Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2025. godine uz prijedlog da se donese po hitnom postupku, jer je riječ o Zakonu iz paketa propisa koji je neophodan za pristupanje OECD-u.

Zakon o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru uređuje sustav unutarnjih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske te odgovornost, odnose i nadležnost u razvoju sustava unutarnjih kontrola  i unutarnju reviziju kao dio sustava unutarnjih kontrola.

''Izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti (…) prošireni su obveznici sastavljanja i predaje Izjave o fiskalnoj odgovornosti te je zbog navedenoga potrebno uskladiti obveznike Zakona o fiskalnoj odgovornosti s obveznicima primjene ovog Zakona.'' Novi obveznici će postati trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo, pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima obveznici primjene Zakona imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači.

OECD je 2021. godine objavio Pregled korporativnog upravljanja u pravnim osobama u državnom vlasništvu u Republici Hrvatskoj koji ''sadrži preporuke za unaprjeđenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu. Dio preporuka se planira implementirati kroz poseban Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, a dio preporuka koji se odnosi na područje unutarnje revizije te uspostavu integriranog upravljanja rizicima ugradit će se u odredbe ovog Zakona.'' Preporuke su:  jačanje sustava unutarnje kontrole mjerama koje štite neovisnost unutarnjih revizora; integracija međunarodne dobre prakse za upravljanje rizicima te osnaživanje nadzornih odbora i pododbora u izvršavanju strategije i nadzora upravljanja. ''Prijedlogom zakona jasnije će se definirati obveza integriranog upravljanja rizicima u javnom sektoru. Posebno se to odnosi na uspostavu integriranog upravljanja rizicima u trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači i koja ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u velike poduzetnike u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika.''

''Prijedlogom zakona uskladit će se postojeće odredbe s Globalnim standardima za unutarnju reviziju koje se primjenjuju od siječnja 2025. godine'' te se uvodi mogućnost da ministar financija može pokrenuti obavljanje zajedničkih unutarnjih revizija.

U praksi su uočene nejasnoće u području upravljanja nepravilnostima. ''Prijedlogom zakona je potrebno urediti poduzimanje radnji protiv nepravilnosti koje mogu imati utjecaj na proračunska sredstva, ali bez izjednačavanja obveza osobe za nepravilnosti s ulogom povjerljive osobe, čija je uloga propisana Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.'' Ukida se obveza godišnjeg izvještavanja o prijavljenim nepravilnostima te se propisuje obveza obavještavanja Sektora za proračunski nadzor Ministarstva financija o zaprimljenoj prijavi o nepravilnosti.

''Prijedlogom zakona uvodi se i prekršajna odredba za trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pojedinačno ili kumulativno većinsko vlasništvo ili su njihovi osnivači i koji ispunjavaju uvjete za velike poduzetnike sukladno Zakonu o računovodstvu u slučaju neuspostavljanja integriranog upravljanja rizicima (…).''

Pripremila: Lana Matanović, univ. mag. iur.

Fotografija: Novi informator