Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o državnim maticama, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o državnim maticama, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine, uz prijedlog da se spomenuti Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„S obzirom da je u proceduri donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, potrebno je izmijeniti relevantne odredbe Zakona o državnim maticama. Naime, jedan od obveznih podataka koji se upisuje u državne matice je i matični broj građana. Odredbama važećeg Zakona o državnim maticama propisano je da se u maticu rođenih matični broj građana upisuje kao naknadni upis, a u maticu vjenčanih i maticu umrlih kao temeljni podatak. Stoga, potrebno je pravni okvir prilagoditi i propisati novi set osobnih podataka koji se upisuju u državne matice.

Nadalje, Zakonom o državnim maticama (članak 32.) propisani su i uvjeti za obavljanje poslova matičara. Ove poslove kao i druge upravne poslove osobnih stanja građana obavlja službenik koji ima odgovarajući stupanj stručne spreme i odgovarajuće usmjerenje te položen stručni ispit za obavljanje tih poslova. Nadalje, prijelaznom odredbom članka 54. stavka 4. Zakona o državnim maticama („Narodne novine“, broj 96/93.) bilo je propisano „Državni službenici iz članka 32. ovoga Zakona bez odgovarajućeg stručnog ispita obvezni su položiti posebni dio stručnog ispita na kojem se utvrđuje osposobljenost za obavljanje poslova matičara, odnosno upravnih poslova osobnih stanja građana u roku od godinu dana od početka primjene ovoga Zakona.“. S obzirom da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 70/19.) ukinut posebni dio državnog stručnog ispita te da 1. studenoga 2022. treba stupiti na snagu Pravilnik o polaganju državnog ispita („Narodne novine“, br. 70/20., 29/21., i 39/22.), potrebno je odgovarajuće prilagoditi odredbe kojima se propisuju uvjeti za obavljanje poslova matičara.“

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine. U prijedlogu se navode osnovna pitanja koja će se urediti predloženim Zakonom:

„Ovim prijedlogom Zakona predlaže se otkloniti uočene probleme na način da se omogući da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu putovnicu svojeg djeteta.

Navedeno je u skladu s odredbama članka 99. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, br. 103/15. i 98/19.) prema kojima roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb imaju dužnost i pravo u osobnim i imovinskim pravima sporazumno zastupati svoje dijete u odnosu prema trećima, a smatra se da je jedan roditelj dao svoj pristanak drugom roditelju da može zastupati dijete bez njegove izričite suglasnosti, osim kad se traži izričita pisana suglasnost drugog roditelja sukladno odredbama članaka 100. i 101. toga Zakona. Odredbe članka 100. i 101. Obiteljskog zakona reguliraju zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta i zastupanje djeteta u vezi s njegovom vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima, u što ne spada ishođenje putovnice djetetu. Zahtjev za izdavanje putovnice za dijete neće moći podnijeti roditelj koji je na temelju sudske odluke lišen roditeljske skrbi ili mu je ograničeno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi ili je lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na ishođenje putovnice, odnosno nadležna policijska uprava ili postaja odnosno diplomatska misija ili konzularni ured će tom roditelju rješenjem odbaciti zahtjev za izdavanje putovnice djetetu.“

Prijedlog Zakona o vodi za ljudsku potrošnju

Prijedlog Zakona o vodi za ljudsku potrošnju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. godine. U prijedlogu se taksativno navode pitanja koja će se urediti novim Zakonom:

„Predloženim zakonom uređuju se sljedeća pitanja:

- razradit će se opći temelji za zdravstvenu ispravnost i čistoću vode namijenjene za ljudsku potrošnju

- uvest će se obveza osnivanja službenih laboratorija, osim za parametre sukladnosti u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, dodatno i za predmete i materijale koji dolaze u neposredan dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju, kao i mogućnost osnivanja internih laboratorija isporučitelja vode namijenjene za ljudsku potrošnju, ukoliko isporučuje vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju za više od 5.000 stanovnika, kao i kod subjekata u poslovanju s hranom i ostalih subjekata

- uspostavit će se mjesta za utvrđivanje parametara sukladnosti

- razradit će se postupci kontrole prilikom izgradnje građevina te kontrola parametara sukladnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju u izgrađenim građevinama za vodoopskrbu

- uspostavit će se i razraditi pristup za sigurnost vode temeljen na riziku

- definirat će se prava i obveze isporučitelja vode i ostalih subjekata

- uspostavit će se i definirati prava i obveze vlasnika i upravitelja prioritetnih objekata

- definirat će se prava i obveze subjekata koji stavljaju u promet materijale i proizvode koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju

- definirat će se minimalni higijenski zahtjevi za materijale koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju i za kemikalije za obradu i medije za filtriranje koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju

- razradit će se monitoring/sustav praćenja kvalitete vode namijenjene za ljudsku potrošnju

- osigurat će se dostupnost dostatnih i ažurnih informacija o vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju za javnost poštujući pritom sva pravila o zaštiti podataka

- uvest će obveze financiranja službenih kontrola

- osigurat će se provođenje službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju

- razradit će se postupak u slučaju odstupanja od parametara za provjeru sukladnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o morskom ribarstvu, aktom od 13. listopada 2022. godine. U prijedlogu se navodi:

„Normativnim intervencijama, putem izmjena i dopuna Zakona, osigurat će se prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, a dodatno i unaprjeđenje postojećih normativnih rješenja u područjima propisa koja su se u trenutnoj provedbi pokazala neodgovarajućima.

Kako bi se osigurala prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj potrebno je izmijeniti te propisati iznose u eurima za iznose prekršajnih odredbi.

Ovim Zakonom je potrebno osigurati pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2019/473 u dijelu koji se odnosi na Europsku agenciju za kontrolu ribarstva kao i Uredbe (EU) 2019/1241, Uredbe (EU) 2019/1154 i Uredbe (EZ) br. 1343/2011.

Nadalje, ovim Zakonom je potrebno osigurati pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/1139.

Predloženim Zakonom potrebno je riješiti pitanje donošenja i provedbe mjera potpore u okviru novoga Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine (u daljnjem tekstu: program) putem kojega se provodi Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu za programsko razdoblje 2021.-2027. godine (u daljnjem tekstu: EFPRA), a koji je uspostavljen i provodi se u skladu s Uredbom (EU) br. 2021/1139.

U skladu s člankom 55. stavkom 1. Zakona, potpore u ribarstvu obuhvaćaju potpore koje su omogućene u okviru strukturne politike u skladu s usvojenim dokumentima iz članka 8. stavka 5. Zakona, a provedbu tih potpora propisuje ministar poljoprivrede pravilnikom.

Dodatno, javlja se potreba uređenja postupka početka provedbe potpora u skladu sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narode novine“, br. 47/09. i 110/21.) (u daljnjem tekstu: ZUP). Slijedom toga, predloženim Zakonom, potrebno je osigurati pretpostavke za donošenje pravilnika o provedbi potpora koje se provode na temelju Uredbe (EU) br. 2021/1139 kako bi se omogućila i stavila na raspolaganje sredstava potpore za sufinanciranje mjera strukturne politike u ribarstvu u okviru EFPRA-e odnosno u okviru Programa, te urediti odredbe koje se odnose na pokretanje postupka provedbe potpora u skladu sa ZUP-om.

Nadalje, u skladu s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 20. listopada 2020., predloženim Zakonom potrebno je izmijeniti pravni oblik akata koji se donose u postupcima dodjele potpora na temelju Zakona budući je postojećim odredbama definirano da akti koji proizlaze iz pravilnika kojim se utvrđuju uvjeti, kriteriji i način dodjele potpora u ribarstvu iz članka 55. stavka 1. Zakona nisu upravni akti. Stoga je potrebno propisati da se u postupcima provedbe potpore odlučuje rješenjem kojega donosi Ministarstvo poljoprivrede, te je posljedično potrebno uvesti odredbu vezanu uz omogućavanje pravne zaštite stranaka u postupku na način da protiv spomenutih rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.

Fotografija: Picjumbo