi traženih informacija.''

Važeći Zakon propisuje ovlast Ministarstva zdravstva i Agencije za lijekove i medicinske proizvode da traži podatke o zalihama lijekova od svih sudionika u lancu opskrbe. Međutim, ovim izmjenama je potrebno unaprijediti zakonska rješenja koja su se pokazala neadekvatna da bi se obveza izvještavanja o stanju zaliha na svim razinama lanca opskrbe izrijekom unijela u pravni sustav Republike Hrvatske.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. - 2026. uključuje program za Jačanje otpornosti zdravstvenog sustava u sklopu kojeg je pokrenut projekt za Izradu sustava praćenja i preveniranja nestašica lijekova u Republici Hrvatskoj, kao bi se dobio uvid u stanje zaliha lijekova na tržištu. Osim toga, uvid u zalihe lijekova te njihovu potrošnju u realnom vremenu ''omogućuje procjenu aktualnih potreba bolesnika na nacionalnoj razini što je neophodno kako za hrvatski zdravstveni sustav, tako i za ispunjavanje europskih obveza i sudjelovanja u razmjeni traženih podataka s Europskom platformom za nestašice lijekova (ESMP).''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator