Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona podnio je Željko Sačić, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 23. listopada 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U Prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Odredbom važećeg čl. 8. cit. Zakona se, na dosad najgrublji i najflagrantniji način, teško se i kontinuirano, više godina (od 2015.g.) krše odredbe članka 3. Ustava Republike Hrvatske, osobito; povreda ustavnog načela jednakosti, nacionalne ravnopravnosti te vladavine prava, kao najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Također, egzistirajućom odredbom članka 8. citiranog Zakona, krše se i odredbe članka 5. Ustava Republike Hrvatske, jer se njome potpuno i neshvatljivo derogira Ustavom RH propisana zapovijed:

„Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske" .

Ovom odredbom ( čl. 8. cit. Zakona) također se teško krši i odredba članka 14., posebno stavak 2. našeg Ustava:

„Svi su pred zakonom jednaki" neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Stoga se postojeća, važeća, citirana Zakonska odredba mora ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti izbrisati iz važećeg Zakona, jer je osobito nepravedna, protuustavna , ničim razumno, kriminalno politički, niti kriminološki održivo, protuustavno uvođenje tzv. ilegalno migrantskog kazneno i prekršajnopravnog (materijalnog i procesnopravnog) imuniteta u naš pravni sustav.

Samim time, potpuno je ustavno pravno neutemeljena i nacionalno sigurnosno krajnje neodgovorna dekriminalizacija masovnog, protupravnog, i inače postojećim i važećim Zakonom o nadzoru državne granice (Nar. nov. br. 83/13., 27/16., 114/22., 151/22), prekršajno kažnjivog (članak 42. stavak 1. i stavak 2.) egzaktno protuzakonitog prodora ilegalnih, (neregularnih) migranata na područje Republike Hrvatske. Važno je istaći da se upravo ovom odredbom čl. 8 citiranog Zakona potpuno inhibiraju, odnosno isključuju svi očekivano pozitivni učinci na zaštiti naše vanjske granice, aktiviranjem ovlasti naše Vlade i nadležnog Ministarstva, opisanih u članku 5. stavak 3., te u članku 7. Zakona o nadzoru državne granice.

Najvažnija i najprihvatljivija pravna posljedica donošenja ovog Zakona je revitalizacija (danas) potpuno pravno obamrlog, odnosno sada potpuno disfunkcionalnog preventivno represivnog sustava državnopravne zaštite naše vanjske državne granice, kao i učinkovita zaštita „šengenske" granice EU. Stoga i međunarodno odgovorno antiterorističko ponašanje naših represivnih državnih tijela, te i vraćanje izgubljenog međunarodnog ugleda kod naših EU susjeda u svezi učinkovite zaštite naše vanjske , ujedno i EU „Schengen" granice.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi

Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi podnio je Klub zastupnika SDP-a, aktom od 27. listopada 2023. godine.

U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi ( u daljnjem tekstu: Prijedlog Zakona) se predlaže da bi se naknade u sustavu socijalne skrbi trebale određivati uzimajući u obzir sljedeće faktore:

 - stopu promjene indeksa potrošačkih cijena iz prethodne godine u odnosu na godinu koja joj prethodi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ako je stopa veća od nule,

- rast prosječne bruto plaće u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi.

Naveden prijedlog izmjene je „socijalno pravedniji, prati društvena i ekonomska kretanja, promjenu indeksa potrošačkih cijena, odnosno rast prosječne bruto plaće i korisnicima u sustavu socijalne skrbi omogućuje povećanje naknade. Naknade poput doplatka za pomoć i njegu se nisu povećavale kada su se povećavale druge naknade od 2022. godine, što stvara nepravedan odnos prema određenim kategorijama korisnika. Osobe s invaliditetom su u posebno osjetljivom položaju, jer njihovo teško zdravstveno stanje uključuje nabavu dodatnih lijekova, kupnju posebnih namirnica, opreme i sl., te zbog porasta cijena nisu u mogućnosti osigurati si navedeno.“

Stav je predlagatelja Zakona da su nepravedno izostavljeni njegovatelji, u odnosu na roditelje njegovatelje:

„Diskriminirani su njegovatelji, te je došlo do nepotrebne podjele unutar dvije skupine, jer prava koja imaju roditelji njegovatelji deset mjeseci nakon smrti djeteta ili osoba s invaliditetom nemaju i drugi njegovatelji. Uskraćeni su ostali, braća, sestre, supružnici i svi drugi koji brinu o osobi s invaliditetom koja je starija od 18 godina.

Ovim Izmjenama predlažemo da se omogući svim njegovateljima trajanje naknade deset mjeseci nakon smrti njegovane osobe, a ne samo roditeljima njegovateljima kako je sada propisano.“

S obzirom na ulogu Obiteljskog centra (usluge savjetovanja, psihosocijalnog savjetovanja, obiteljske medijacije i psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja), predlaže se da roditelji njegovatelji i njegovatelji trebaju imati cijelo vrijeme psihosocijalnu podršku u područnim jedinicama. Kako i sami roditelji njegovatelji nisu imuni na oboljenja svog psihofizičkog zdravlja, a bez podrške sustava, predlaže se „dodatna djelatnost kontinuirane psihološke pomoći i podrške njegovateljima od dana postavljanja dijagnoze djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom ili nastanka invaliditeta.“

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osobnoj asistenciji podnio je Klub zastupnika SDP-a, aktom od 27. listopada 2023. godine.

Nakon kratkog uvoda u postojeće stanje važećeg Zakona o osobnoj asistenciji u kojem je istaknuta novina: roditelji sa statusom roditelja njegovatelja će izgubiti pravo na osobnog asistenta od 1. siječnja 2024. godine, predlagatelj Zakona predlaže svojim izmjenama:

„- Osiguravanje osobnog asistenta i osobama s invaliditetom o kojima brinu roditelji njegovatelji i njegovatelji;

- Omogućavanje zadržavanja statusa deset mjeseci nakon smrti njegovane osobe i njegovateljima, ne samo roditeljima;

- Ukidanje štetnih zapreka poput sastava članova kućanstava i osiguranje broja sati osobne asistencije prema individualnim potrebama korisnika.

Isto tako smatramo da broj sati nije dovoljan i da pomoć u kući ne smije biti zapreka za ostvarivanje osobne asistencije jer nažalost, osobni asistent se neće moći baviti socijalnim uključivanjem korisnika na način koji je potreban. Pomoć u kući treba ostati kao pravo za obavljanje kućnih poslova.

Nemoguće je da osoba s 4. stupnjem oštećenja koja ima Barthel indeks 0 - 20 živi sama te stoga predlažemo brisanje riječi samac kako bi se osobe s invaliditetom s navedenim oštećenjem imale pravo na osobnu asistenciju bez obzira na broj članova kućanstva.

Osobna asistencija je pravo koje treba omogućiti neovisno življenje i uključenost u zajednicu osobe s invaliditetom. Ministarstvo je propustilo osigurati usluge osobne asistencije i tijekom vikenda te po izračunu od 88 sati mjesečno dolazimo do 3,1 sata dnevno što je neprimjenjivo i smatramo da se treba odrediti minimum 4 sata dnevno svih 7 dana u tjednu.

Prijedlog je da se osobni asistent osigura svim korisnicima čiji članovi obitelji koriste status roditelja njegovatelja, neovisno o kakvom se kućanstvu radi, prema individualnim potrebama korisnika.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator