Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 24. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, u kojem je između ostalog navedeno:

„Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (u daljnjem tekstu: Prijedlog) predlažu se osme izmjene i dopune ZKP/08, razlog kojih je, prvenstveno, usklađenje domaćeg kaznenog procesnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, i to s Direktivom 2016/1919/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. godine o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga (u daljnjem tekstu: Direktiva 2016/1919/EU). Predmetom osmih izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku također je snažnije djelovanje na ostvarivanje načela ekonomičnosti s ciljem ubrzanja kaznenog postupka i otklanjanje nedostataka i dvojbi koje proizlaze iz zakonskog teksta, a koje su uočene u praksi primjene ZKP/08.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 24. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

„Ovim Prijedlogom zakona predlažu se pete izmjene i dopune Kaznenog zakona, a razlog za to je osnaživanje kaznenopravne zaštite od nasilja u obitelji. S tim u svezi, predlaže se izmjena i dopuna zakonskog opisa kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a Kaznenog zakona, kao i pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja pojedinih kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe. Kao iznimno važnim, ističe se nova koncepcija u definiranju kaznenog djela silovanja iz članka 153. Kaznenog zakona. S tim u vezi, svaki nekonsenzualni spolni odnos pa i onda kada nije uporabljena sila ili prijetnja na život i tijelo silovane ili druge osobe smatrat će se kaznenim djelom silovanja. Posljedica predloženog koncepta, rezultirala je predloženim brisanjem kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka iz članka 152. Kaznenog zakona, čiji je pravni kontinuitet očuvan u kaznenom djelu silovanja iz članka 153. koji se mijenja člankom 12. Prijedloga zakona. Kao posljedica opisane izmjene, predlagatelj ovim Prijedlogom zakona intervenira i u članak 154. Kaznenog zakona (teška kaznena djela protiv spolne slobode) i to način da predlaže da svi kvalificirani oblici propisani predmetnim člankom predstavljaju okolnosti koje kazneno djelo silovanja čine težim.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 19.lipnja 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima za mladež, u kojem je između ostalog navedeno:

„Ovim Prijedlogom zakona predlažu se četvrte izmjene i dopune ZSM-a, razlog kojih je prvenstveno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije kroz transponiranje i implementaciju Direktive (EU) 2016/800 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o postupovnim jamstvima za djecu koja su osumnjičenici ili optuženici u kaznenim postupcima (SL L 132, 21.5.2016.) - u daljnjem tekstu: Direktiva. Uz navedeno, bilo je potrebno izvršiti usklađivanje ZSM-a s recentnim izmjenama i dopunama ZKP-a (Narodne novine, broj 70/17), kojima je u članku 208. a uvedeno policijsko ispitivanje osumnjičenika kao radnja s dokaznom snagom. Zaključno, predmetom četvrtih izmjena i dopuna ZSM-a je i otklanjanje nedostataka i dvojbi koje proizlaze iz zakonskog teksta, a koje su uočene njegovom primjenom u praksi.“

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur. 
Željko Tomljenović, mag. iur.