Konačni prijedlog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama

Konačni prijedlog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine.

Kao značajne razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim Prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona i razlozi zbog kojih su te razlike nastale, navedeno je:

„U članku 2. od obveze primjene Zakona izuzeti su službenici i namještenici u Uredu predsjednika Republike Hrvatske, službenici i namještenici u Ustavnom sudu Republike Hrvatske te zaposlenici u Državnom uredu za reviziju, Agenciji za elektroničke medije, Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji, Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti i Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo, zbog specifičnosti položaja navedenih tijela i njihove neovisnosti. Od obveze primjene Zakona izuzeti su i umjetnici i zaposlenici tehnike u Hrvatskom narodnom kazalištu i Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske – Lado budući da se radi o specifičnim radnim mjestima na koja je teško primijeniti većinu propisanih standardnih mjerila za vrednovanje i klasifikaciju radnih mjesta (balerine, operni pjevači i slično). Na navedene zaposlenike primjenjivat će se samo odredbe ovoga Zakona koje se odnose na osnovicu za obračun plaće.

Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se niti na zaposlenike iz drugih država koji zasnivaju radni odnos na određeno vrijeme u sustavu znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske na radnim mjestima financiranim iz financijskih instrumenata Europske unije i međunarodnih instrumenata.

U članku 9. propisano je donošenje jedne uredbe o načinu primjene standardnih mjerila u postupku vrednovanja i klasifikacije radnih mjesta u državnim tijelima i javnim službama, umjesto dvije posebne uredbe, jer je potrebno osigurati jedinstvenu metodologiju vrednovanja i klasifikacije radnih mjesta.

Brisane su odredbe o Povjerenstvu za odlučivanje o prigovorima na ocjene, jer je u postupku prvog čitanja na navedene odredbe bilo dosta prigovora zato što bi Povjerenstvo koje imenuje čelnik tijela preispitivalo ocjene koje je donio čelnik tijela. Umjesto tih odredaba primijenit će se odredbe općeg propisa o radu o zaštiti prava radnika. Međutim, u članku 30. Konačnog prijedloga zakona predviđeno je osnivanje Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena koje će preispitivati sve prijedloge ocjena „izvrstan“ i „naročito uspješan“, radi usklađivanja prijedloga ocjena s ograničenjima iz ovog Zakona. Sastav Odbora i način njegovog rada propisat će uredbama Vlade Republike Hrvatske.

Kako ne bi došlo do velikog pada plaće za pojedina radna mjesta, u Konačnom prijedlogu zakona dodan je članak 35. kojim se propisuje da će se prilikom pri vrednovanju radnih mjesta u postupku prevođenja nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, pored standardnih mjerila iz članka 9. ovoga Zakona, uzeti u obzir i dosadašnji koeficijenti složenosti poslova kao i stalni dodaci na plaću vezani uz radno mjesto odnosno rad u pojedinom državnom tijelu ili javnoj službi.

Brisane su odredbe o pravu na dodatak za rad na projektima i programima jer je predlagatelj odustao od tog dodatka. Međutim, u prijelaznim odredbama propisano je pravo zatečenih državnih službenika i službenika u javnim službama na zadržavanje stečenog dodatka do završetka projekta odnosno programa, a najduže do 31. prosinca 2024.

U članku 40. utvrđeno je pravo zatečenih službenika i namještenika na zadržavanje povoljnijeg koeficijenta na istom radnom mjestu, uvećanog za stalne dodatke na plaću vezane uz radno mjesto odnosno rad u pojedinom državnom tijelu ili javnoj službi, za razliku od Prijedloga zakona u kojem je bilo propisano pravo na zadržavanje povoljnijeg koeficijenta složenosti poslova. Do navedene razlike je došlo, jer će novi koeficijent za obračun plaće uključivati ranije dodatke za poslove s posebnim uvjetima rada i druge stalne dodatke.

Također, kako ne bi došlo do velikog pada plaće službenika koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona stekli pravo na dodatak za završen studij na poslijediplomskoj razini (sveučilišni specijalistički studij te znanstveni stupanj magistra znanosti i doktora znanosti), a kojima taj studij nije uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta i ne odnosi se na područje kojim se službenik u okviru poslova svog radnog mjesta bavi, u članku 43. Konačnog prijedloga zakona propisano je pravo na zadržavanje dodatka za završen studij na poslijediplomskoj razini u visini postotka uvećanja koji je ostvaren do dana stupanja na snagu ovoga Zakona u skladu s kolektivnim ugovorima. Navedeno pravo službenici zadržavaju do prestanka državne službe odnosno ugovora o radu.

U prijelaznim i završnim odredbama dodan je članak 50. kojim se propisuje da će se odredbe ovoga Zakona primjenjivati na zaposlenike domova za starije osobe nad kojima su osnivačka prava prenesena na jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dok se plaće i materijalna prava zaposlenika domova ne urede posebnim propisom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi. Bez dodavanja navedene odredbe, stupanjem na snagu ovog Zakona nastala bi pravna praznina koja bi zaposlenike navedenih ustanova dovela u nesiguran položaj, a k tome bi se u pitanje dovelo pružanje usluge socijalne skrbi koja je od javnog interesa. Stoga je potrebno da se, dok se pitanja plaće i materijalnih prava ovih zaposlenika ne urede putem posebnog zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, osiguraju prava primjenom ovoga Zakona.

Primjedbe i prijedlozi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora o nomotehničkom poboljšanju pojedinih odredbi su prihvaćeni i ugrađeni u tekst Konačnog prijedloga zakona.

Pravno i nomotehnički je dorađen izričaj prijelaznih i završnih odredbi, te otklonjene nepravilnosti prema kojima bi se podzakonskim aktom ukidale određene odredbe pojedinih zakona te izvršile izmjene unutar pojedine odredbe.

Stoga je u člancima 52. i 53. Konačnog prijedloga zakona preciziran dan prestanka važenja propisa o plaćama u državnoj i javnim službama, umjesto određenja iz Prijedloga zakona da navedeni propisi prestaju važiti danom stupanja na snagu odgovarajućih uredbi.

Također, u članku 52. Konačnog prijedloga zakona umjesto izmjene odredaba drugih propisa ukida se poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima iz članka 36. stavka 1. Zakona o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“, broj 14/21.) i mogućnost propisivanja dodatka na plaću službenika zaposlenih u zemljiišnoknjižnim odjelima iz članka 124. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, br. 63/19. i 128/22.).

Izmijenjena je odredba o stupanju na snagu Zakona i precizirano da će Zakon stupiti na snagu dana 1. siječnja 2024.

Pored navedenog, promijenjen je redoslijed prijelaznih i završnih odredaba prema primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora.

Prihvaćen je prijedlog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalnog partnerstvo Hrvatskoga sabora te saborske zastupnice Vesne Nađ i zastupnika Erika Fabijanića da najmanji koeficijent u platnoj ljestvici bude 1,00, što znači da se najniža bruto plaća u državnoj službi i javnim službama ne može obračunati po koeficijentu manjem od 1,00.

Ujedno su od strane predlagatelja izmijenjene i dopunjene odredbe u cilju postizanja veće jasnoće u primjeni te su precizirana i dopunjena obrazloženja uz pojedine članke Konačnog prijedloga zakona koji su bili predmet rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora u prvom čitanju.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator