Prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju

Prijedlog zakona o privremenom uzdržavanju podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine u kojem se unaprjeđuje potpora uzdržavanju djeteta kroz povećanje iznosa privremenoga uzdržavanja i produljenje vremenskoga trajanja potpore, kao i pojednostavljenje postupka ostvarivanja prava na privremeno uzdržavanje i isplate priznatoga iznosa privremenoga uzdržavanja.

Nakon kratkog opisa postojećeg stanja s trenutno važećim Zakonom o privremenom uzdržavanju  („Narodne novine“, broj 92/14.), navedena je potreba za zakonskim promjenama „radi bolje i učinkovitije potpore uzdržavanju djece s ciljem unaprjeđenja potpore te doprinosa jačoj zaštiti prava, interesa i dobrobiti djece, što će svakako dodatno doprinijeti i smanjenju socijalne ugroženosti i isključenosti“ u kojem se detaljno razmatraju osnovna pitanja koje se trebaju urediti predloženim Zakonom.

Kao posljedice koje će donošenjem novog zakona proisteći, između ostaloga, navedeno je:

Učinit će se značajni pomaci u materijalnom statusu i pravima djeteta u slučajevima kada obveznik uzdržavanja ne ispunjava obvezu uzdržavanja te će se pojednostaviti postupak priznavanja prava na privremeno uzdržavanje u usporedbi s postojećim zakonskim uređenjem.

Promijenit će se nadležnost za provođenje postupka rješavanja o ostvarivanja prava na privremeno uzdržavanje, kao i postupka donošenja rješenja kojim se obvezniku uzdržavanja nalaže plaćanje Republici Hrvatskoj isplaćenoga iznosa privremenog uzdržavanja. Prema važećem Zakonu iste postupke provode područni uredi Hrvatskoga zavoda za socijalni rad. „

Predloženim zakonom o privremenom uzdržavanju bi nadležnost za navedene postupke bila dodijeljena Agenciji za osiguranje radničkih tražbina koja je obvezna voditi očevidnik svih rješenja o privremenom uzdržavanju koje mora sadržavati propisane podatke.

Nadalje, predloženim zakonom daje se mogućnost obvezniku uzdržavanja da isplaćeni iznos privremenog uzdržavanja vrati putem javnog rada uz preduvjet da je neuspješno provedena ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima te na novčanim sredstvima po računu obveznika uzdržavanja.

Uređuje se i odgovornost za naknadu štete zbog nepripadne ili nepravilne isplate privremenog uzdržavanja te pitanja u vezi s tim.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2024. godine. u svrhu daljnjeg usklađivanja hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije, posebno u dijelu prenošenja odredbi Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 322, 16. 12. 2022.) te Direktive (EU) 2022/2556 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU, 2014/65/EU, (EU) 2015/2366 i (EU) 2016/2341 u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor (Tekst značajan za EGP) (SLL333, 27. 12. 2022.).

Osim usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, Prijedlogom zakona dodatno se izmjenjuju pojedine odredbe važećeg Zakona, i to u dijelu kojim se uređuje poslovanje Fonda za zaštitu ulagatelja (u daljnjem tekstu: Fond), a sve u cilju bolje prilagodbe tržišnim uvjetima. Između ostalog, predlaže se uvođenje transparentnijeg i pravednijeg načina obračuna doprinosa članova Fonda pri čemu se kod načina obračuna i visine doprinosa uzimaju u obziri rizici kojima je član Fonda izložen.

Nadalje, Prijedlogom zakona predlaže se i regulatorno rasterećenje poslovanja burze u postupku donošenja ili izmjene cjenika, odnosno naknada za usluge uređenog tržišta. S tim u vezi predlaže se ukidanje postupka dobivanja odobrenja za cjenik burze, obzirom da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo sukladno važećem Zakonu ne odobrava niti cjenike ostalih svojih subjekata nadzora.

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 206. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/31., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/20. i 86/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), prema kojemu se po hitnom postupku donose zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.

Prijedlog zakona o zabrani genetski modificiranih organizama

Prijedlog zakona o zabrani genetski modificiranih organizama podnio je Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 12. lipnja 2024. godine, kojim predlaže potpunu zabranu uzgoja, uvoza i stavljanja na tržište za sve pojedine GMO-e i/ili skupine GMO-a na cijelom području Republike Hrvatske.

Kao posljedice donošenja ovog Zakona, ističe se:

„Ovim prijedlogom u cijelosti se štiti ekološka i tradicionalna poljoprivredna proizvodnja na cijelom području Republike Hrvatske, za koju Republika Hrvatska ima izražene preduvjete, te se na taj način štiti i zdravlje svih ljudi budući su znanstvena istraživanja pokazala štetnost genetski modificiranih proizvoda u hrani po zdravlje ljudi.“

Prijedlog zakona o dopuni Zakona o gradnji

 Prijedlog zakona o dopuni Zakona o gradnji podnio je Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 12. lipnja 2024. godine u kojem predlaže strožu regulaciju gradnje građevina koje sadrže izvor buke, elektromagnetskog zračenja nevidljivog spektra, a posebno radio-frekvencijskih elektromagnetskih polja, kao i sudjelovanje područne i lokalne zajednice u postupku ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole.

Kao osnovna pitanja koja se planiraju urediti izmjenom ističe se:

„U Republici Hrvatskoj nije dostatno regulirano građenje objekata koji mogu imati štetni utjecaj na zdravlje građana u smislu buke, elektromagnetskog zračenja nevidljivog spektra radio-frekvencijskih elektromagnetskih polja, te drugih emisija, te je prema članku 128. Jednostavne i druge građevine i radovi, omogućena gradnja objekata koja utječu na zdravlje stanovništva i okoliš bez građevinske dozvole.

Građevine koje sadrže izvor buke, elektromagnetskog zračenja nevidljivog spektra, a posebno radio-frekvencijskih elektromagnetskih polja, te drugih emisija mogu znatno utjecati na okoliš i time na kvalitetu života i zdravlje stanovništva. Utjecaj na izgrađeni okoliš i na populaciju eksponencijalno raste s povećanjem koncentracije stanovništva. Stoga je nepovoljan utjecaj izraženiji u izgrađenim područjima, to jest u građevinskim područjima naselja, a naročito u većim urbanim sredinama. lz navedenoga proizlazi da je u građevinskim područjima naselja potrebna stroža regulacija gradnje i izvođenja radova koji utječu na stanovništvo i okoliš, koju se osigurava sudjelovanjem područne i lokalne zajednice u postupku ishođenja lokacijske ili građevinske dozvole.“

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu podnio je Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 12. lipnja 2024. godine u kojem predlaže uređivanje pitanja moguće kupnje poljoprivrednog zemljišta od strane stranih pravnih ili fizičkih osoba povodom isteka moratorija u 2023. godini za kupnju poljoprivrednog zemljišta od strane fizičkih i pravnih osoba  donesenog prilikom stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju.

Kod posljedica donošenja ovog Prijedloga izmjene, zastupnik Miro Bulj ističe kao glavni cilj „onemogućiti prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim fizičkim i pravnim osobama kako si se očuvao u hrvatskom vlasništvu jedan od najvažnijih resursa a to je poljoprivredno zemljište. Na taj način ostale bi pretpostavke za razvoj malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava te ekološkog i tradicionalnog načina proizvodnje poljoprivrednih proizvoda na teritoriju Republike Hrvatske. Ovo pogotovo što za to postoje značajni resursi u vidu velikog broj hektara neobradivog poljoprivrednog zemljišta i to posebno na područjima Republike Hrvatske u kojima postoji veliki odljev Ijudi i prijeti demografska katastrofa (Slavonija, Dalmatinska zagora, Lika i dr.)“

Pripremila: Lidija Doko, mag. iur.

Fotografija: Novi informator