Prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi, aktom od 17. studenoga 2021. godine. U prijedlogu se ocjenjuje postojeće stanje te se navode izmjene koje se planiraju provesti i posljedice koje će te izmjene proizvesti:

„Predloženi zakon planiran je Planom zakonodavnih aktivnosti za 2021.

Zakonske promjene nužno je poduzeti radi bolje i učinkovitije organizacije sustava socijalne skrbi s ciljem unaprjeđenja sustava, a osobito smanjenja siromaštva, socijalne ugroženosti, isključenosti i zaštite najosjetljivijih skupina društva kojima je to najpotrebnije.

Predloženim zakonom zadržane su postojeće naknade u sustavu socijalne skrbi osim naknade do zaposlenja, uvode se promjene u odnosu na postojeću naknadu za troškove stanovanja koja predloženim zakonom obuhvaća i troškove ogrjeva te na plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu, koja prestaje biti naknada o kojoj odlučuje centar već troškove smještaja podmiruje.

Također, predloženim zakonom predviđa se usklađivanje zajamčene minimalne naknade s potrebama najosjetljivijih skupina (djece i radno nesposobnih korisnika) kroz promjenu ekvivalentne ljestvice, odnosno povećanje osobnih faktora o kojima ovisi visina naknade. Visina zajamčene minimalne naknade određuje se u postotku od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske. Prema Odluci o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade („Narodne novine“, broj 114/14.), osnovica iznosi 800,00 kuna.

Predloženim zakonom je povećan maksimalni iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo sa 100 % na 150 % bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj. Beskućniku koji koristi uslugu prihvatilišta, žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojima je priznata usluga privremenog smještaja u kriznim situacijama priznaje se 50 % iznosa zajamčene minimalne naknade. Ako se korisnik zajamčene minimalne naknade zaposli u neprekidnom trajanju od najmanje šest mjeseci, pravo ne prestaje već se u prva tri mjeseca rada naknada umanjuje za 50 % iznosa. Vlasništvo osobnog vozila više nije zapreka za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu ako njegova vrijednost ne prelazi iznos od 40 osnovica za izračun drugih prava iz sustava socijalne skrbi koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, osim vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnoga radnika vozilo nužno radi prometne izoliranosti. Prema Odluci o osnovici za izračun drugih prava iz sustava socijalne skrbi („Narodne novine“, broj 114/14.), osnovica iznosi 500,00 kuna.

Predloženim zakonom se proširuje krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja čime se potiče ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u vlastitom domu i sprječava njihova institucionalizacija.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021. godine. U prijedlogu se sažeto objašnjavaju promjene koje će u socijalnopedagošku djelatnost uvesti izmjene ovoga zakona:

„Donošenjem ovoga zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih pedagoga. Prema predloženom normativnom rješenju odredba vezana uz uvjet stjecanja prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, u smislu posjedovanja prethodno stečene kvalifikacije, usklađuje se sa odredbama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, br. 22/13., 41/16., 64/18., 47/20. i 20/21.), temeljem kojih se izjednačuje stručni i sveučilišni studij na 6. i 7. razini kvalifikacije. Zakon se terminološki usklađuje s odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, br. 10/07. i 118/12.).

Kao uvjet priznavanja prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti propisuje državni ispit II. razine. Iz sadržaja socijalnopedagoške djelatnosti briše se psihoterapijsko savjetovanje budući da je djelatnost psihoterapije, kao samostalna djelatnost, regulirana posebnim zakonom. Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti. Naime, ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde od centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom.

Također, ukida se uvjet nepostojanja pravomoćno izrečene prekršajnopravne sankcija za nasilje u obitelji, čime je odredba usklađena s člankom 30. Ustava Republike Hrvatske kojim su pravne posljedice osude propisane za kaznena djela.

Tijekom primjene važećeg Zakona pokazalo se da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom socijalnom pedagogu prestaje pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, ne propisuje i prestanak članstva u Komori, stoga je isto potrebno propisati.

Nadalje, predloženim zakonskim rješenjem propisuje se da sve opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Jasnije su propisane obveze predsjednika Komore prije upućivanja godišnjeg programa rada, financijskog plana, godišnjeg izvješća o radu i financijskog izvješća Skupštini.“

Prijedlog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti aktom od 17. studenoga 2021. godine. Radi obuhvata izmjena i dopuna Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti iz 2019. godine, te ukazanih potreba za intervencijom i nomotehničkim pravilima za izradu propisa Vlada je ocijenila svrsishodnim donijeti novi zakonski tekst:

„Prema predloženom normativnom rješenju uređuje se sadržaj, uvjeti i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, standard obrazovanja, stručni nadzor nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

Uvjet potrebne obrazovne kvalifikacije usklađuje se sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, br. 22/13., 41/16., 64/18., 47/20. i 20/21.) i Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“ br. 10/07. i 118/12.).

Jasno i precizno se propisuje što se smatra edukacijsko-rehabilitacijskom djelatnošću, iz čega dalje proizlazi kada edukacijski rehabilitator obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, odnosno kada je obvezan zatražiti ovlaštenje za obavljanje djelatnosti.

Umjesto odobrenja za samostalan rad (licencija) uvodi se status ovlaštenog edukacijskog rehabilitatora, koji se stječe priznavanjem prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, te upisom u Imenik ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora Komore, kada se utvrdi da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti

Dana 17. studenoga Vlada Republike Hrvatske je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti. Predloženim izmjenama nastoji se Zakona o psihološkoj djelatnosti uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15., 70/19. i 47/20.) te jasnije urediti rad i ovlasti Hrvatske psihološke komore te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom primjene važećih odredbi Zakona. Drugim riječima:

„Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti, a budući da ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, da ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji, te da se člankom 9. Zakona propisuje da ovlaštenom psihologu pravo na obavljanje psihološke djelatnosti prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje psihološke djelatnosti.

Uvjet potrebne obrazovne kvalifikacije usklađuje se sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, br. 22/13., 41/16., 64/18., 47/20. i 20/21.) i Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“ br. 10/07., 118/12.).

Uvodi se odredba kojom se psiholozima koji su izgubili pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja, omogućava ponovno stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021. godine. Potreba izmjena zakona obrazlaže se kako slijedi:

„Uočena je potreba za izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada kojima će se isti, između ostalog, uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine", br. 82/15., 70/19. i 47/20.), Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine", br. 107/07. i 118/12.), Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine", br. 22/13., 41/16., 64/18., 47/20. i 20/21.) kao i sa ostalim zakonima o reguliranim profesijama u djelatnosti socijalne skrbi.

Također, potrebno je jasnije urediti rad i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Hrvatske komore socijalnih radnika.

Prema predloženom normativnom rješenju odredba vezana uz uvjete stjecanja prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada uređuje se na način da se ukida uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, budući ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde od centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Poslovna sposobnost se dokazuje i kod zasnivanja radnog odnosa pa nema potrebe opterećivati sustav dodatnim administrativnim potvrdama.

Nadalje, predloženim zakonskim rješenjem propisuje se da sve opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, te također da Komora jednom godišnje utvrđuje visinu članarine odlukom na koju prethodnu suglasnost daje ministarstvo. Propisuje se i rok za dostavu odluke na suglasnost, kao i posljedica u slučaju uskrate suglasnosti ili propusta donošenja odluke.“

Odabrala i priredila:

Ana Turić, mag.iur.