Prijedlog  zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2024. godine gdje se u glavnini mijenja naziv poreza na kuće za odmor u porez na nekretnine, precizira se pojam nekretnine u smislu što jasnijeg definiranja predmeta oporezivanja u vlasništvu poreznih obveznika te propisuje se obveza ovog poreznog oblika u svim jedinicama lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) s ciljem da se predmetnim porezom uklone negativni trendovi u područjima stanovanja, demografije i turizma (kao što su nemogućnost trajnog rješavanja stambenog pitanja studenata, mladih i mladih obitelji uslijed značajnog rasta cijena nekretnina, rasta kamata na stambene kredite i restriktivne kreditne politike banaka uz istovremeno postojanje više od 600.000 stambenih jedinica koje nisu na tržištu prema podacima iz Popisa stanovništva 2021. godine.).

Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim porezima (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga zakona) predviđeno je preciznije definiranje pojma nekretnine te predmeta oporezivanja obzirom da je neadekvatno razumijevanje dosadašnjih definicija također utjecalo na ograničenu učinkovitost instrumenta. Predmet oporezivanja jasnije je propisan kao svaka stambena zgrada ili stambeni dio stambeno-poslovne zgrade ili stan te svaki drugi samostalni funkcionalni prostor namijenjen stanovanju, dok se nekretninom ne smatraju gospodarstvene i poslovne zgrade.

Kao bitno se navodi definicija poreznih obveznika koji su vlasnici nekretnina na cijelom području Republike Hrvatske. Pitanje vlasništva nad nekretninama utvrđeno je u zemljišnim knjigama kao mjerodavnim za pravni promet i utvrđivanje vlasništva. U slučaju nekretnina koje su u zemljišnim knjigama još uvijek upisane kao „društveno vlasništvo”, a s obzirom na presumpciju propisanu Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17.), vlasnikom nekretnine u društvenom vlasništvu smatra se osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati.

U cilju ujednačavanja statusa poreznog obveznika za sve vlasnike nekretnina, uz propisana oslobođenja na cijelom području Republike Hrvatske te propisanu mogućnost da JLS odredi dodatna oslobođenja za socijalno ugrožene osobe, dosadašnja opcionalnost uvođenja poreza ukida i uvodi obvezatnost ovoga poreznog oblika. Porez na kuće za odmor se trenutno prema odlukama JLS-ova može odrediti u rasponu 0,60 – 5,00 eura po m², a od 1. siječnja 2025. JLS-ovi mogu porez na nekretnine odrediti u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m². Porez na nekretnine prema Nacrtu prijedloga zakona, JLSovi propisuju ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi. Međutim, JLS ovima se omogućava da mogu propisati da će se visina poreza utvrđena ovisno o smještaju nekretnine uvećati ovisno o drugim kriterijima koji utječu na vrijednost nekretnine, kao što je starost nekretnine i prisutnost sadržaja koji povećavaju vrijednost nekretnine.

Porezna tijela prikupljat će podatke o obveznicima i predmetu oporezivanja iz raspoloživih evidencija, tijela i osoba koje raspolažu nužnim podacima za utvrđivanje porezne obveze sukladno odredbama Općeg poreznog zakona.

U skladu s promjenama koje donosi ovaj Nacrt prijedloga zakona svi JLS-ovi bit će u obvezi uskladiti svoje odluke s odredbama Nacrta prijedloga zakona. Stoga se prijelaznim odredbama propisuje rok za donošenje odluka za primjenu u 2025. godini do 28. veljače 2025.

Nacrtom prijedloga zakona predlaže se promjena pripadnosti prihoda od naplate poreza na nekretnine, pri čemu bi porez na nekretnine postao zajednički porez čiji se prihod dijeli između države i JLS-a na čijem području se nekretnina nalazi. Udio općine i grada u prihodu od poreza na nekretnine iznosio bi 80%, a države 20% i koristio bi se za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Provođenje navedenih poreznih izmjena, prema predlagatelju zakona, rezultirat će unaprjeđenjem i jačanjem sustava naplate dosadašnjeg poreza na kuće za odmor odnosno poreza na nekretnine, a istovremeno i postizanje priuštivog stanovanja odnosno smanjenje cijene stanovanja. U bitnome se navode sljedeće posljedice Nacrta prijedloga zakona koje se odnose na priuštivo stanovanje kao što je:

• umanjenje neravnoteža na tržištu stambenih nekretnina i stambenog najma na strani ponude,
• povećanje broja reguliranih odnosa u području iznajmljivanja i posljedično povećanje pravne sigurnosti u odnosima između najmodavaca i najmoprimaca.

Nadalje, stvaraju se uvjeti za ugovaranje stabilne, predvidive politike upravljanja nekretninama (potiče se ugovaranje dugoročnog najma, stvaranje stabilnih stambenih uvjeta za obitelji i zaposlene u područjima s izraženim sezonalitetom najma).

Kod poreznih obveznika povećava se porezna disciplina otklanjanjem nejasnoće oko definicije predmeta oporezivanja te omogućavanje prebacivanja težišta oporezivanja pojedine jedinice lokalne samouprave na oporezivanje imovine.

Na 4. sjednici, 15. studenoga 2024. donesen je zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator