Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku. U zakonu se navodi kako slijedi:

„Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08. - ispravak, 34/11. 54/13., 152/14., 59/17. i 37/20), temeljni je propis kojim se uređuju prava roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore te uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Zakon je stupio na snagu 9. srpnja 2008. i do sada je šest puta mijenjan i dopunjavan.

Jedna od važnijih smjernica predloženog zakona je uvođenje novog prava, (plaćenog) očinskog dopusta u trajanju od deset dana za zaposlene i samozaposlene roditelje. Nadalje, svrha očinskog dopusta, je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta.

Roditeljske naknade su izravni novčani transferi koji pridonose stvaranju povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom te mogu pozitivno utjecati na povećanje ukupne kvalitete života i standarda hrvatskih građana. Predloženim zakonskim promjenama kroz povećanje pripadajuće roditeljske naknade nastoji se pozitivno utjecati na održavanje i jačanje materijalnog standarda i kvalitete života obitelji te samim time i na lakše odlučivanje na roditeljstvo i proširenje obitelji.

Predloženim zakonom predviđa se uvođenje očinskog dopusta kao novog prava u sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje u skladu s Direktivom u trajanju od deset radnih dana za jedno dijete, odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece. Predložena je mogućnost korištenja prava na očinski dopust nakon rođenja djeteta u neprekidnom trajanju, a najkasnije do navršenih šest mjeseci života djeteta te se radi o pravu koji otac koristi neovisno o radnopravnom statusu majke. Za novo pravo, očinski dopust, predviđena je naknada plaće koja iznosi 100 % od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, što je u skladu s Direktivom, koja u pogledu očinskog dopusta propisuje da se plaćom ili naknadom jamči dohodak koji je barem jednak onomu što bi radnik primao u slučaju prekida aktivnosti radnika zbog razloga povezanih s njegovim zdravstvenim stanjem.

Nastavno na uvođenje novog prava potrebno je na istovjetan način propisati mogućnost korištenja prava na očinski dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca za slučaj smrti djeteta te se za vrijeme korištenja ovoga prava predviđa naknada plaće u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100 % osnovice za naknadu plaće).

Predloženim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Sukladno navedenom, predlaže se povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje sa sadašnjih 5.654,20 kuna (170 % proračunske osnovice) na 7.500,13 kuna (225,5 % proračunske osnovice).

Nadalje, u skladu s povećanjem iznosa naknade plaće naprijed navedenog prava, potrebno je na istovjetan način obuhvatiti i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta zaposlene ili samozaposlene majke te se predlaže povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće sa sadašnjih 5.654,20 kuna (170 % proračunske osnovice) na 7.500,13 kuna (225,5 % proračunske osnovice).

Isto tako, potrebno je uskladiti visinu naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena te se predviđa povećanje naknade plaće sa sadašnjih 2.328,20 kuna (70 % proračunske osnovice) na 3.658,60 kuna (110 % proračunske osnovice). Navedeno obuhvaća korištenje roditeljskog dopusta kao prava na rad s polovicom punog radnog vremena (za prvo i drugo rođeno dijete te za blizance, treće ili svako sljedeće dijete).

Predloženim zakonom jasnije se propisuje pravo zaposlenog ili samozaposlenog roditelja na roditeljski dopust koje pravo roditelj koristi nakon navršenih šest mjeseci života djeteta te se može koristiti do osme godine života djeteta. Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od osam mjeseci (za prvo i drugo rođeno dijete), odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete). Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja u trajanju od četiri ili 15 mjeseci s time da u skladu s odredbama Direktive svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja. U slučaju da roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj isti se kao i prema važećem Zakonu koristi u trajanju od šest mjeseci (za prvo i drugo rođeno dijete).

U odnosu na korištenje prava za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete uvodi se promjena korištenja prava na način da se propisuje da u slučaju kada pravo koristi samo jedan roditelj isti se koristi u trajanju od 28 mjeseci (umjesto dosadašnjih 30 mjeseci prema važećem Zakonu), a uvažavajući mogućnost i pravo drugog roditelja da koristi dva mjeseca svog neprenosivog roditeljskog dopusta.

U cilju omogućavanja povoljnijih uvjeta korištenja prava na roditeljski dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca uvodi se mogućnost da zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti pravo na roditeljski dopust i u slučaju da majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba pod uvjetom da nije koristila, odnosno nije ispunjavala propisane uvjete za korištenje prava na druge potpore (rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu).

Propisuju se i uvjeti korištenja prava na roditeljski dopust u slučajevima u kojima dijete roditeljima nije isto po redu rođenja, na način da svaki roditelj može koristiti roditeljski dopust u polovici njegovog propisanog trajanja prema redu rođenja djeteta. Radi veće fleksibilnosti korištenja prava na roditeljski dopust te prilagođavanja istog prema vlastitim osobnim i obiteljskim potrebama uvodi se novina u načinu korištenja prava na način da se roditeljima daje mogućnost da svoja prava mogu koristiti ne samo pojedinačno, već i istodobno ili naizmjenično, sukladno međusobnom dogovoru.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2022. godine. U prijedlogu se navode osnovna pitanja koja je potrebno urediti spomenutim Zakonom:

„Redefiniranjem modela obiteljske mirovine i dodatnim povećanjem najniže mirovine povećat će se razina adekvatnosti mirovina za ove osjetljive kategorije umirovljenika.

Izmjenom pravnog okvira, povećat će se mirovinski faktor za izračun visine obiteljske mirovine s dosadašnjeg 0,7 za jednog člana obitelji na 0,77, s dosadašnjeg 0,8 za dva člana obitelji na 0,88 te s dosadašnjeg 0,9 za tri i više članova obitelji na 1,0. Povećanje mirovinskog faktora predviđeno je i za korisnike obiteljske mirovine ostvarene prema posebnim propisima.

Također, omogućit će se korištenje dijela mirovine preminulog bračnog/izvanbračnog druga uz osobnu mirovinu (starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu) pod sljedećim uvjetima:

- navršenih 65 godina života preživjelog bračnog/izvanbračnog druga/životnog partnera

- udovica/udovac je jedini korisnik obiteljske mirovine i ispunjava propisane uvjete za stjecanje obiteljske mirovine prema ZOMO-u ili drugom posebnom propisu o mirovinskom osiguranju

- ukupna svota mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktualnih vrijednosti mirovine koji od 1. siječnja 2022. iznosi 5.850,40 kuna i uskladit će se prema formuli za usklađivanje mirovina od 1. srpnja 2022. i od 1. siječnja 2023.

Iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 % od obiteljske mirovine, s time da se propisuje najniži i najviši iznos. Najniži iznos određuje se u visini od tri aktualne vrijednosti mirovine, što od 1. siječnja 2022. iznosi 219,39 kuna, međutim ne može iznosit više od 50 % obiteljske mirovine. Najviši iznos dijela obiteljske mirovine propisan je u visini 80 aktualnih vrijednosti mirovina, odnosno zbroj osobne mirovine i dijela obiteljske mirovine ne može iznositi više od tog limita.

Nadalje propisuje se da se pravo na dio obiteljske mirovine ostvaruje na temelju zahtjeva korisnika mirovine, a pravo na isplatu mirovine pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag, uz iznimku za one korisnike koji zahtjev podnesu u prvoj godini primjene, odnosno u 2023. godini te im pravo u tom slučaju pripada od 1. siječnja 2023.

Predlaže se izuzeti od ovrhe obiteljsku mirovinu koju ostvaruju djeca umrlog osiguranika, a udovica je nositelj prava na obiteljsku mirovinu za djecu, jer obavlja roditeljsku dužnost prema djeci umrlog osiguranika ili obiteljsku mirovinu po osnovi obavljanja roditeljske dužnosti koristi uz djecu. Na taj način sprječava se da djeca, budući da je navedena mirovina jedinstvena cjelina, provođenjem ovrhe izgube sredstva nužna za uzdržavanje nakon smrti osiguranika. Obiteljska mirovina se izuzima od ovrhe u skladu s člankom 172. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12., 25/13. ,94/14., 55/16., 73/17. i 131/20.).“

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je dr. sc. Katarina Peović, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 7. srpnja 2022. godine. Prijedlog obrazlaže kako slijedi:

„Cilj je izmjene i dopune ovog Zakona da se opseg prava proširi i pravom na medicinski prekid trudnoće, kako bi legalni pobačaj u RH dobio status prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Razlozi za tu promjenu su slaba ekonomska situacija u zemlji, povećanje nesigurnosti - rastuća inflacija, ali prije svega odnos javnog i privatnog zdravstva te činjenica da je komercijalizacija zdravstvenih usluga, osobito medicinskog zahvata prekida trudnoće na zahtjev žene, izvor potencijalnog sukoba interesa u javnom zdravstvu i razlog nedostupnosti ovog prava.

Jedini način da se, unatoč “prizivu savjesti” i privatizaciji zdravstvenih usluga osigura pravo na medicinski prekid trudnoće - jest ustrajanje na tome da pobačaj na zahtjev postane dio osnovne zdravstvene zaštite, dakle da se pobačaj obavlja o trošku HZZO-a. Takvo zakonsko rješenje otvara i mogućnost da se liječnici koji podnose teret i pružaju tu uslugu za razliku od svojih kolega koji to odbijaju - dodatno plate.

Ovim se zakonskim prijedlogom uređuje se da zahvat za prekid trudnoće na zahtjev postane besplatan za korisnice, a da se naplaćuje od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).“

Prijedlog Zakona o gnojidbenim proizvodima

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o gnojidbenim proizvodima, aktom od 7. srpnja 2022. godine. U prijedlogu se navodi:

„S obzirom na obvezu primjene Uredbe (EU) 2019/1009 s 16. srpnja 2022. te potrebu osiguranja provedbe odredbi navedene Uredbe i unaprjeđenja postojećeg pravnog okvira kroz jasniju i precizniju normativnu regulaciju provedbe nacionalnih odredbi potrebno je donijeti ovaj Zakon.

Ovim se Prijedlogom zakona osigurava slobodno kretanje na unutarnjem tržištu gnojidbenog proizvoda EU-a koji ispunjava zahtjeve Uredbe (EU) 2019/1009.

Pravo na slobodno kretanje robe podrijetlom iz država članica i robe iz trećih zemalja koja je u slobodnom prometu u državama članicama predstavlja jedno od temeljnih načela Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (članak 26. i članci 28. do 37.).

Ovaj Prijedlog zakona omogućit će stavljanje na hrvatsko tržište i gnojidbenih proizvoda koji ne nose CE oznaku (CE oznaku nose gnojidbeni proizvodi EU-a prilikom stavljanja na tržište).

Proizvođači će imati mogućnost odabira načina na koji će plasirati gnojidbene proizvode na tržište: primjenom Uredbe (EU) 2019/1009 kojom će se omogućiti slobodno kretanje na jedinstvenom tržištu ili slijedeći pravila utvrđena na nacionalnoj razini i pridržavajući se pravila međusobnog priznavanja prilikom plasiranja na tržište u drugoj državi članici Europske unije.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.