Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona podnio je Klub zastupnika Mosta, aktom od 16. lipnja 2023. godine. U Prijedlogu se obrazlaže potreba za izmjenama Kaznenog zakona u svrhu povećavanja kazna za počinitelje kaznenih dijela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.

„Posebno se ističe povećanje kazni za počinitelje ove vrste kaznenih djela, a radi se o osobama kojima su djeca povjerena radi odgoja, učenja, čuvanja, njege ili dušobrižništva (učitelji, profesori, odgajatelji, liječnici, svećenici). Sudska praksa pokazuje da se za ove zločine uglavnom dodjeljuju male kazne zatvora od godinu-dvije. Tako mnogi umjesto zatvorske kazne trebaju samo odraditi društveno koristan rad. Najčešće se sudi po članku 158. Kaznenog zakona i daju minimalne kazne.

Predloženim izmjenama predlažu se pooštriti zapriječene kazne za počinitelje tih vrsta kaznenih dijela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta i to do dugotrajnog zatvora te propisati da kazneni progon i izvršenje kazne za navedena kaznena djela ne zastarijevaju.

Na ovaj način se zaštićuju najranjiviji dijelovi društva, kako se ne bi događalo da počinitelji ovih najtežih kaznenih dijela prođu sa minimalnim ili nikakvih kaznama. Isto tako predlažu se izmjene Zakona na način da svi sadržaji i materijali koji imaju umjetnički, medicinski ili znanstveni značaj moraju prije prikazivanja dobiti odobrenje roditelja ili skrbnika djeteta. Na taj način se djeca štite od izlaganja neprimjerenim sadržajima.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon kratkog uvoda u postojeće stanje važećeg Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (dalje u tekstu: Zakon) i razradu osnovnih pitanja koja se trebaju urediti Prijedlogom, navodi se sljedeće:

„Donošenjem predloženoga Zakona dopunjuju se pojmovi i definicije i preciziraju pojedine odredbe kako bi se otklonila mogućnost pogrešaka u njihovom tumačenju te ujednačilo postupanje te također, kako bi se pojedine odredbe uskladile s posebnim propisima koji uređuju pojedina upravna područja.

Zakon će detaljnije urediti način ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje osoba koje su zbog potreba pronalaska zaposlenja prijavile odlazak u inozemstvo s ciljem njihova povratka u Republiku Hrvatsku, a iznimno će omogućiti stjecanje prava na stambeno zbrinjavanje i u slučaju prodaje useljive stambene jedinice ako je takvo raspolaganje učinjeno zbog potreba plaćanja nužnih troškova liječenja koje nije pokriveno sredstvima zdravstvenog osiguranja podnositelja prijave ili članova njegova kućanstva.

Nadalje, Zakon će omogućiti ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje i u odnosu na:

• osobu koja u vlasništvu ili suvlasništvu ima useljivu obiteljsku kuću ili stan izvan područja primjene Zakona površine do 25 m²
• novonastalu obitelj koju je osnovao član kućanstva korisnika prava koji će moći ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala za dogradnju/nadogradnju obiteljske kuće ako to dopuštaju uvjeti gradnje, ako u postojećoj obiteljskoj kući nema dovoljno stambene površine za članove kućanstva i ako vlasnik i novonastala obitelj daju pisanu suglasnost u postupku ostvarivanja prava na darovanje građevnog materijala, u kojem slučaju se novonastala obitelj smatra stambeno zbrinutom.

Isto tako, ovim se Zakonom proširuje krug korisnika koji mogu ostvariti pravo na darovanje stambene jedinice u državnom vlasništvu pa su to:

• hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, uz uvjet da se koriste i prebivaju u stambenoj jedinici u državnom vlasništvu i da su evidentirani kao korisnici kod tijela državne uprave nadležnog za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata s utvrđenim pravom na stambeno zbrinjavanje prema propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te uz uvjet da tijelo državne uprave nadležno za hrvatske branitelje prenese pravo upravljanja nad tom stambenom jedinicom na Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu Ministarstvo)
• hrvatski branitelji i članovi obitelji smrtno stradalog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, uz uvjet da se koriste i prebivaju u stambenoj jedinici u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i imaju utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje prema propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te uz uvjet da jedinica lokalne samouprave prenese pravo vlasništva nad tom stambenom jedinicom na Ministarstvo
• korisnici koji su ostvarili pravo na najam oštećene kuće i darovanje građevnog materijala po Zakonu o područjima posebne državne skrbi, ako je prema dokumentaciji o obnovi u trenutku ostvarivanja prava kuća bila neuseljiva
• korisnici koji su ostvarili pravo na najam obiteljskih kuća u državnom vlasništvu, na kojima je prema procjeni Povjerenstva potrebno izvesti građevinske zahvate obnove konstrukcije
• pripadnici Hrvatskog vijeća obrane bez obzira na državljanstvo
• osobe koje su smještene u stambene jedinice u državnom vlasništvu zbog zatvaranja prognaničkih naselja.

Nadalje, ovim Zakonom će se omogućiti produljenje rokova za ugradnju isporučenog građevnog materijala te se urediti postupanje u slučaju ne ugradnje građevnog materijala.

Osobama koje su kao žrtve nasilja u obitelji ostvarile pravo na privremeno stambeno zbrinjavanje (do dvije godine) omogućuje se produljenje prava na smještaj za još dvije godine nakon isteka prve dvije godine ukoliko okolnosti zbog kojih je to pravo ostvareno traju i dalje.

Ujedno će se omogućiti osiguravanje privremenog smještaja u stambene jedinice u državnom vlasništvu stradalnicima potresa koji su kroz mjeru ublažavanja posljedica potresa smješteni u kontejnerskim naseljima, do stvaranja uvjeta povratka u njihove obnovljene stambene jedinice.

Zaključno, cilj je ovoga zakonodavnog okvira ubrzati već postojeće postupke stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima poticanjem povratka, ostanka i naseljavanja mjerama stambenog zbrinjavanja što će doprinijet pozitivnim gospodarskim i demografskim s posljedicom revitalizacije potpomognutih područja Republike Hrvatske.“

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon kratkog opisa postojećeg stanja vezanog za provedbu energetske tranzicije prema korištenju obnovljivih izvora energije, u Prijedlogu se obrazlažu izmjene:

„Sukladno prilogu Provedbene odluke Vijeća o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske ST 10687 2021 ADD 1 indikator 37 navodi da je za mjeru C1.2. R1 Dekarbonizacija energetskog sektora ključna obaveza promjena važećeg Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) i Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, broj 138/21.).

Navedenim zakonima se treba osigurati da se smanjuju prepreke i olakšavaju administrativni postupci koji sprečavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući mjere za promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje i zajednica energije iz obnovljivih izvora. Sustav koji se temelji na premijama za potporu obnovljivim izvorima energije bit će potpuno operativan. Isto tako u svrhu osiguravanja smanjenja prepreka i olakšavanja administrativnih postupaka jasnije se određuje važenje izdanog energetskog odobrenja kako bi se nositeljima projekta stvorila dodatna pravna sigurnosti u smislu uvjeta vezanih uz važenje rokova izdavanje energetskog odobrenja.

Sukladno navedenome, ovom izmjenom važećeg Zakona o tržištu električne energije ispunjava se ključne dio obveze.

Ograničenje na jednu općinu/područje lokalne samouprave predstavlja dodatno geografsko ograničenje formiranja energetskih zajednica. Na primjeru Republike Hrvatske pokazuje se da je lokalna razina na kojoj se mogu formirati energetske zajednice razina općina i gradova kojih u Republici Hrvatskoj ima 555 (428 općina i 127 gradova) i često postoji nedovoljan broj energetskih zajednica građana. Ovo geografsko ograničenje značajno otežava uspostavu energetskih zajednica građana. Predmetna prepreka posebno je pojačana niskim udjelom vlastite potrošnje obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske.

Ograničenje na jednu trafostanicu za članove energetskih zajednica građana označavala je mogućnost ograničenja na samo jedno naselje u gradu, a u slučaju vrlo razgranate elektroenergetske mreže i na jednu ulicu ili zgradu. I u rijetko naseljenim područjima, primjerice na otocima, mreža se sastoji od velikog broja niskonaponskih transformatora koji imaju relativno mali broj priključaka, pa je i u takvim slučajevima moguća uspostava energetskih zajednica. Ovakav uvjet značajno ograničava broj potencijalnih članova zajednice i umanjuje moguću obostranu korist koju bi članovi energetske zajednici mogli ostvariti, a dodatno ograničava mala i srednja poduzeća koja su zainteresirana za ulazak u energetsku zajednicu, uz dobre lokacijske uvjete za postavljanje obnovljivih izvora energije i značaj potrošnje, jer često takve tvrtke imaju vlastite niskonaponske trafostanice i stoga su isključene iz sudjelovanja u energetskoj zajednici građana.

Kako bi se ublažila gore navedena prepoznata prepreka, predložena je promjena da se energetska zajednica građana može uspostaviti na području cijele Republike Hrvatske. Također je potrebno da obuhvat mjernih mjesta treba biti sukladan podzakonskim propisima kojima se regulira mogućnost dijeljenja potrošnje energije.

Ovim Prijedlogom zakona otklanjaju se uočene prepreke za provedbu šireg korištenja energetske zajednice građana.

Budući da javne natječaje za izdavanje energetskog odobrenja u Službenom listu Europske unije nije moguće objavljivati, nego samo u „Narodnim novinama“ kao službenom listu Republike Hrvatske, ovim Zakonom predloženo je brisanje navedenog javnog natječaja u Službenom listu Europske unije.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona  podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U Prijedlogu se obrazlaže potreba za izmjenama:

„Izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji donose se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. (u daljnjem tekstu: NPOO), a u cilju otklanjanja prepoznatih prepreka za bržu implementaciju obnovljivih izvora energije i to u dijelu koji se odnosi na korisnike postrojenja za samoopskrbu. Ovim se Zakonom propisuje da će korisnik postrojenja za samoopskrbu ostati u sustavu samoopskrbe i u uvjetima u kojima je proizveo više električne energije na godišnjoj razini od potrošene, ali mu se višak proizvedene električne energije na godišnjoj razini obračunava na način na koji se plati višak proizvedene električne energije sukladno pravilima tržišta električne energije, općim propisima računovodstva za proizvedenu i isporučenu energiju u elektroenergetski sustav, te sukladno ugovoru s opskrbljivačem. Time se otklanja nepredvidivost koju je imao korisnik postrojenja za samoopskrbu u smislu obveznog prelaska u kategoriju vlastite potrošnje. Također, jasno se naznačuje obveza iz članka 135. Zakona o tržištu električne energije („Narodne novine“, broj 111/21.) kojim se propisuje da nakon 31. prosinca 2023. mora osigurati mjerenje i iskazivanje električne energije koja je predana u mrežu i električna energija koja je preuzeta iz mreže uključivati krajnjeg kupca kao novog korisnika programa, kao i mjerenje proizvodnje električne energije koja je proizvedena na proizvodnom postrojenju“

Također, ovim Zakonom se „otklanjaju uočene prepreke za provedbu šireg korištenja obnovljivih izvora energije za samoopskrbu kućanstava te se Agencija za ugljikovodike (u nastavku teksta: AZU)  imenuje nacionalnim koordinacijskim tijelom za vodik. AZU ima ulogu u implementaciji novih tehnologija u Republici Hrvatskoj, ali i opseg djelatnosti u kojima će se postojeće gospodarstvo temeljeno na nafti i ostalim fosilnim gorivima preorijentirati u vodikovo gospodarstvo posebice u prometu i industriji. AZU će tako biti zadužena i za povezivanje i međusektorsku suradnju više ministarstava i ostalih tijela zaduženih za provedbu vodikove strategije.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.

Nakon kratkog uvoda u postojeće stanje i pitanja koja se trebaju urediti zakonom navode se potencijalne posljedice koje će proisteći donošenjem zakona:

„Propisivanjem ovlasti jedinica lokalne samouprave da u granicama propisanim zakonom svojim odlukama propišu visinu poreznih stopa za godišnje dohotke (dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim), a s obzirom na ukidanje prireza porezu na dohodak, povećat će se njihova porezna autonomija te se otvara prostor za porezno rasterećenje. Također, budući da jedinice lokalne samouprave svojim odlukama mogu samostalno odrediti visine poreznih stopa u povećanim poreznim rasponima, omogućilo bi im se zadržavanje željene razine prihoda. Obzirom da bi se prema predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima ukinuo prirez porezu na dohodak, odnosno da se dva javna davanja (porez na dohodak i prirez porezu na dohodak) koja se u pravilu ubiru istovremeno ujedinjuju u jedno davanje i primjenjuju na sve vrste dohotka, isto će dovesti do pojednostavljenja cjelokupnog sustava oporezivanja dohotka u Republici Hrvatskoj.

Zaokruživanjem iznosa na način koji bi bio što jednostavniji u primjeni, a da porezni obveznici pri tom ne budu u financijski nepovoljnijem položaju u odnosu na položaj u kojem su bili prije zaokruživanja tih iznosa uz brisanje pojma osnovice osobnog odbitka i povećanje iznosa osobnog odbitka dovest će do jednostavnosti u oporezivanju, povećanja plaća te će isto utjecati na smanjenje negativnih učinaka inflacije. Tako će povećanje iznosa osobnog odbitka dovesti do smanjenja iznosa porezne obveze poreznom obvezniku samcu odnosno povećanja raspoloživog dohotka za 69,84 eura na godišnjoj razini. Također, u slučaju kada porezni obveznik uz osnovni osobni odbitak koristi i olakšicu za dvoje uzdržavane djece, povećanjem iznosa osobnog odbitka, njegova porezna obveza na mjesečnoj razini smanjuje se za iznos od 328,80 eura na godišnjoj razini što ujedno znači da se njegov raspoloživi dohodak povećava u istom iznosu.

Isto tako, povećanjem iznosa mjesečne i godišnje porezne osnovice dovest će do manjeg obuhvata poreznih obveznika koji bi podlijegali oporezivanju po višoj poreznoj stopi, čime se dodatno smanjuje porezno opterećenje i povećavaju neto primanja odnosno raspoloživi dohodak poreznih obveznika koji je između ostaloga od utjecaja na povećanje potrošnje.

Predložene izmjene Zakona, u smislu jasnog uređenja poreznog tretmana napojnica dovest će do poboljšanja uvjeta poslovanja zaposlenih u ugostiteljstvu odnosno zaštite svih dionika (primatelja napojnice, davatelja napojnice i isplatitelja primitaka). Naime, u trenutku izraženog nedostataka radne snage u ugostiteljstvu, uređenjem poreznog tretmana napojnice na predloženi način utjecati će se na zadržavanje radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima i potaknuti dodatna zapošljavanja u tom sektoru odnosno povećati atraktivnost zapošljavanja u istom. Isto tako, predloženo uređenje poreznog tretmana napojnice pozitivno će utjecati i na druge djelatnosti u kojima postoji kultura dobrovoljnog ostavljanja napojnice.

Izjednačavanjem poreznog tretmana dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica i poslovnih udjela radnici zaposleni u društvima s ograničenom odgovornošću neće biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na radnike zaposlene u dioničkom društvu te će se stimulirati zaposleni u društvima s ograničenom odgovornošću.

Jasnijim uređenjem odredbe vezane za uvećanje osobnog odbitka po osnovi danih darovanja u slučaju kada se radi o darovanjima danima prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija zbog izbjeći će se nejasnoće u primjeni te odredbe.

Izjednačavanjem početaka računanja razdoblja od dvije godine neovisno radi li se o otuđenju financijske imovine stečene darovanjem ili otuđenju financijske imovine izvršene između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji, drugih članova uže obitelji, razvedenih bračnih drugova ili je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka izbjeći će se nejasnoće u primjeni te odredbe.

Propisivanje obveze plaćanja poreza na dohodak sa zadnjim danom podnošenja godišnje porezne prijave umjesto danom podnošenja godišnje porezne prijave dovest će do administrativnog rasterećenja poreznih obveznika u smislu predaje poreznih prijava i plaćanja porezne obveze s jedne strane te kvalitetnijeg praćenja poreznih obveznika s druge strane te će posljedično biti od utjecaja na brzinu i kvalitetu obrade poreznih prijava.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator