Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu

Konačni prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023.

„Budući da su Zakonom o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.) uređena temeljna prava i obveze proračunskih korisnika koje nastaju u postupku planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja državnog proračuna, ovim se Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

U skladu s navedenim, ovim se Zakonom uređuje:

- upravljanje prihodima i primicima te rashodima i izdacima

- trošenje proračunskih sredstava - upravljanje državnom imovinom

- zaduživanje i tekuće otplate

- državna jamstva

- uplata dobiti trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima paket dionica ili udio

- poticajne mjere u gospodarstvu

- novčane kazne zbog povreda odredbi ovoga Zakona.

Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2024. godini.“

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima podnijela je Vlada  Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Novim predloženim izmjenama Zakona o obveznim odnosima reguliraju se ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju koje „najčešće sklapaju osobe starije životne dobi da bi si osigurale uzdržavanje, skrb i brigu, pri čemu kao protučinidbu za ugovoreno uzdržavanje daju svoju imovinu ili njen dio, koja često obuhvaća i nekretninu“. Stoga je ocijenjeno da je „potrebno uvesti dodatne instrumente zaštite primatelja uzdržavanja kako bi se pokušale spriječiti situacije u kojima se ti ugovori zloupotrebljavaju odnosno da se spriječi profesionalizacija sklapanja ovih ugovora na strani davatelja uzdržavanja, kao i da se osigura da primatelji uzdržavanja u najvećoj mogućoj mjeri budu informirani o posljedicama sklapanja takvih ugovora te o pravima i obvezama koje proizlaze iz ugovora.

Budući da je u praksi uočeno da su nazivi ugovora zbunjujući, potrebno je promijeniti nazive ugovora na način da njihov naziv odražava bit tih ugovora koja se s jedne strane očituje u obvezi uzdržavanja primatelja uzdržavanja do njegove smrti, a s druge strane u trenutku prijenosa imovine na davatelja uzdržavanja.

Kako bi se spriječila profesionalizacija sklapanja navedenih ugovora i u što je u moguće većoj mjeri osiguralo da primatelj uzdržavanja zaista dobije ugovoreno uzdržavanje, zakonom će se ograničiti broj osoba s kojima davatelj uzdržavanja može imati istovremeno sklopljene ugovore o doživotnom uzdržavanju i ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, na način da će se propisati da davatelj uzdržavanja može istovremeno imati sklopljene ugovore o doživotnom i/ili dosmrtnom s najviše tri primatelja uzdržavanja .

Nadalje, ustrojit će se registar ugovora o uzdržavanju radi efikasne provedbe navedenog zakonskog ograničenja jer se time omogućava provjera jesu li ugovaratelji već sklopili te ugovore i koliko njih. Također, pruža se dodatna zaštita primatelju dosmrtnog uzdržavanja na način da se propisuje obaveza osnivanja služnosti stanovanja u korist primatelja dosmrtnog uzdržavanja, osim u slučaju ako se primatelj uzdržavanja tome izričito protivi.“

Ostale predložene izmjene Zakona o obveznim odnosima odnose se na ugovor o osiguranju odnosno potrebnoj prilagodbi „novim tehnologijama komunikacije kako bi se pojednostavilo i ubrzalo pružanje usluga osiguranja, a Zakon o obveznim odnosima prilagodio suvremenim načinima poslovanja u području osiguranja, pri tome uzimajući u obzir interes zaštite ugovaratelja osiguranja.“ Kao i usklađenje sa „Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u koji je prenesena a Direktiva 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama radi pojednostavljenja i pojašnjenja odredbe o načinu određivanja visine stope zateznih kamata te određivanja definicije referentne stope“.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku podnijela je Vlada  Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: Prijedlog Zakona) se obrazlaže potreba za donošenjem izmjene:

„Ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju su ugovori obveznog prava koji su regulirani odredbama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22.; u daljnjem tekstu: ZOO). Ugovor o doživotnom uzdržavanju reguliran je člancima od 579. do 585. ZOO-a, dok je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju reguliran člancima od 586. do 589. ZOO-a. Materija doživotnog uzdržavanja, do stupanja na snagu ZOO-a, bila je uređena ranije važećim Zakonom o nasljeđivanju („Narodne novine”, br. 52/71., 48/78. i 56/00.) te neko kratko vrijeme i danas važećim Zakonom o nasljeđivanju („Narodne novine“, br. 48/03. i 163/03.), a od 1. siječnja 2006. to područje uređeno je odredbama ZOO-a. Iako je primarna svrha ugovora o doživotnom odnosno dosmrtnom uzdržavanju pružanje uzdržavanja slabijima, bolesnima i nemoćnima, isti se u praksi često zloupotrebljavaju na način da starije osobe ostaju bez svoje imovine i bez uzdržavanja potrebnog za život, u kojem slučaju zaštitu svojih prava mogu ostvariti u sudskom postupku. Slijedom navedenoga, Prijedlog Zakona propisat će se da su postupci radi izmjene, raskida, utvrđenja ništetnim i radi poništenja ugovora o doživotnom uzdržavanju i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju hitni. Potreba propisivanja da se radi o hitnim postupcima proizlazi i iz Izviješća pučke pravobraniteljice za 2021. u kojem se navodi: „U slučaju neizvršavanja obveza od strane davatelja uzdržavanja ugovor se može raskinuti, međutim u praksi ovi sudski postupci traju predugo, osobito s obzirom na visoku dob primatelja uzdržavanja, koji ponekad umiru ne dočekavši raskid.“ Dakle, Prijedlog Zakona dodatno se osnažuju i uređuju pojedini procesni instituti u svrhu postizanja daljnje efikasnosti i ubrzanja parničnog postupka te pružanja odgovarajuće pravne zaštite korisnika uzdržavanja, koji su starije osobe, koje ostaju bez svoje imovine, a i bez uzdržavanja potrebnog za život.

Zakon o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22. i 114/22.; u daljnjem tekstu: ZPP) potrebno je nomotehnički doraditi, a u svrhu prilagođavanja odredbi uvođenju tehnoloških i digitalnih novina u provođenje parničnog postupka, kao i povećanja pravne sigurnosti.

Pored navedenoga, s obzirom da je donesen novi Zakon o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23.), radi usklađivanja terminologije (mirenje/medijacija, izmiritelji/medijatori) u Prijedlogu Zakona vrše se nomotehničke dorade u odnosu na navedeno.“

Pripremila: Lidija Doko mag. iur.

Fotografija: Novi informator