Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ( dalje u tekstu: Prijedlog Zakona) podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2023. godine.

U Prijedlogu Zakona se obrazlaže potreba za donošenjem izmjena. Sadašnjim Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (dalje u tekstu: Zakon) nije propisan način objave pravilnika o unutarnjem redu. Sukladno upravno-sudskoj praksi, pravilnici o unutarnjem redu su opći akti internog karaktera i obvezno se objavljuju u službenom glasilu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, te se Prijedlogom Zakona izričito regulira rok za donošenje te način objave i stupanje na snagu pravilnika o unutarnjem redu upravnog tijela jedinice lokalne odnosno područne(regionalne) samouprave u službenom glasilu te jedinice.

Na tragu mogućnosti dobrovoljnog funkcionalnog spajanja jedinica lokalne samouprave putem zajedničkog službenika ili zajedničkog upravnog tijela, na način da dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu obavljanje pojedinih poslova iz svoga samoupravnog djelokruga organizirati zajednički¹, Prijedlogom Zakona se uređuje radnopravni status zajedničkog službenika ili službenika zajedničkog upravnog tijela jedinica lokalne samouprave koje su funkcionalne povezane, dok će se detaljnija pitanja uređivati sporazumom kojeg te jedinice sklapaju, a na što upućuju predložene zakonske odredbe.

Važećim Zakonom nije riješeno pitanje tko obavlja poslove pročelnika, u slučaju kada upravno tijelo nema pročelnika. Stoga se Prijedlogom Zakona utvrđuje obveza raspisivanja i provedbe javnih natječaja za imenovanje pročelnika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu pravilnika o unutarnjem redu temeljem nove odluke o ustrojavanju upravnih tijela, a u slučaju razrješenja dotadašnjeg pročelnika, u roku od 30 dana od dana kada je pročelnik razriješen, kao i obveza donošenja rješenja o imenovanju pročelnika ili odluke o poništenju javnog natječaja, u roku od 60 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj, dok je u slučaju imenovanja pročelnika upravnih tijela Grada Zagreba predviđen dulji rok za donošenje potrebnih akata (90 dana od isteka roka za podnošenje prijava na javni natječaj). Isto tako, propisuje se i mogućnost da općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, do imenovanja pročelnika, ovlasti nekog od službenika upravnih tijela lokalne jedinice, koji ispunjava uvjete za radno mjesto pročelnika propisane pravilnikom o unutarnjem redu, da privremeno obavlja poslove pročelnika, pri čemu se utvrđuje najduži vremenski rok trajanja takve ovlasti (do šest mjeseci).

Osim toga, utvrđuje se prekršajna odgovornost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ukoliko u propisanom roku ne raspiše javni natječaj za imenovanje pročelnika, ukoliko ne donese rješenje o imenovanju pročelnika temeljem provedenog javnog natječaja ili odluku o poništenju javnog natječaja u propisanom roku, odnosno ukoliko imenuje pročelnika bez raspisanoga javnog natječaja ili za pročelnika imenuje osobu koje ne ispunjava propisane uvjete te osobu u vezi koje postoje zapreke za prijam u službu.

S obzirom da Zakon ne daje mogućnost prijma odnosno zadržavanja u službi korisnika starosne mirovine koji ima manje od 67 godina života, kao ni mogućnost zadržavanja u službi korisnika starosne mirovine²  za dugogodišnjeg osiguranika, Prijedlogom Zakona se utvrđuju takve mogućnosti.

U cilju uspostave sveobuhvatnog sustava integriteta u javnoj upravi, a osobito u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ovim  Prijedlogom Zakona Vlada Republike Hrvatske obvezuje se donijeti etički kodeks kojim će detaljnije urediti pravila ponašanja službenika i namještenika upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i utvrditi institucionalni okvir za njegovu provedbu te obvezati službenike da na dan početka rada potpišu izjavu o nepostojanju sukoba interesa, a što je preduvjet za ispunjavanje mjera iz Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine

Nadalje, Prijedlogom Zakona utvrđuje se mogućnost rada na izdvojenom mjestu rada, rada na daljinu i rada u nepunom radnom vremenu u službi u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne(regionalne) samouprave.

Zbog nedostatka važećeg Zakona u pogledu regulacije polaganja državnog ispita, Prijedlogom Zakona je potrebno utvrditi obvezu polaganja državnog ispita propisane razine, rokove za polaganje državnog ispita i posljedice neizvršenja obveze polaganja državnog ispita. Time će se osigurati da se službenicima upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrdi obveza polaganja državnog ispita propisane razine na isti način i pod istim uvjetima koji su propisani za državne službenike. Važećim Zakonom je predviđen kratak vremenski period u kojem vježbenik može pristupiti polaganju državnog ispita, koji ne ostavlja mogućnost ponovnog polaganja državnog ispita u propisanom roku (istek vježbeničkog staža) te se prijedlogom Zakona omogućava vježbeniku da pristupi polaganju državnog ispita najranije tri mjeseca prije isteka propisanog vježbeničkog staža.

Naposljetku, u praksi se pojavila potreba za određenim poboljšanjem pojedinih odredaba ili je potrebno doraditi odredbe Zakona odnosno otkloniti njihovu neusklađenost s drugim zakonskim propisima.

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator

1 Članci 54. i 54.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13., 137/15., 123/17., 98/19. i 144/20.)
2 Člankom 37. stavkom 6. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) predviđene su mogućnosti stjecanja prava na starosnu mirovinu odnosno starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika bez prestanka radnog odnosa te zadržavanja tih prava u slučaju nastavka rada do polovice punog radnog vremena nakon ostvarivanja tog prava. Također, sukladno 99. stavku 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, iznimno od stavaka 1. i 2. tog članka, mirovina se ne obustavlja korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. toga Zakona i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, odnosno koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu tog Zakona te se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, te korisniku koji je ostvario starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema članku 35. toga Zakona i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu.