Konačni prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći

Konačni prijedlog zakona o humanitarnoj pomoći podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine.

Predloženim Konačnim rješenjem zakona uređuje se normativni okvir prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći u Republici Hrvatskoj na jasan, cjelovit i pregledan način, koji će svim dionicima vezanim za njegovu primjenu, poglavito organizatorima prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, korisnicima humanitarne pomoći i nadležnim upravnim tijelima u županijama, omogućiti kvalitetnije obavljanje svih procesa vezanih uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći kroz korištenje Jedinstvene elektroničke evidencije humanitarne pomoći.

„Konačni prijedlog zakona usuglašen je s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima Hrvatskoga sabora i u raspravi na sjednici Hrvatskoga sabora te je dodatno nomotehnički i jezično dorađen radi jasnoće pojedinih odredbi sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, i to u članku 30. (ranije članak 29.), članku 41. (ranije članak 40.), članku 45. (ranije članak 44.) i članku 50. (ranije članak 49.), radi čega je došlo do promjene u numeraciji i rasporedu članaka.

Osim navedenog nomotehničkog usklađivanja, u Konačni prijedlog zakona unesene su dodatne promjene kako je navedeno u nastavku:

Prihvaćen je prijedlog definiranja načela transparentnosti, koje je uređeno novim člankom 7. kojim se propisuje obveza objavljivanja podataka veznih za prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći na mrežnim stranicama nadležnih upravnih tijela i ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi cjelovito, točno i u propisanim rokovima. Navedeno je potrebito radi povjerenja građana u sve dionike uključene u proces prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći - tijela javne vlasti, organizatore prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći i korisnike humanitarne pomoći.

Nadalje, prihvaćen je prijedlog za izuzimanje od ovrhe financijskih sredstava koja se prikupe u humanitarne svrhe i koja se vode na posebnom transakcijskom računu, te je u cilju zaštite organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći, kao i korisnika humanitarne pomoći u novom članku 12. Konačnog prijedloga zakona, koji je proširen dosadašnjim člankom 18., propisano izuzimanje od ovrhe sredstava prikupljenih u humanitarne svrhe koja se vode na posebnom transakcijskom računu, kao i mogućnost podmirivanja opravdanih troškova vezanih uz prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći u visini od najviše 10 % ukupno prikupljenih financijskih sredstava.

Kod uvjeta za priznavanje statusa stalnog prikupljača humanitarne pomoći za udruge, zaklade i druge neprofitne pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj smanjen je potreban broj dana trajanja humanitarnih akcija u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za priznavanje statusa stalog prikupljača humanitarne pomoći (sa 200 na 180 dana).

Uz pravo korištenja i obvezu isticanja logotipa za stalno prikupljanje i pružanje humanitarne pomoći, odnosno organiziranja humanitarne akcije Konačnim prijedlogom zakona propisano je i pravo preuzimanja i obveza isticanja QR koda putem kojega će svi zainteresirani građani, u stvarnom vremenu, moći vidjeti podatke vezane uz stalog prikupljača humanitarne pomoći, odnosno određenu humanitarnu akciju.

U dijelu obaveza organizatora humanitarne akcije skraćen je rok za dodjelu materijalnih dobara korisnicima, rok u kojem se financijska sredstva ili materijalna dobra prikupljena u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem moraju dodijeliti korisnicima te je preciziran rok za uplatu sredstava prikupljenih u gotovini na račun humanitarne akcije.

Kod provođenja humanitarne akcije kada se ona organizira u svrhu zaštite i spašavanja žrtava katastrofa i velikih nesreća te žrtava kriza izazvanih ljudskim djelovanjem, propisana je iznimka u dijelu otvaranja računa za humanitarnu akciju. Naime, u tim slučajevima organizator humanitarne akcije nije dužan otvoriti račun za humanitarnu akciju već samo dostaviti podatak o broju računu na kojem će se primati uplate financijskih sredstava. Taj račun ne može biti osobni transakcijski račun fizičke osobe, odnosno transakcijski račun pravne osobe namijenjen redovitom poslovanju.

U prijelaznim odredbama uređena je iznimka od obveze usklađivanja s odredbama ovoga zakona za one neprofitne pravne osobe (udruge, zaklade i druge neprofitne pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj) koje su u određenom razdoblju uredno ispunile obveze iz važećeg Zakona o humanitarnoj pomoći. Također, dodatno su uređene prekršajne odredbe kao i visina kazni za prekršaj (u rasponu o 390,00 do 6.630,00 eura).“

Konačni prijedlog zakona o turizmu

Konačni prijedlog zakona o turizmu pomoći podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. studenoga 2023. godine.

Predloženi Zakon o turizmu uređuje sustav turizma, upravljanje razvojem turizma u smjeru održivosti, osiguravanje održivosti, sustav prikupljanja, praćenja i analize podataka, sustav upravljanja destinacijom, sektorski specifičan sustav poticanja, praćenja i analize ulaganja u turizmu.

Kao razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

„Tijekom rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora prihvaćen je prijedlog zastupnika Davora Dretara u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta da se u tekstu Zakona pojasni da su u kategoriju I Indeksa turističke razvijenosti svrstana turistički najrazvijenija područja, a u kategoriju 0 područja bez turističke aktivnosti te je u tom smislu dopunjen članak 13. stavak 2. Konačnog prijedloga zakona.

Također, prihvaćen je prijedlog zastupnice Katice Glamuzina u ime Kluba zastupnika Socijaldemokrata, zastupnika Davora Dretara u ime Kluba zastupnika Domovinskog pokreta, zastupnice Marijane Puljak u ime Kluba zastupnika Centra i GLAS-a i zastupnice Sanje Radolović u pojedinačnoj raspravi, da se jasnije definira obveznik plaćanja turističkog ekološkog doprinosa, odnosno preciznije definira pojam jednodnevnog posjetitelja, tako da je člankom 32. stavkom 1. Konačnog prijedloga zakona propisano da turistički ekološki doprinos plaćaju turisti koji ne koriste uslugu smještaja u destinaciji, na način određen odlukom o uvođenju turističkog ekološkog doprinosa. Dodatno su stavkom 2. propisane iznimke pa tako turistički ekološki doprinos neće plaćati djeca do 12 godina, osobe s invaliditetom od 70 % i većim i jedan pratitelj, osobe koje zbog potrebe rada ili obavljanja poslova borave u općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište, profesionalni članovi posade na čarterskim plovilima i brodovima za višednevna kružna putovanja, sudionici školskih izleta, koje su odobrile školske ustanove osobe korisnici socijalne skrbi i studenti i đaci koji nemaju prebivalište u općini ili gradu u kojem se školuju.

Na temelju prijedloga Državnog zavoda za statistiku članak 17. stavak 2. Konačnog prijedloga zakona odgovarajuće je izmijenjen na način da je precizirano da su sastavnice sustava satelitskih računa održivog turizma nacionalni, regionalni na razini Nacionalne klasifikacije statističkih regija 2021. (HR NUTS 2) i destinacijski na razini Nacionalne klasifikacije statističkih regija 2021. (HR NUTS 3) za područje Jadranske Hrvatske. U skladu s navedenim odgovarajuće su izmijenjene i odredbe članka 38. stavka 1., 7. i 9.

Na temelju prijedloga Ministarstva financija dopunjen je članak 38. stavak 4. Konačnog prijedloga zakona na način da je propisano da se regionalne potpore za ulaganja dodjeljuju sukladno karti regionalnih potpora odobrenoj u skladu s člankom 3. točkama (a) i (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja je na snazi u trenutku dodjele potpora. Također, u članku 39. dodan je stavak 6. kojim je propisano da povrat sredstava potpore iz stavka 5. ovoga članka ne smije biti manji od cjelovitog povrata nezakonite potpore uključujući plaćanje kamata za cijelo razdoblje tijekom kojega je poduzetnik potporu koristio po stopi koja je jednaka stopi koja bi se primjenjivala da je iznos potpore morao pozajmiti na tržištu u razdoblju korištenja državne potpore.

U odnosu na Prijedlog zakona izmijenjene su i dopunjene odredbe članaka 25., 26., 27. i 28., kojima se uređuje izrada plana upravljanja destinacijom na način da planove upravljanja destinacijom izrađuju turističke zajednice, a donose ih predstavnička tijela jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

Isto tako, predlagatelj je u Konačnom prijedlogu zakona pravno i nomotehnički doradio izričaj odredbi članka 9., članka 15. stavka 6., članka 18. stavka 5., članka 19. stavka 1., članka 31. stavaka 1. i 3., članka 34. stavaka 3. i 6., članka 41. stavaka 1. i 8., članka 42. stavaka 2. i 3., članka 43. stavka 3., članka 51. stavka 2. te članka 53. Konačnog prijedloga zakona.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator